Hrvatsko društvo katoličkih novinara održalo je u četvrtak, 19. prosinca u kapucinskom samostanu u Kapucinskoj ulici u Zagrebu duhovnu obnovu.
Prigodnim nagovorom na temu “Otajstvo Betlehema – malenost” Isusove male sestre Sonja i Blaženka nastojale su potaknuti prisutne na prepoznavanje malenosti u svakodnevnom životu. Nagovor je obilovao mislima Male sestre Magdalene o Betlehemu kao znaku malenosti, siromaštva i otvorenosti svijetu. Također, Betlehem je mjesto molitve, jer „Betlehemske jaslice imaju nešto tako lijepo i tako veliko, a to je Krist, ujedno Bog i čovjek. U produžetku te kolijevke nazire se nazaretska radionica, Muka, Križ i sva slava Uskrsnuća i neba.” Mala sestra Magdalena je zapisala, da je Betlehem i znak nemoći, jer „u svom preobilju ljubavi Krist, Sin Božji, htio je proći kroz stanje nemoći svakog maloga djeteta, jedino stanje koje stavlja neko biće u ruke drugim ljudima, u potpunom predanju.”
O jaslicama pak je zapisala, da su one simbol mira na zemlji. S. Sonja i s. Blaženke podsjetile su na činjenicu da je susret s Djetetom Isusom korijen mističnog iskustva male sestre Magdalene. Iz toga proizlazi i njezin poziv „Promatrajte jaslice… Žarko molite za milost jaslica: otvorite svoje srce da primite sasvim maloga Isusa kao što se prima željkovani i najdraži gost…“ U tom su vidu Male sestre pozvale prisutne da u ruke prime Malog Isusa te mu u tišini izreknu svoju molitvu.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara raspisuje nagradni novinarski natječaj za mlade.
Tema natječaja je „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“ (usp. 1 Pt 3,15-16). Predložene podteme su:
Društvene mreže kao mjesto susreta ili nerazumijevanja
Komunikacija prožeta nadom
Nenasilna komunikacija u medijima
Govor nade nasuprot govoru mržnje
Dezinformacije u medijima
Mediji kao mjesto dijaloga u Crkvi i u društvu
Društvene mreže – mjesto samopromocije ili širenja Radosne vijesti
Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2025. godine. Najuspjeliji radovi prema ocjeni stručnoga suda bit će nagrađeni: za 1. mjesto sa 150,00 €, 2. mjesto sa 100,00 €, te 3. mjesto sa 75,00 €.
Na natječaj se dostavlja napis u obliku jedne od navedenih novinarskih vrsta (osvrt, komentar, reportaža, putopis, crtica, intervju, esej, članak) u dužini od 6000 do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu) do sada neobjavljen bilo u cijelosti ili dijelom.
Može se sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara temi, odnosno snimkom neobjavljenoga radijskog ili televizijskog priloga ili emisije (.mp3) uz koje je potrebno dostaviti osnovne podatke iz kojih je vidljivo da je sudionik natječaja autor.
Sudionici natječaja uz poslani napis, fotografiju ili snimku obavezno trebaju dostaviti kratki životopis do 100 riječi (s obveznom naznakom datuma rođenja), te adresu stanovanja.
Na natječaju mogu sudjelovati studenti i mladi u dobi od 18 do 30 godina starosti.
Radove treba poslati do petka, 31. siječnja 2025. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.
Susret župnih medijskih suradnika Zagrebačke nadbiskupije i okrugli stol održan je u Zagrebu 23. studenoga 2024. u prostorima Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
U sklopu projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT) priređen je okrugli stol u organizaciji Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji u suradnji sa svojim partnerima: Hrvatskim društvom katoličkih novinara, Hrvatskim katoličkim radijem i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, provodi spomenuti projekt.
Nakon uvodne molitve i pozdrava pročelnika Tiskovnog ureda, preč. Tomislava Hačka, o temi susreta “Crkva i dezinformacije”, na okruglom stolu govorili su doc. dr. sc. Suzana Peran i dr. sc. Kristijan Sedak s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) te Branimir Gubić iz Ureda za pastoral u medijima Varaždinske biskupije, ujedno novinar i urednik na Hrvatskom katoličkom radiju (HKR). Raspravu, u koju su se pitanjima i komentarima uključivali i župni medijski suradnici, moderirala je izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša.
Odgovarajući na pitanja najprije dr. Ciboci Perše, a potom i medijskih suradnika, govornici na okruglom stolu su dotaknuli brojne teme povezane s dezinformacijama u Crkvi i o Crkvi. Više puta je naglašena važnost uključivanja vjernika laika, osobito mlađih župljana u aktivnosti promicanja dobrih i pozitivnih vijesti na svim crkvenim razinama – od župe do biskupije i sveopće Crkve.
Polazeći od primjera brze, sažete i privlačne komunikacije, kao što je ona na društvenim mrežama, pa i na TikToku, postavljeno je pitanje kada će se vjernici u nju više i u većem broju uključiti, jer već dosta kasne. Primjeri pojedinih svećenika i vjernika koji su na prikladan način aktivni na toj mreži (kao što je salezijanac don Tomislav Lukač), više su posve rijetka iznimka, nego pravilo u Crkvi, iako ti sadržaji privlače i okupljaju brojne mlade i oduševljavaju ih za aktivno življenje vjere. Aktivniji i sveobuhvatniji angažman Crkve na polju evangelizacije putem društvenih mreža, zahtijeva ljude, vrijeme, planiranje, programe, novac, a ne da se nepripremljeno krene u realizaciju nečega za što nisu osigurana sva sredstva pa se ubrzo odustane.
Postavljeno je i pitanje dosega crkvenih vijesti i tko su njihovi izravni primatelji. Oni kojima su upućene župne vijesti, svakako su najprije župljani, ali ni drugi nisu isključeni, npr. oni koji usput dođu do tih informacija. Možda će slučajni korisnik saznati bar to da je u konkretnoj župi živa, aktivna i dobro povezana zajednica vjernika, a ni to nije malo.
Bitno je svjedočanstvo žive zajednice vjernika (župljana) koji ne nasjedaju na dezinformacije i koji podržavaju djelovanje svoje župe, unatoč npr. ocrnjivanju i negativnim napisima o župniku ili o župnim suradnicima. Oni koji su aktivno uključeni u život i rad župe, svakako bolje od bilo kojega vanjskog novinara razumiju život konkretne zajednice i neće ih obeshrabriti neki negativan izvještaj u medijima, a pogotovo ne tendenciozni i činjenično upitni izvještaji.
Odgovarajući na pitanja potrebe reagiranje na aktualne događaje i žurnog odgovaranja crkvenih poglavara na upite novinara, istaknuto je da ono treba biti u roku od sat-dva, a ne nakon dan-dva, jer u međuvremenu i novinari koji su otvoreni prema stavovima i učenju Crkve, odustanu od čekanja i snađu se kako već znaju, iako nekvalitetnije i netočnije nego da su na vrijeme dobili izjavu npr. od nekog biskupa.
Slično vrijedi i za crkvene glasnogovornike. Istaknuto je da bi trebali imati ovlasti informirati javnost odmah po događaju i neposredno nakon npr. biskupa. Također, uvijek trebaju imati izravni pristup nadređenom poglavaru, a ne tek preko njegovih suradnika i posrednika, što usporava i sprječava glasnogovornikovo primarno djelovanje.
Nekad dolazi i do nenamjernih dezinformacija, zbog sindroma „pokvarenog telefona“, gdje se tijekom 4-5 uzastopnih prenošenja od strane različitih aktera, sam sadržaj izmijeni, iskrivi i izobliči. I u ovakvim slučajevima, kao i inače, uvijek je ključno pravilo konzultiranja vjerodostojnog izvora informacija. Prenošenje provjerenih informacija bitnije je od želje da se bude prvi ili da se prikupi što više klikova. Ako neki vjerodostojni izvor ne prenosi neku senzacionalnu vijest, onda je to s razlogom, odnosno zato što se sigurno radi o dezinformacijama i ne treba upadati u takve zamke prenošenjem navedenih sadržaja.
Kada se na mrežama pojavi neka dezinformacija ili iskrivljen prikaz neke osobe ili pojave u Crkvi, komentari pratitelja mogu dobro i brzo demantirati takav sadržaje. Ispravljanje, kritiziranje i negiranje objavljenoga, važno je djelovanje vjernika – osobito ako se radi o župljanima koji bolje od novinara ili autora sadržaja razumiju o čemu je doista riječ. Na taj se način dopire i do rubnih vjernika, a možda čak i do onih koji su prvotno rado podržali takve dezinformacije.
Samo demantiranje, iako je donekle i kontraproduktivno, jer opet u javnost plasira neistinu koju želi opovrgnuti, ipak se ne smije zanemarivati. Upornost u demantiranju važna je kao i stalna borba protiv zla. Osobito je važno demontirati one koji namjerno kleveću (npr. bl. Alojzija Stepinca), ocrnjuju i dezinformiraju javnost o Crkvi. Kada je izvedivo i dokazivo, ne treba prezati niti od sudskih tužbi za klevetu.
Važno je i u Crkvi imati na umu da je pažnja današnjih korisnika medija ne više 45, nego jedva 12 minuta, a odluku o nastavku čitanja vijesti ili odustajanju donose za 12 sekundi. To je ujedno i poticaj da se više vodi brige o atraktivnosti i izazovnosti naših sadržaja koji se kroz medije i društvene mreže nude. U tom kontekstu istaknuto je da su i provokativni naslovi ponekad poželjni, ali dezinformacije nikada. Atraktivnosti sadržaja uvelike pridonose dobre fotografije, ilustracije, kraći video-uradci, tonski zapisi i općenito privlačni multimedijski sadržaji, iako za njihovo stvaranje treba uložiti dosta vremena i truda.
Današnje vrijeme obilježava površnost i brzina u konzumaciji medijskih sadržaja, često bez želje da se čitatelj ozbiljnije pozabavi važnim temama i sadržajima. Najčešće se ostaje na razini površne informacije o svemu, ali ne ulazi se dublje u samu tematiku.
U ovom užurbanom vremenu istaknuta je važnost odvajanja vremena za molitvu, za čitanje i razmatranje Božje riječi. Bez vodstva Duha Svetoga, vjernik to zna, nema uspjeha ni u medijima niti u zauzetoj borbi protiv dezinformacija.
Poslije stanke medijski suradnici su sudjelovali na tematskim radionicama. Prva se bavila „pisanjem vijesti za župne događaje – kako osigurati istinu i vjerodostojnost?“, a vodila ju je Hana Kilijan s HKS-a. Anita Treščec, voditeljica Ureda za pastoral u medijima Varaždinske biskupije, moderirala je radionicu o „kreiranju uvjerljivog sadržaja – sinergija naslova i fotografija u borbi protiv dezinformacija“. Treću radionicu, s temom „od župe do društvenih mreža – uloga župnih suradnika u promoviranju istinitih informacija“, vodio je doc. dr. sc. Davor Trbušić s HKS-a.
Tekst i foto: Marko Puškarić
Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
U povodu 10. godišnjice smrti dr. sc. fra Mirka Mataušića, istaknutog franjevca, novinara, komunikologa i publicista, te osnivača i prvog predsjednika Hrvatskoga društva katoličkih novinara i prvog ravnatelja i glavnog urednika Hrvatskoga katoličkog radija, misu zadušnicu u četvrtak 14. studenoga u crkvi Sv. Franje Asiškoga u Zagrebu, predvodio je v.d. dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak. U koncelebraciji su bili i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. sc. Stjepan Baloban, duhovnik Hrvatskoga društva katoličkih novinara fra Jure Šarčević, don Anton Šuljić te franjevci iz samostana.
U propovijedi je fra Mario Cifrak govorio o Isusovom pozivu na nasljedovanje i istaknuo važnost prihvaćanja vlastitih križeva, koji u konačnici vode bliže Gospodinu.
Nakon mise, u organizaciji fra Zdravka Lazića, gvardijana kaptolskoga samostana, i Hrvatskoga društva katoličkih novinara, održan je spomen-čin na život i djelovanje fra Mirka Matušića. Osvojim sjećanjima na Mataušića, kao blizak suradnika s Hrvatskoga katoličkogradija, govorio je ravnatelj Hrvatske katoličke mreže mr. sc. Zvonimir Ancić, posvjedočivši da se radi o čovjeku velikih ideja i velikoga povjerenja u ljude.
Predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. sc. Suzana Peran spomenula se Mataušićevih zasluga u osnivanju Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Kršćanske informativne službe te u osnivanju studija komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Spomenula ga se kao znanstvenika i predavača, suradnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i Kršćanske sadašnjosti, čovjeka otvorenoga ekumenizmu i dijalogu, voditelja brojnih novinarskih tečajeva.
Don Anton Šuljić sažeo je životopis fra Mirka Mataušića, posebno istaknuvši njegov pastoralni, novinarski i publicistički rad te vođenje seminara i obiteljskih škola s prof. Vesnom Gračner.
Riječi zahvale za plodonosan Mataušićev život na kraju je izrekao fra Mario Cifrak. Doc. dr. sc. fra Mirko Juraj Mataušić, rođen je 1944. u Samoboru. U Red manje braće u Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda ušao je 30. srpnja 1961., a svečane zavjete položio je 8. prosinca 1969. godine. Za svećenika je zaređen u Zagrebu 27. lipnja 1971. godine. Doktorirao je iz povijesti hrvatskoga katoličkog tiska u Salzburgu 1984. Kao svećenik djelovao u dušobrižništvu hrvatskih radnika u inozemstvu i domaćih vjernika u Njemačkoj i Austriji.
Po povratku u Domovinu bio je urednik periodike u Kršćanskoj sadašnjosti te provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Bio je inicijator, suosnivač i dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga društva katoličkih novinara. Utemeljio je i ekumensku agenciju Kršćansku informativnu službu. Po nalogu Hrvatske biskupske konferencije uspostavio je Hrvatski katolički radio te bio njegov prvi direktor i glavni urednik. Za svoj novinarski i urednički rad godine 2003. dobio je nagradu Hrvatskoga društva katoličkih novinara za životno djelo. Autor je brojnih stručnih i znanstvenih članka o medijima i komunikaciji te voditelj i suradnik istraživačkih znanstvenih projekata. Predavao je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Od 2003. do 2008. godine bio je pročelnik Odjela novinarstva, odnosno komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na Katoličkom bogoslovnom fakultetu od 2000. do 2013. predavao je izborni predmet Sredstva društvenog priopćavanja i pastoralno djelovanje. Predavao je i na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.
Bio je član Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije i različitih međunarodnih novinarskih udruga i tijela. Bio je autor više knjiga te urednik emisija Tražimo istinu na Hrvatskome katoličkom radiju. Vodio je brojne seminare i radionice medijske te psihološko-pastoralne tematike. Umro je 14. studenoga 2014. od posljedica moždanog udara. Detaljni životopis fra Mirka Mataušića može se pronaći na poveznici https://ika.hkm.hr/vijesti/umro-je-dr-fra-mirko-juraj-matausic/.
