“Novinarstvo, kao prikaz stvarnosti, zahtijeva sposobnost da se ide tamo gdje nitko drugi ne ide: pokrenuti se i željeti vidjeti. Znatiželja, otvorenost i strast. Moramo zahvaliti hrabrosti i zalaganju tolikih profesionalaca – novinarâ, snimateljâ, montažerâ i redateljâ, koji se često u svom poslu izlažu velikim opasnostima – što danas, na primjer, znamo za teške situacije kroz koje prolaze progonjene manjine u različitim dijelovima svijeta; što su prokazana mnoga nasilja i nepravde počinjeni nad siromašnima i nad stvorenim svijetom; što se govori o mnogim zaboravljenim ratovima. Bio bi gubitak ne samo za informiranje nego za društvo u cjelini i za demokraciju kad bi tih glasova nestalo: osiromašenje za čovječanstvo.” (Papa Franjo, Poruka za Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja 2021.)
Naslanjajući se na ove riječi pape Franje, u povodu Svjetskoga dana slobode medija, mi, članovi Hrvatskog društva katoličkih novinara, upozoravamo na brojne slučajeve kršenja slobode govora i slobode izvještavanja, kao i na otežano djelovanje novinara i ugrožavanje njihove egzistencije u doba pandemije. Istodobno u doba širenja lažnih vijesti i dezinformacija, govora mržnje i senzacionalizma, potičemo sve novinarke i novinare da svjesni svoje odgovornosti prema publici ustraju u traženju istine, pridržavajući se pri tome profesionalnih načela i novinarskih etičkih kodeksa.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine se po treći put uključilo u manifestaciju „Noć knjige“. U programu održanom na platformi Zoom, u petak 23. travnja, predstavljene su knjige koje su napisali, uredili ili preveli članovi Društva. Zanimanje za ovaj događaj, osim članova Društva, pokazali su i drugi zainteresirani, te je bilo mnogo slušatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke i Nizozemske.
U uvodnom dijelu, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran predstavila je zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“ koji je HDKN objavilo zajedno s izdavačkom kućom „Teovizija“ 2018. godine, a Peran ga uredila.
Zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“
U zborniku su predstavljena predavanja koja su održana u raznim prigodama u organizaciji Društva: „Iz povijesti Hrvatskoga društva katoličkih novinara“ (Mirko Juraj Mataušić), „Pozicioniranje vjerskog novinarstva u suvremenoj hrvatskoj zbilji“ (Špiro Marasović), „Razumiju li se Crkva i mediji? Kako danas posredovati Radosnu vijest?“ (Ante Mateljan), „Komunikacijsko-medijsko djelovanje Crkve“ (Jerko Valković), „Ima li u suvremenom društvu mjesta za katoličke medije?“ (Božo Rustja), „Uloga katoličkih medija u procesu informiranja o crkvenim zbivanjima“ (Davor Trbušić) i „O komunikaciji i milosrđu kao plodnom susretu“ (Dubravka Petrović Štefanac).
Peran je istaknula, kako je zbornik poticaj daljnjem promišljanju katoličkoga novinarstva, a ujedno i kvalitetni priručnik svima onima koji studiraju medije ili se kao novinari žele baviti katoličkim novinarstvom. To je potkrijepila i kraćim izvadcima iz dvije recenzija: „Ovaj zbornik u promišljanjima sedmero autora hvale je vrijedan prilog poznavanju oživljavanja i razvitka katoličkoga novinarstva u novijoj povijesti hrvatskoga društva, posebice o odnosu Crkve i društva u složenoj situaciji osamostaljivanja Republike Hrvatske“ (doc. dr. sc. Katica Knezović) i „Ovaj zbornik može biti orijentir za one koji koriste medije u službi naviještanja Radosne vijesti, izvor i putokaz onima koji se bave istraživanjem i analizama odnosa Crkve i medija, te konačno riznica informacija onima koji se zanimaju o ovoj tematici te žele produbiti svoje znanje“ (doc. dr. sc. Krunoslav Novak).
Knjige novinara i franjevca fra Miljenka Stojića
Svoje knjige predstavio je fra Miljenko Stojić, OFM suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, trenutačno vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Prvo je progovorio o zbirci pjesama „Jednom“ u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čitluku – Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, 2019. Kako je naglasio, riječ o angažiranoj knjizi, jer progovara o onome što nas pogađa, o onome što nas dotiče. Pročitao je i pjesmu „Jednom“ po kojoj knjiga nosi ime, a vezana je uz Veliki petak.
Također je predstavio i knjigu „Dobro jutro, kolonijo“ (DHK HB – Dan, Mostar – Zagreb, 2006.) koja potiče na borbu za svoju domovinu. Slušateljstvo je kratko upoznao i s tri zbirke tekstova-ogleda, objavljenih na portalu HRsvijet „Halo, ovdje Herceg Bosna“ (Naklada Bošković – HRsvijet – Gral; Split – München – Zagreb, 2012.), „Niz mitnicu“ (Matica hrvatska – HRsvijet; Vrgorac – München – Čitluk, 2014.) i „Podno križa“ (Matica hrvatska, Čitluk – Vrgorac, 2015.). Stojić je istaknuo, kako su ti tekstovi nešto između književnosti i novinarstva. Na kraju je spomenuo i glasilo vicepostulature „Stopama pobijenih“ od kojih je do sad objavljeno 26 brojeva. Više o spisateljskom radu fra Miljenka Stojića može se saznati na portalu www.miljenko.info.
Predstavljene knjige vjeroučitelja i publicista Nikole Kuzmičića
Vjeroučitelj i publicist Nikola Kuzmičić predstavio je dvije autorske knjige objavljene u 2020. godini. U knjizi „I danas govorim“ u izdanju Ekosspiriritus, Samobor 2020. objavljen je izbor od stotinu meditacija izgovorenih u eteru od 2002. do 2019. godine. Kuzmičić je istaknuo, kako je nedavno održao 500. meditaciju, te je najavio da će slijedećih godina kod istoga izdavača biti objavljene i druge meditacije, ali i tekstovi objavljeni u raznim glasilima.
Tako je u pripremi knjiga s tekstovima objavljenima u „Veritasu“. U objavljenim meditacijama promišlja o kršćanstvu, te naglašava kako ono ne samo da je suvremeno, nego ispred svog vremena, da nema ništa logičnije, ljepše, ljudskije od kršćanstva, da nam sve može govoriti o Bogu.
„Knjiga puna sarma“ (Glas Koncila, 2020.) druga je predstavljena knjiga koja je u prošloj godini ugledala svjetlo dana, a riječ je o nagrađenom dijelu, tj. III. Nagradi na natječaju za roman s kršćanskim nadahnućem (2009.). „Knjiga je prepuna humora, jer vjerujem u Boga koji je nasmijan, Boga koji se igra, Boga koji voli kad smo i mi nasmijani“.
Na kraju je spomenuo i udžbenik za vjeronauk 3. razreda srednje škole „Životu ususret“ kojega je suautor uz Ivicu Živkovića i Sandru Košta, a objavljen je prošle godine.
Zbirka od deset priča vezanih uz temu Domovinskoga rata
Tomislav Šovagović progovorio je o knjizi „Kad narastem, bit ću Dražen“ u izdanju Matice hrvatske u Vukovaru (2020.). Riječ je o zbirci od deset priča vezanima uz temu Domovinskoga rata. Posebno je istaknuo priču kratkoga naslova „33“ posvećena vukovarskom stomatologu, pjesniku, novinaru Reneu Matoučeku koji je ubijen u Veleprometu 20. studenoga 1991. godine.
Istaknuo je, kako je tijekom četiri godine pisanja, od majke Renea koja je preminula prije nekoliko dana dobio materijala, da bi mogao napisati i roman. Rene se vratio u Vukovar prije okupacije, sudjelovao je u osnivanju Hrvatskoga doma, a uz Sinišu Glavaševića je posljednjih glas koji se čuo u eteru. Spomenuo je i još jednu priču, o salezijancima Mirku Barbariću i Franji Halužanu koji su 1991. godine oteti na barikadama nedaleko Maslenice, te su odvedeni u Knin te u tamošnjem zatvoru proveli 33 dana. Šovagović je istaknuo, kako osam priča govori o stvarnim osobama, dok su u dvije priče imena promijenjena. Knjiga je prošla reviziju Ministarstva branitelja.
Fra Ivan Bradarić predstavio dva izdanja
Rektor Nacionalnoga svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, OFMConv. predstavio je dva izdanja pripremljena u tijeku trogodišnje priprave za proslavu 50 godina od svečeve kanonizacije.
Zbornik „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ podastire radove istoimenoga međunarodnoga znanstvenoga skupa održanog 20.-21. listopada 2017. Zbornik je objavljen 2019., a izdavači su Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda i Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
U prvoj cjelini „Prostor i vrijeme života i djelovanja Nikole Tavelića“ predstavlja radove „Franjevački red u doba Nikole Tavelića“ (Daniel Patafta, OFM), „Hrvatska i Šibenik u Tavelićevo doba. Presjek kroz povijest kraljevine i grada u 14. stoljeću“ Tomislav Galović — Ivan Majnarić), „Djelatnost franjevaca u Šibeniku od kraja 13. do početka 15. stoljeća: velika pobožnost i aktivnost u malom samostanu“ (Sanja Miljan), „La Custodia di Terra Santa alla fine del XIV ed all’inizio del XV secolo“ (Narcyz Stanisław Klimas, OFM).
Druga cjelina „Mučeništvo – teološka i franjevačka perspektiva“ obuhvaća radove „Mučeništvo u svjetlu svetopisamskih žrtava“ (Darko Tepert, OFM), „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije“ (Nedjeljka s. Valerija Kovač), „Mučeništvo – svjedočanstvo za istinu evanđelja. Teološko-moralne implikacije mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere“ (Tomislav Smiljanić, OFM), „Anđeo Klarenski (Angelo Clareno) između kršćanskog istoka i zapada“ (Marinko Pejić, OFM) i „’Vita activa’ franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika (Marko Jerković).
Posljednja cjelina „Od beatifikacije do kanonizacije Nikole Tavelića“, obuhvaća radove „Izvješća o mučeništvu sv. Nikole, a posebno ona iz šibenskog samostana svetog Frane“ (Ljudevit Anton Maračić, OFM Conv.), „Put prema beatifikaciji Nikole Tavelića i uloga biskupa Antuna Josipa Fosca“ (Ivan Armanda), „Štovanje bl. Nikole Tavilića između prvoga i drugoga svjetskog rata (1918. – 1941.)“ (Augustin Kordić, OFM Conv.), „Teološka analiza govora Pavla VI. u prigodi proglašenja svetima Nikole Tavilića i drugova“ (Ivan Karlić, OFM Conv. — Milan Gelo, OFM Conv.) i „Medijski odjek kanonizacije sv. Nikole Tavelića“ (Suzana Vrhovski Peran).
Marija Belošević predstavila izdanja koja je uredila i prevodila
Fra Bradarić je predstavio i molitvenik za pučku pobožnost „Molitve i pobožnosti: sv. Nikola Tavelić – prvi hrvatski kanonizirani svetac“ koji je obavilo šibensko svetište 2019.
Marija Belošević predstavila je izdanja koja je uredila, a objavio Hrvatski esperantski savez. Riječ je o dvojezičnim antologijama „Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj“, „Pjesništvo gradišćanskih Hrvata“, „Pjesništvo moliških Hrvata“ i „Pjesme i proza Hrvata u Rumunjskoj“. Također je predstavila knjigu „Paroĥestro ĉe la unua frontlinio“, esperantski prijevod knjige „Župnik na prvoj crti“ biskupa Vlade Košića koji je ona napravila, a objavila Nakladna kuća „Tonimir“. Nadalje, kratko je predstavila i molitvenik „Preĝlibreto – sanktulo de la tuta mondo“ s molitvama sv. Antunu u prijevodu na esperanto.
Uz 500 godišnjicu objavljivanja „Judite“ predstavila je i izdanje u prijevodu na esperanto. Oba izdanja objavio je 2018. godine Hrvatski esperantski savez. Na kraju je predstavila monografiju „Zajedno u vjeri – Zusammen in Glauben 1968-2018″ (FMC Svjetlo Riječi, Sarajevo i Hrvatske katoličke zajednice bl. Jakova Zadranina – Göppingen i sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen, 2018.).
Monografija je objavljena uz proslavu 50. obljetnice djelovanju ovih Zajednica u Njemačkoj, a nastala je na inicijativu voditelja Zajednica fra Ivice Jurišića, OFM. Marija Belošević je urednica knjige i tekstove, te većine fotografija.
Raspisan natječaj za nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara
Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija raspisuje natječaj za dodjelu nagrada pojedincima zauzetima u medijima, te priznanja uredništvima, odnosno nakladnicima.
Poziv je otvoren od 22. travnja do 6. svibnja 2021. godine, a imena dobitnika nagrada i priznanja bit će objavljena u povodu 55. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.
Godišnja nagrada dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.
Također dodjeljuje se i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i slijedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima.
Redakcijama i nakladnicima dodjeljuje se priznanje za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.
Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.
U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva i nakladnika.
Prijedlozi se upućuju do četvrtka, 6. svibnja 2021. godine u 12 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.
Novi predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski!
Članovi Hrvatske biskupske konferencije okupili su se na 62. plenarnom zasjedanju Sabora HBK koje je pod vodstvom predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića održano u sjedištu HBK u Zagrebu 13. i 14. travnja 2021. Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zasjedanju je sudjelovao mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, koji je ujedno i apostolski upravitelj Hvarske biskupije. Prvi put na zasjedanju je sudjelovao i novoimenovani hvarski biskup Ranko Vidović kojemu je predsjednik HBK, pozdravljajući na početku zasjedanja sve nazočne, čestitao na imenovanju i zaželio mu dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa.
Neka svjetlo Uskrsloga rasvijetli svaku tminu i unese mir i smisao u svako naše osobno i medijsko djelovanje, jer, kako je papa Franjo podsjetio u vazmenom bdjenju, “onkraj svih poraza, zla i nasilja, onkraj svake patnje i smrti, Uskrsli živi i vodi povijest“.
S tom mišlju, poštovane kolegice i kolege, uime uprave Hrvatskoga društva katoličkih novinara želimo svima Vama i Vašima, kao i svim čitateljima, slušateljima i gledateljima naših medija radostan Uskrs i blagoslovljeno uskrsno vrijeme.
