Sve objave od webmaster

Održana korizmena duhovna obnova

U organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak, 7. travnja 2022. na platformi ZOOM održana je korizmena duhovna obnova s temom „Smisao križa: duhovne i teološke perspektive“. Prigodni nagovor održao je  don Anton Šuljić, član Društva.

Duhovnu obnovu, don Šuljić je započeo „Molitvom za dobrotu“ Jakše Fiamenga.

Sam nagovor, don Šuljić je započeo pitanjem „koji je smisao Kristove patnje i smrti“. Podsjetio je, kako iz vjeronauka i teologije dobivamo djelomičnu jasnu sliku, a duh vremena to ne prepoznaje. Ako se na početku oslonimo na riječi apostola Pavla (1Kor 1,23) o Kristovoj patnji i smrti, on govori svjestan da taj govor neće naići na veliki odobrenje.

U apostolskim vremenima i prvim stoljećima dosta je s rezervom primljeno, da je Mesija, Učitelj Gospodin doživio najsramotniju smrt na križu. Tisuću godina se nije realistično prikazivala Kristova muka i križ. Postavlja se pitanje, koliko današnji čovjek ima senzibilitet da u Kristovoj patnji gleda samo to? Nema li u toj patnji nešto što je evanđelju bliže, odnosno što bi se moglo nazvati evanđeoska slika toga u Kristovoj patnji? Da li se shvatilo i prihvatilo zašto je Isus iz Nazareta morao umrijeti, mora se razumjeti kako je živio. Dakle, da bismo shvatiti zašto je umro na križu, moramo shvatiti nešto od onog vremena u kojem je živio. Ako ne bismo shvatiti političko-socijalno-religiozni kontekst i situaciju njegova vremena, jedva bismo mogli reći da razumijemo stvarne razloge Isusove patnje. Naime, on je patio jer je propovijedao oslobađajuću Riječ Božju, riječ Božju koja je oslobađala i one koji su se ogriješili o zakon, rekao je don Šuljić.

Podsjetio je na evanđelje prošle nedjelje i prispodobu u kojoj smo vidjeli da su doveli bludnicu. „Isus stavlja ženu u središte i na nju ne primjenjuje zakon, zato jer je on naviještao Boga ljubavi, Boga milosrđa, Boga praštanja, Boga nježnosti, Boga koji mijenja čovjeka iznutra. Zakon to nikada neće moći. Pretprošle nedjelje smo imali prispodobu o dobrom ocu i izgubljenom sinu. Ja sam to nazvao o slobodnom Bogu i slobodnom čovjeku, jer ta sloboda je nešto što košta, što je veliki rizik, ali Bog je poštuje. Otac poštuje slobodu mlađeg sina, ali i starijega, koji ne želi ući. Takvo poimanje Boga ljubavi, slobode i nježnosti, to je nešto što u kontekst religiozne pravednosti po zakonu, unosi neku vrstu prevrata kojeg ti ljudi nisu mogli podnijeti. Zato su patnje Krista koji naviješta Boga, koji je tu za svakog čovjeka kojemu je potrebna pomoć“.  Don Šuljić je u tom kontekstu naglasio, kako je Isusova muka proizašla iz vrijednosti za koje se on zauzimao.

Nadalje, je podsjetio što znači nositi svoj križ. Isus je rekao „tko ide za mnom mora nositi svoj križ“, to ne „znači savijati se pod teretom nekog usuda, to ne znači ne usuditi se proturječiti, jer i Isus je stalno proturječio. Nositi svoj križ prema Novom zavjetu ne znači prihvaćati nezrelost i malodobnost. Pozvani smo nositi ne Kristov križ, nego vlastiti. On želi da uzmemo naš život integralno. Bog će ti pomoći, Bog će ti dati snagu, Bog će ti dati smisao, unutarnje osvjedočenje da to što radiš ima smisla. Nositi svoj križ znači svoj vlastiti život, ne nečiji tuđi“, rekao je don Šuljić, te ukazao na riječi sv. Terezije Avilske „Bože me sačuvaj od toga da uređujem tuđe živote“.

Mistika križa najčešće prevladava u našem kršćanskom poimanju patnje i križa, ali uzeti svoj, baš takav križ, ono što proizlazi iz našeg pravednog zalaganja za dobru stvar na Isusov način, to nas dovodi u poziciju da preispitamo i svoje vlastite stavove. „Važan je stav i da iza toga stava stojim, i da sam za njega spreman pretrpjeti nešto. To je nešto što proizlazi iz Kristove patnje, iz Kristova načina, kako je on patio.

To nas dovodi do nečega što se zove vlastita usamljenost, to se ostvaruje ako čovjek živi za one vrijednosti za koje kako ih je živio i naviještao Krist. To je Isusov put. Njegova patnja je proizašla iz njegova angažmana. Da je šutio ne bi mu se ništa dogodilo. No, radi zauzimanja za one koji su bili rubni, dospio je na križ. To je evanđeoska strana Kristove patnje i njegova križa. To ima daleko veće reperkusije, osobito na naš novinarski posao, i posao kojeg imamo u javnosti, jer najlakše se sakriti i ne imati svoga mišljenja, najlakše je negdje nešto prešutjeti“, rekao je na kraju don Šuljić.

Caritas za Ukrajinu

Akciju za pomoć stanovništvu ratom zahvaćene Ukrajine pokrenuo je Hrvatski Caritas.

Novčani dar za pomoć Ukrajini može se darovati:

  • putem online uplata na web-stranici caritas.hr (odabirom akcije: Žurne akcije u svijetu – Ukrajina);
  • uplatom na žiro-račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR0523400091100080340; SWIFT/BIC: PBZGHR2X; svrha uplate: pomoć za Ukrajinu;
  • pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6.25 kn, PDV uključen).

Gospodine, spasi svoj narod!

Održana skupština katoličkih novinara 2022.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara održano je u četvrtak, 10. ožujka svoju Godišnju izbornu skupštinu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio član Društva fra Ivan Bradarić, OFMConv., predsjednica dr. sc. Suzana Peran podnijela je izvješće o jednogodišnjem radu. Protekla godina, kao i ona ranije obilovala je događanjima koja je Društvo organiziralo na platformi ZOOM. No, Društvo je dobro iskoristilo ovaj vid komunikacije, te je osim događanja ovo bila prigoda za sudjelovanje članovima koji radi udaljenosti ranijih godina nisu mogli sudjelovati u aktivnostima.  Središnje događanje bila je proslava Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikaciju koju je Društvo organiziralo zajedno s Vijećem HBK za medije, te Odjelom komunikologije HKS-a 14. svibnja. Tom prigodom dodijeljene su nagrade Društva. Nagradu za životno djelo dobio je Neno Kužina, a godišnju nagradu fra Ivan Bradarić. Nagrada za najbolju mrežnu stranicu dodijeljena je stranici Ignacije.hr. Dodijeljena su i dva posebna priznanja za doprinos hrvatskom medijskom prostoru prof. dr. sc. Josip Grbac i prof. dr. sc. Božidar Nagy, kao i priznanje za novinarski rad u posebnim okolnostima potresa voditelju Ureda za odnose s javnošću Stjepanu Vegi. Društvo je uz Svjetski dan slobode medija i Svjetskog dana društvene komunikacije objavilo izjavu koja je naišla na dobar odjek u katoličkim i svjetovnim medijima.

Društvo je organiziralo i natječaj s ciljem poticaja mlade na angažiranije sudjelovanje u katoličkim medijima. Od drugih aktivnosti valja istaknuti dvije duhovne obnove, korizmenu posvećenu sv. Josipu koju je održao Nikola Kuzmičić, prof., te adventsku koju je održao također član Društva tajnik Apostolske nuncijature u Pretoriji mons. dr.sc. Dario Paviša. To je bila dobra prigoda upoznati pobliže život Crkve u Africi, ali i na Dalekom Istoku, konkretno na Tajlandu gdje je ranije službovao mons. Paviša. U protekloj godini je organizirano i nekoliko tribina koje su pobudile zanimanje i kod ne članova, kao i inozemstva, pa je publika bila iz Italije, Slovačke, Francuske, Nizozemske, Njemačke. Rad članova Društva predstavljen je u okviru manifestacije „Noći knjige“. Društvo je potaknulo članove na uključenje u edukaciju kako izvještavati o suicidu u organizaciji udruge „Životna linija“. Godinu su obilježile i dvije karitativne akcije za Dječji vrtić „Marija Magdalena“ u Sisačkim Selima (korizmena) i za Studentski dom sv. Josipa (adventska). U razdoblju između dvije skupštine preminuo je član-utemeljitelj fra Žarko Ilić, urednik „Kršnoga zavičaja“.

Financijsko izvješće, te izvješće o stanju članstva podnijela je tajnica Marija Belošević.

U izbornom dijelu izabrano je novo vodstvo Društva za mandatno razdoblje 2022.-2025. Za predsjednicu je izabrana dr.sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević.

Za članove Upravnoga odbora izabrani su: dr.sc.  Silvana Burilović Crnov, dr.sc. fra fra Mario Knezović, Nikola Kuzmičić, prof. i Ante Peran. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Helena Anušić, Blaženka Jančić, dr.sc. Katica Knezović, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a za Sud časti dr.sc. Gilbert Hofmann, vlč. Josip Kos i fra Vlatko Marić.

U raspravi u predstojećim aktivnostima istaknuta je korizmena akcija koja će biti usmjerena za pomoć stradalima u Ukrajini, odnosno konkretno katoličkim novinarima preko Udruge katoličkih medija Ukrajine s kojom je Društvo stupilo u kontakt. Također će se nastaviti s organiziranjem tribina, prigodnog programa uz „Noć knjige“, te proslava Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija. Izražena je želja i za organiziranjem hodočašća i studijskih putovanja, što je prekinula pandemija.

Na kraju skupštine proglašeni su rezultati 3. Natječaja za mlade.

Marija Belošević

Rezultati natječaja za mlade HDKN-a

Hrvatsko društvo katoličkih novinara po treći puta je organiziralo natječaj za mlade s temom vezanom uz Papinu poruku uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Ovogodišnja tema bila je „Slušajte!“, s predloženim podtemama: uloga medija u pandemiji; šumovi u komunikaciji; društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja; slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe; novinari i dužnost traženja istinitih informacija; slušanje i nenasilna komunikacija; čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima. Rezultati natječaja predstavljeni su na Godišnjoj skupštini HDKN-a.

Na natječaj je pristiglo 13 pisanih radova, te jedna radijska reportaža. Sudionici su bili iz raznih dijelova Hrvatske (Bartolovec, Ivanec Bistranski, Križevci, Rijeka, Varaždin, Virovitica, Zagreb), Bosne i Hercegovine (Kiseljak) i Njemačke (Wűrzburg). Većina sudionika natječaja su studenti: Glazbena akademija, Pula, Fakultet političkih znanosti (2), Hrvatsko katoličko sveučilište – komunikologija (4), Hrvatsko katoličko sveučilište – Medicinski fakultet, Sveučilište Sjever, Varaždin i Fakultet graditeljstva. Dva sudionika djeluju kao mladi novinari (HR – religijski program i Hrvati izvan domovine, Javni servis Bosne i Hercegovine (BHRT) – redakcija Jutarnjeg programa), a jedna sudionica je gimnazijalka. Radove je ocjenjivala Komisija koju su činili članovi Upravnoga odbora, te članovi Društva Nikola Kuzmičić, Tomislav Šovagović i Anton Šuljić.

Prva nagrada dodijeljena je Robertu Rogini za radijsku reportažu „Izbjeglička kriza u Bosni i Hercegovini“.

Robert Rogina je vanjski suradnik Hrvatskog radija u Religijskom programu i u Programu za Hrvate izvan RH. Diplomirao je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu – studij komunikologije (smjer: interkulturalna komunikacija i novinarstvo). Diplomski rad na temu: „Medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi“ obranio je 2021. godine. Na HKS-u je studirao i na preddiplomskom studiju komunikologije. Jedan od osnivača Kluba studenata komunikologije „Protagonisti“ na HKS-u, a za vrijeme studio bio je novinar studentskog lista „Kompas“.

Druga nagrada dodijeljena je Marinu Biliću za rad „Slušajte! Šumovi u komunikaciji“. Autor je rođen u Rijeci. Školuje se u Novom Vinodolskom (osnovnoškolsko i glazbeno obrazovanje). Nakon završene osnovne škole nastavlja s glazbom, te upisuje Srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci. Tijekom obrazovanja osvaja brojne nagrade od kojih vrijedi izdvojiti 1. nagradu na državnom natjecanju iz harmonike u Daruvaru, 6. mjesto na svjetskom natjecanju iz harmonike u SAD – u te 3. mjesto na Goranovom proljeću u Lukovdolu. Student klasične je harmonike na Glazbenoj akademiji u Puli.

Magdalena Magdić dobitnica je treće nagrade za rad „Slušanje kao temelj dijaloga“. Autorica je studentica prve godine diplomskoga studija Komunikologije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, smjer Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Sudjelovala je u provedbi projekta CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom u organizaciji HKS-a, Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži, te je bila jedna od sudionica XI. Komunikološke škole u organizaciji Matice hrvatske u Korčuli 2021. Članica je Volonterske skupine HKS-a, Kluba studenata Odjela za komunikologiju i Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Dobitnica Priznanja za najbolji akademski uspjeh ostvaren u akademskoj godini 2019./2020. za II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Komunikologija.

Marija Belošević

Umro fra Žarko Ilić

Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Žarko Ilić, okrijepljen sv. sakramentima, umro je u 88. godini života, 68. godini redovništva i 60. godini svećeništva, u ponedjeljak, 7. veljače 2022. u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Fra Žarko je obnašao službe župnika i župnog vikara. Bio je urednik Kršnog zavičaja i član HDKN-a.

Misa zadušnica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Ante na Humcu, u srijedu 9. veljače u 15 sati, a potom slijede sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu. Pokojnikovo tijelo bit će izloženo u crkvi na Humcu u srijedu 9. veljače od 9 sati.

Počivao u miru Božjem!