Sve objave od webmaster

Virtualno predstavljanje monografije „Sveti budite“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u ponedjeljak, 29. studenoga na platformi ZOOM predstavljanje monografije „Sveti budite“. Monografiju je objavilo Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u Šibeniku uz 50. obljetnicu Tavelićeve kanonizacije i 50 godina od proglašenja crkve sv. Frane prvim nacionalnim svetištem sv. Nikola. Sudionici predstavljanja bili su iz raznih dijelova Hrvatske, te Austrije, Francuske, Italije, Nizozemske i Slovačke.

U pozdravnoj riječi, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski je naglasio, kako je vrijednost ove monografije njezin sadržaj. „Četiri godine događanja vezanih uz obilježavanje proglašenje svetim bl. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca iz hrvatskog naroda, ali i njegove čežnje i želje da postane svet, da ostvari nebo, da dođe zauvijek u Božju blizinu u nebesko kraljevstvo. Taj poziv ‘Sveti budite’ vjerujem da će odjekivati sa svake stranice ove monografije, jer sve što se događalo kroz te četiri godine od simpozija, molitvenih susreta, hodočašća, osobito hodočašća u Nikolinu Bosnu, hodočašća u Svetu Zemlju, ali i pohoda slike sv. Nikole Tavelića po župama diljem Hrvatske pa i izvan Hrvatske, bila je želja da se iznova zapali uljanica svjedočanstva svetosti Nikole Tavelića. Njegovo mučeništvo, njegova želja da izgori za Krista što se doslovce i dogodilo. Zato vjerujem da će ove stranice sa svojim slikama i porukama i sačuvanim tekstovima biti ulje u uljanici koja gori i svijetli i zagrijava i nas poziva da svatko od nas pronađe odgovor na ono pitanje ‘Gospodine što mi je činiti da život vječni baštinim’“ rekao je biskup Rogić, te zaključio „ako ova monografija i sve što smo činili i slavili u prigodi 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku glavnim svetištem Nikole Tavelića bude poticaj da i drugi razmisle o svom putu prema vječnosti, onda će ova knjiga ne samo u prva vremena nego dok god budu ove stranice žive i u nečijim rukama izazivale pažnju i slikom i tekstom ispuniti svoju ulogu, odnosno onaj smisao koji smo željeli da ima“.

Rektor svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan samostana sv. Frane u Šibeniku fra Ivan Bradarić, koji je ujedno i urednik monografije, podsjetio je na neka djela koja obrađuju temu Nikole Tavelića. Tako je spomenuo prvu monografiju objavljenu 1970. „Nikola Tavelić: prvi hrvatski svetac“ koju je uz Tavelićevu kanonizaciju uredio fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Također je podsjetio, kako o Taveliću imamo iz 1970. u „Zbornik u čast Nikole Tavelića“ koji je priredio dr. Fabijan Veraja.

U tom nizu je spomenuo i Međunarodni simpozij održan u Šibeniku 2018. godine, te zbornik radova  „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ objavljen 2019. godine. Fra Bradarić se kratko osvrnuo na događanja koja su prethodila proslavi prošlogodišnjeg jubileja, a inicirana su i vođena iz šibenskog samostana, odnosno Nikolina svetišta. Spomenuo je, kako je 2017. godine Organizacijski odbor razradio trogodišnji kalendar sa liturgijskim, molitvenim hodočasničkim, znanstvenim i kulturnim događanjima.

„Najveći dio toga se i ostvario, a sve je išlo prema Jubilejskoj godini i središnjem događaju proslave, 21. lipnja 2020. koji je obilježen lijepo i svečano unatoč pandemiji“ rekao je fra Bradarić, te pojasnio sam naziv monografije.

„Sveti budite“ citat je iz 1 Pet 1,16, a bio je i moto Jubilejske godine. U ovoj monografiji opisujemo sveca, prvog hrvatskoga kanoniziranog sveca pa na taj način i taj poziv je uvijek aktualan i izazovan poziv na svetost svima nama. Nikola je iz našega naroda, sasvim običan čovjek koji se otrgnuo iz običnosti i postao svjedok za Krista i njegovu ljubav mučeništvom u Jeruzalemu. Nama je to poziv na svetom u onom što naš život nudi i u čemu živimo, da svatko od nas može ostvariti tu i takvu i svetost koja je njemu svojstvena, rekao je fra Bradarić.

Novinarka Marija Belošević osvrnula se na sadržaj monografije, te kratko predstavila pojedina poglavlja.

Fra Josip Ivanović čitateljima razjašnjava zašto slavimo jubileje. Autor prati izabrani narod, te ukazuje na mnoga mjesta o tome u Svetome Pismu, ali upućuje i na vrijedna djela naših suvremenika o toj temi. Biografski prikaz života Nikole Tavelića čitamo iz pera fra Ljudevita Maračića. Posebno se opisuju okolnosti oko mučeništva, jer prema prijepisu „Tijeka mučeništva“ koji je sa Siona poslan šibenskom samostanu. Osvrt na „Samostan sv. Frane u Šibeniku“ s naglaskom na njegovu povijesnu ulogu daje Ivan Armanda. Podsjetimo, šibenski samostan je jedan od najstarijih franjevačkih samostana na hrvatskoj obali i datira u rane godine 13. stoljeća, u vrijeme nastanka franjevačkog reda, čime ovo „povijesno“ dobiva na još većoj važnosti. Fratri ovoga samostana bili su kroz stoljeća sudionici i protagonisti šibenske povijesti, ali i opće hrvatske, jer su ostavili duboki trag na crkvenome i društvenome, osobito kulturnome planu.  Fra Augustin Kordić vodi čitatelje kroz povijest crkve sv. Frane. Riječ je o uistinu vrlo detaljnom „vodiču“ koji čitatelja vodi u svaki kutak crkve. Osim povijesnoga pregleda, autor podsjeća i na vjerski značaj crkve sv. Frane, te ukazuje na bogati vjerski život koji je tijekom stoljeća do naših dana privlačio, i još privlači vjernike.  

Urednik monografije fra Ivan Bradarić pred čitatelje stavlja kronologiju događanja u pripremi jubileja. Tako čitamo osvrte na trodnevnice, devetnice, simpozije i hodočašća, glazbena događanja, izložbe, izdanja. Sve to osim što je okupilo velik broj suradnika iz Šibenika, ali i drugih krajeva Lijepe, naše, na razne načine dotaknulo je mnoštvo Nikolinih štovatelja koji su pohodili njegovo svetište u Šibeniku, okupljali se oko zavjetne slike u župama Šibenske biskupije i šire, sudjelovali na hodočašćima u Bosnu i Hercegovinu i Svetu Zemlju, a glas o aktualnosti njegove svetosti pronio van hrvatskih granica, pa čak i do najviših europskih institucije u Brusselu.

Poseban dio odnosi se na samu proslavu godišnjicu kanonizacije 21. lipnja 2020. kojom je prigodom središnje euharistijsko slavlje predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Važno ne napomenuti, kako je jedan od sumučenika Tavelića bio iz nuncijeva rodnog mjesta Cunea. Tu je i prilog o proslavi Nikolina blagdana i zaključenja Jubilejske godine za Šibensku biskupiju kada je predvoditelj slavlja bio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Sve spomenuto, prate fotografije: na 300 stranica knjige njih čak 333!

Posljednji prilog naslovljen „Kult prvog kanoniziranog hrvatskog sveca“ potpisuje Marija Belošević. Brojimo župe i kapele u dvadesetak (nad)biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i Vojvodini (Srbiji)  kojima je sv. Nikola Tavelić naslovnik. Dakako nije zaboravljena ni iseljena Hrvatska: od Srednje Europe (Austrija, Italija, Nizozemska, Njemačka, Slovačka) do Kanade i SAD-a, Argentine, Svete Zemlje i daleke Australije. Ovdje čitamo o izgradnji prve kapele posvećene tada još blaženom Nikoli (1936. Cerovac kod Požeških Sesveta), prvoj župi u zagrebačkoj Kustošiji, kao i o malo poznatom detalju, da u Krašiću još od 1938. godini postoji samostan Služavki Malog Isusa. Kuću je kupio zajedno s nekad poznatim zlatarom, urarom i pučkim piscem Jankom Matkom sam nadbiskup Stepinac koji je želio da sestre dođu u Krašić, te da samostan bude pod Tavelićevom zaštitom.

Nas kraju valja naglasiti, kako je Hrvatsko društvo katoličkih novinara upriličilo predstavljanje monografije kako bi posvijestilo važnost Nikolina mučeništva i svjedočanstva za vjeru, te poziva na svetost, ali i iz činjenice da su na pripremi knjige sudjelovali i pojedini članovi Društva.

Tekst i foto-prilog: Marija Belošević

Predstavljanje monografije Sveti budite

Hrvatsko drustvo katolickih novinara poziva vas na predstavljanje monografije “Sveti budite” objavljene u povodu pedesete obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku prvim i glavnim nacionalnim svetištem sv. Nikole Tavelića.

Predstavljanje će se održati 29. studenoga 2021. u 19.00 sati putem Zoom platforme.

Monografija posvješćuje važnost mučeništva sv. Nikole Tavelića, ali nas sve potiče na hrabro svjedočenje vjere i put svetosti.

Uvodni pozdrav izreći će mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski.

Monografiju će predstavit članovi HDKN-a fra Ivan Bradarić, rektor Nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića i urednik monografije te Marija Belošević, novinarka i suradnica u pripremi izdanja.

Prijave za sudjelovanje najkasnije do 29. studenoga u 12.00 sati na e-adresu: katolicki.novinari@gmail.com.

Čestitka za 55. Svjetski dan medija

ČESTITKA U POVODU 55. SVJETSKOG DANA SREDSTAVA DRUŠTVENIH KOMUNIKACIJA

Svim članicama i članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara, svim kolegicama i kolegama novinarima, urednicima i izdavačima te svim medijskim korisnicima, čestitamo 55. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. U ovogodišnjoj poruci svijetu medija, papa Franjo nas potiče na osobni susret, na izlazak na ulice među ljude kako bismo ih upoznali i doživjeli njihovu priču.

Ako se ne otvorimo susretu, ostajemo puki vanjski promatrači, unatoč tehnološkim inovacijama koje imaju mogućnosti da nas stave pred sveobuhvatnom stvarnošću u koju smo, kako nam se čini, svi uronjeni“, upozorava Papa u poruci, dodajući da se neke stvari mogu naučiti samo iz iskustva, a u „komunikaciji nikada i ništa ne može u potpunosti nadomjestiti gledanje vlastitim očima“.

Stoga neka nas i ova Papina poruka osnaži u našemu medijskome djelovanju, kako se ne bismo umorili trošiti cipele na susrete s drugima, u traganju za istinom, provjeravajući informacije i svjedočeći u svojem medijskome djelovanju evanđeoske vrijednosti na dobro svakog čovjeka.

Suzana Peran, predsjednica Društva

U Zagrebu, 16. svibnja 2021.

Obilježen 55. Svjetski dan medija

U organizaciji Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara u petak, 14. svibnja na HKS je obilježen 55. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.

Pozdravljajući okupljena, domaćin rektor HKS prof. dr. sc. Željko Tanjić je naglasio kako je Crkva komunikaciju uvijek shvaćala kao sredstvo za izgradnju zajedništva, a to je najjasnije izraženo u Pastoralnoj instrukciji Papinske komisije za sredstava društvenih komunikacija Communio et progressio.

Tanjić je također podsjetio, kako je u kršćanskoj antropologiji komunikacija odraz vječne komunikacije triju božanskih osoba, i „ona ne uključuje tek puko priopćivanje svojih misli i stavova drugome, nego i puno više od toga – izlazak iz sebe i svog zatvorenog svijeta i darivanje (dijela) sebe drugome“. No, upozorio je, kako komunikaciju čovjek može i zloupotrijebiti, pa se ona umjesto za izgradnju (is)koristi kao sredstvo razgradnje odnosa s drugima.

Pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a prof. dr. sc. Jerko Valković je u pozdravnom govoru podsjetio kako je prošlo 55 godina otkako je papa Pavao VI. prvi puta uputio poruku u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija, koji se po nalogu II. Vatikanskog koncila počeo slaviti 1967. godine. No, nalazimo se i u godini 50. obljetnice od objave temeljnog dokumenta govora Crkve o medijima Communio et progressio, koji znakovito već u prvoj rečenici ističe kako je zajedništvo i napredak cilj sredstava društvene komunikacije.

Na kraju je Valković spomenuo, kako je ovo četvrta godina zaredom da su organizatori tri institucije, u kojima djeluju osobe koje povezuje isto medijsko područje djelovanja.

Skupu se obratio i pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski koji je nedavno imenovan predsjednikom Odbora HBK za sredstava društvenih komunikacija.

Biskup Gorski je naglasio, kako obzirom na činjenicu da su moćni alati komunikacije danas dostupni gotovo svima, te omogućava dijeljenje ideja i različitih sadržaja bez obzira na istinitost izrečenog ili napisanog, te u dostupnosti izjednačuje vrhunski znanstveni rad i najprizemniji govor. Upozorio je, kako se čini da javno mnijenje, pa i ono katoličko danas kreiraju svi koji imaju pristup internetu, bez ikakve odgovornosti za izrečeno ili napisano.

Također je ukazao na ovogodišnju Papinu poruku u kojoj papa Franjo upozorava na opasnost „fotokopirnih novina“, odnosno vijesti i stavova koji se bez provjere nekritički preslikavaju, pa iako pogrešni, mnogo puta ponovljeni postaji lažni argumenti kojima se osporava istina. U tom vidu je naglasio, kako Papa poziva na istraživačko novinarstvo, ponavljajući Isusov poziv Natanaelu „dođi i vidi“ kao metodu svake istinske ljudske komunikacije.

Na kraju je biskup Gorski svima koji rade u medijima zahvalio na hrabrosti i zalaganju „kako bi neiskrivljena istina doprla do ljudi, na širenju istine i kršćanskog svjetonazora, evanđeoskih vrjednota i izgradnji kršćanske kulture.

Na okruglom stolu s temom „Komentari na vjerskim portalima i društvenim mrežama – izgradnja ili dezintegracija crkvenoga zajedništva?“ koji je moderirao doc. dr. sc. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju HKS-a sudjelovali su dr. sc. Boris Beck, Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, književnik, kolumnist i publicist, dr. sc. Lana Ciboci, prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, dr. sc. Krunoslav Novak, Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i Branimir Stanić, dipl. nov., glavni urednik Glasa Koncila.

Sudionici su dotaknuli mnoge teme vezane uz ovu problematiku. Ukazano je na potrebu odgajanja za medijsku komunikaciju, jer je očito da je komunikacija na mrežama često dehumanizirana, jer odnos prema drugoj osobi nije kao prema osobi, već nečemu. Potrebno je razviti svijest o odgovornosti, jer je virtualni prostor javni prostor, te ne bi trebalo raditi razliku između virtualnog i stvarnog prostora, tj. sve ono što nije dozvoljeno u stvarnom prostoru, ne bi smjelo biti dozvoljeno niti u virtualnom prostoru.

U završnom dijelu obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, dobitnike ovogodišnjih nagrada i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara proglasila je predsjednica HDKN-a doc. dr.sc. Suzana Peran. U ovoj prigodi biskup Gorski je predao godišnju nagradu fra Ivanu Bradariću za primjereno korištenje modernih sredstava komunikacije u promicanju štovanja sv. Nikole Tavelića, posebice u vidu emisija „Timbar vire“.

Nagradu za životno djelo za dugogodišnji predani rad u različitim medijima, poštivanjem novinarskih pravila i etičkih načela biskup Gorski je predao Neni Kužini, koji se u ime svih dobitnika zahvalio. Također je svima koji rade u katoličkom novinarstvu poručio da istražuju, da ne vjeruju onome što su čuli nego da budu doista odgovorni, te da se osobito susreću i bave ljudima, vjernicima, što je na tragu Socijalnoga nauka Crkve bila i njegova vodilja u radu.

Nagradu za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dobio je Centar za duhovnost za stranicu www.ignacije.hr. Prof. dr. sc. Josip Grbac dobitnik je posebnog priznanja za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota, a prof. dr. sc. Božidar Nagy za dugogodišnje kvalitetno djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima.

Priznanje za kvalitetan novinarski rad u izvanrednim okolnostima uslijed potresa koji je pogodio Sisačku biskupiju dobio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije Stjepan Vego.

Dobitnici priznanja o obljetnicama:

  • za 110 godina izlaženja  i promicanje vjerskih tema među Hrvatima u Gradišću: Hrvatske novine, Tjednik Gradišćanskih Hrvata;
  • za 70 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Matica, Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika;
  • za 55 godina izlaženja: Mak, Mali koncil, Dječji mjesečni list;
  • za 50 godina izlaženja: Dobar Otac Antić, Glasilo Vicepostulature sluge Božjega fra Ante Antića, Split; Ljudima prijatelj, Glasnik svetog Leopolda Bogdana Mandića; Naša ognjišta, Hrvatski katolički mjesečnik; Vjesnik biskupa Langa, List bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu;
  • za 40 godina izlaženja: Ladonja, Vjerski informativno-kulturni list;
  • za 30 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Hrvatski iseljenički zbornik, Godišnjak HMI;
  • za 30 godina izlaženja i za unapređenje vjerskog života Hrvata u Mađarskoj od Gradišća do Bačke: Hrvatski glasnik, Tjednik Hrvata u Mađarskoj;
  • za 25 godina postojanja: KTA Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine;
  • za 20 godina izlaženja: „Uskrsnuće“, Glasilo Zajednice Cenacolo;
  • za 20 godina postojanja i 1000. emisiju: Emisija „Agape“ Radio MIR Međugorje;
  • za 15 godina izlaženja: Glasnik mira, Mjesečno glasilo, Međugorje; Lađa, Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota; Tebi Majko, Glasilo Svetišta blažena Marija Propetog Isusa Petković, Blato.

Snimka obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija može se pogledati na poveznici:  https://www.youtube.com/watch?v=OOpRlLAnRMs

Tekst i fotografije: Marija Belošević