Održana tribina katoličkih novinara „Sveti Josip – Rječita šutnja“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 4. ožujka 2021. tribinu i duhovnu obnovu putem platforme Zoom posvećenu svetom Josipu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio fra Karolj Harmath, u duhu Godine sv. Josipa o temi „Sveti Josip – Rječita šutnja“ govorio je član Društva teolog, vjeroučitelj, publicist i otac dvojice sinova Nikola Kuzmičić, prof.

Govoreći o sv. Josipu, Kuzmičić je rekao da se njega opisuje kao sveca koji je šutio, premda to što evanđelisti nisu zapisali nešto od njegovih riječi, ne znači da on nije govorio.

Predavač je uputio na Godinu sv. Josipa koju je papa Franjo proglasio 8. prosinca prošle godine uz proslavu 150 godina od kada je papa Pio IX. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Crkve. K tomu je podsjetio da je papa Franjo uveo spominjanje sv. Josipa u sva četiri kanona, čime je zaključio proces koji je započeo njegov prethodnik papa Benedikt XVI. Do tada je sv. Josip bio spominjan samo u I. kanonu, i to od 1962. godine na poticaj mostarskog biskupa Petra Čule koji se na II. vatikanskom saboru za to zalagao. Također je istaknuo činjenicu da je 1687. godine Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, a bl. Alojzije Stepinac je radio na promicanju pobožnosti prema tom svecu.

U drugom dijelu predavanja Kuzmičić je govorio o posebnoj ulozi sv. Josipa. „On je doslovno bio Marijin suprug, jer su oni živjeli u braku. To je posebno potrebno spomenuti u trenucima kad se obitelj dovodi u pitanje. Također, on je bio Isusov otac, osim u biološkoj činjenici. No, svi drugi aspekti roditeljstva su prisutni u odnosu Josipa i Isusa. Mi njega doživljavamo kao zaručnika i poočima, a trebamo ga doživljavati kao supruga i oca“, rekao je Kuzmičić. Naglasio je i kako Josipa i Mariju ne razlikuje služba u povijesti spasenja, već način na koji su participirali. „Oboje Bog želi, oboje Bog treba i oboje moli za suradnju. Bog se njima na isti način obraća i moli za pomoć, a razlika je biološka. Marija je žena i postala je majka, Josip je muškarac i bez obzira što nije bio biološki otac apsolutno u svemu drugome je bio otac“, pojasnio je.

U završnom dijelu predavač se osvrnuo na odnose sv. Josipa. Rekao je kako „u svijetu u kojem se sve više inzistira na individualnosti, a u duhovnom životu se nameće samospasenjska ideja, neprestano je potrebno ponavljati da se kršćanstvo prvenstveno prepoznaje u odnosima. Uostalom i Isusova zapovijed ljubavi govori o odnosu prema Bogu, sebi, drugom čovjeku i svijetu u kojemu smo“.

U tom je kontekstu Kuzmičić rekao da sv. Josip može biti uzor kako se odnositi prema Bogu i to na način kako korigirati vlastite stavove, te kako se prepušta Božjem vodstvu. Govoreći o odnosu Josipa i Marije, istaknuo je kako se tu mogu prepoznati vrline Svete obitelji. „Marija se prepoznaje kao Josipova, a Josip se prepoznaje kao Marijin. Oni pripadaju jedno drugome. Oni se uzajamno pomažu, te zajedno napreduju“.

U odnosu pak Josipa i Isusa Kuzmičić je istaknuo kako je Josip zajedno s Marijom Spasiteljev spasitelj. „Isus je naš Spasitelj, ali Josip je njegov spasitelj, jer ga je štitio u danima skrovitog života. On ga je zajedno s Marijom učio govoriti riječi kojima će iznositi novi i snažan nauk. On ga je pridržavao dok su mu ojačale noge kojima će proći zemljom čineći dobro. On ga učinio da bude u radu s drvom vješte ruke kojima će zagrliti cijeli svijet dopustivši da ih se pribije na drvo. On je primio u svoj dom onoga kojemu je mjesto u Očevom domu da bi smrću i uskrsnućem svakom čovjeku pripravio mjesto u Kraljevstvu nebeskom“, rekao je.

Istaknuo je važnost Josipova odnosa prema radu kojim potiče na pošteno i odgovorno obavljanje posla te posvješćuje da rad nije prokletstvo, da je blagoslov kada se može raditi i biti kreativan. Spomenuo je i kako je sv. Josip zaštitnik sretne i blage smrti, jer se vjeruje da su u trenutku njegove smrti uz njega bili Isus i Marija.

U skladu s okolnosti, a u želji povezati što više svojih članova koji žive i djeluju u desetak zemalja Europe i svijeta, Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u petak, 12. veljače 2021. godišnju skupštinu  putem ZOOM platforme. Članovima Društva pridružili su se i novinari iz raznih katoličkih i svjetovnih medija, kao i studenti komunikologije HKS-a, sudionici natječaja koje je Društvo organiziralo.

U molitvenom uvodu, član Društva prof. dr. sc. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije pozvao je prisutne, da se zamisle ne samo na riječi iz Evanđelja kojima Isus poziva apostole da ga slijede, već i na neverbalnim momentima komunikacije koji se odnose na pogled, tj. „što Isus komunicira svojim pogledom, i što znači pogled onih koji su ga susreli“. U tom vidu posebno je ukazao na glagole povezane s osjetom vida. „Ivan Krstitelj ugleda Isusa; Isus se obazire i vidi; Isus izgovara riječi ‘dođite i vidjet ćete’; oni ‘pođoše i vidješe’; Isus pogleda Šimuna“.

Novak je podsjetio, kako je Ivan pogledao Isusa, a to ga je potaklo da ga prepozna, i predstavi kao Jaganjca Božjega. „Prepoznati znači uočiti nekoga, prepoznati njegov identitet koji ga izdvaja iz mnoštva. A Isus: ne želi anonimne sljedbenike, već ih želi upoznati i upoznati njihova očekivanja. Isus se obazire za nama i vidi nas. prepoznaje nas, i želi da budemo svjesni da smo prepoznati, da za njega nismo dio mase nego osobe koje poziva, da tvore i grade zajedništvo“.

Vezano uz sam naslov ovogodišnje Papine poruke uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija „Dođite i vidjet ćete“, naglasio je, kako nam te riječi zorno tumače da Isus drži do svoga obećanja. „Koje je Isusovo obećanje u mom životu, koji je moj oslonac, poziv koji sam u životu prihvatio kao odgovor na Isusovo obećanje ‘dođi i vidjet ćeš’?  To je avantura kojoj sam se odazvao da ga nasljedujem kao svećenik, redovnik, laik, otac, majka, muž, žena osoba koja se zalaže za dobro drugih. Isus nije zaboravio svoje obećanje, i važno je da ga i ja ne izgubim iz vida. Neka nam ove misli dadu poticaj da ovaj susret, kao i cjelovito naše poslanje živimo ohrabreni da je Bog na našoj strani i da računa na nas“ rekao je na kraju dr. Novak, te prenio pozdrave biskupa Petra Palića, predsjednik Vijeća HBK za sredstva društvenih komunikacija.

U radnom dijelu skupštine, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran je izvijestila o radu tijekom proteklih godinu dana. Naglasila je, kako se većina radnih susreta održava virtualno, uključujući i sastanke Upravnog odbora.

Kao središnje događanje istaknula je proslavu Dana medija koju je Društvo organiziralo 22. svibnja zajedno s Vijećem HBK za medije, te Odjelom komunikologije HKS-a. U skladu s epidemiološkim mjerama, svi zainteresirani su je mogli pratiti putem virtualno. Sama proslava obuhvatila je okrugli stol s temom „Online komunikacija Crkve – izazovi i prilike“, te dodjelu nagrada Društva. Peran je podsjetila, kako je nagradu za životno djelo dodijeljeno don Antonu Šuljiću. Dobitnica godišnje nagrade je voditeljica Tiskovnog ureda Zadarske nadbiskupije Ines Grbić, dok je posebno priznanje za djelovanje na području medija među iseljenicima dodijeljeno dr. fra Šimunu Šiti Ćoriću. Kao najbolja web-stranica nagrađena je ona od SKAC-a. Tom prigodom dodijeljena su priznanja uredništvima za godišnjice izlaženja. HDKN je dodijelilo i priznanja uredništvima katoličkih medija koji su se posebno istaknuli u izvještavanju u doba pandemije i zagrebačkog potresa. Priznanja su dobili HKR, Radio Marija Hrvatska i Laudato Tv.

Od drugih aktivnosti, spomenula je sudjelovanje u „Noći knjige“, manifestaciji kojoj je i Društvo dala doprinos virtualnim prilogom. Virtualno je Društvo organiziralo i tribinu dr. sc. Silvane Burilović Crnov „Smiljana Rendić i sloboda govora u društvu i Crkvi“.

Također je Društvo priredilo i dvije duhovne obnove, obje virtualno. Razmatranje za korizmenu duhovnu obnovu priredio je dr. fra Darko Tepert, OFM, a za onu u došašću mr. fra Tomislav Glavnik, OFMConv. U Došašću je među članovima organizirana i humanitarna akcija za opremanje dječjih soba Kuće sv. Terezije, a također je dana i pomoć Caritasu Sisačke biskupije nakon potresa.

Želeći potaknuti studente i mlade novinare da promišljanju nad evanđeoskim vrijednostima, a s druge strane u željeli izraziti solidarnost sa studentima i mladim novinarima koji zbog okolnosti oko pandemije i potresa nisu mogli honorarno raditi, raspisan je natječaj koji je imao jako dobar odjek.

Na kraju je dr. Peran podsjetila kako su između dvije skupštine preminula tri člana koji su u Društvu bili aktivni od početka i to don Pavao Crnjac, fra Bono Zvonimir Šagi, OFMCap. i don Rudolf Belko, SDB.

Financijsko izvješće, te stanje članstva predstavila je tajnica Društva Marija Belošević.

U nastavku su predstavljeni glavni naglasci i planovi za ovu godinu. Posebno je istaknuta želja za nastavkom tribina na kojima bi se predstavio istraživački rad članova Društva, ali i pozvalo na promišljanje kolege nečlanove iz drugih medija.

Uz proslavu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija, Društvo planira raspisati svoj tradicionalni natječaj. U okviru okolnosti uzet će se učešće u „Noći knjige“. Također se planiraju duhovne obnove s humanitarnom akcijom. Najavljen je i novi natječaj za mlade.

Ukoliko će okolnosti dozvoliti, organizirat će se hodočašće u suradnji sa slovenskim katoličkim novinarima na Krk, u spomen biskupa Mahniča. To hodočašće je bilo planirano za 2020. godinu.

U drugom dijelu rada Skupštine, predstavljeni su rezultati Natječaja za mlade s temom „Solidarnost u doba pandemije“ (podteme – odnos i uloga medija u pandemiji; virtualno zajedništvo; kršćanske vrijednosti u doba koronavirusa; obrazovanje na daljinu; osobe s invaliditetom u doba pandemije; Crkva i pandemija…).

Na natječaj je pristiglo 18 radova i to: 14 pisanih, dvije radijske emisije, dvije fotografije, te jedan video-prilog.

Upravni odbor u proširenom sastavu s članovima Društva pregledao je sve radove, a rezultate, tj. tri najbolja rada predstavila je dr. sc. Silvana Burilović Crnov.

Prvu nagradu za rad „Intervju s Ivančicom Tajsl Dragičević“ osvojila je Dora Marinić.

Drugu nagradu rad „Grad koji se ne predaje“ osvojila je Elena Pušeljić. Za radijsku emisiju HKR-a „Crkva pred izazovima digitalnoga doba“ treću nagradu osvojio je Branimir Gubić.

Tematski dio skupštine bio je vezan uz ovogodišnju Papinu poruku za Svjetskih dan sredstava društvenih komunikacija, odnosno za konkretna iskustva iz Francuske.

Predavanje „Dođi i vidi – viđenje Crkve i medija iz Francuske“ održao je tajnik za misije Pariške franjevačke provincije i duhovnik Pax Christi Francuska i član uredništava glasila Pax Christi fra Vlatko Marić, OFM.

Govoreći o ovogodišnjoj Papinoj poruci, fra Vlatko je istaknuo, kako Papa model novinarskog djelovanja, nalazi u Isusovu pozivu svojim učenicima. Papa na početku svoje poruke kaže da „želi posvetiti poziv ‘dođi i vidi’ kao sugestiju za svaki komunikacijski izričaj koji želi biti jasan i iskren: u novinarskoj redakciji kao i u svijetu interneta, u redovitom propovijedanju Crkve, kao i u političkoj ili društvenoj komunikaciji. ‘Dođi i vidi’ način je na koji se kršćanska vjera prenosi, počevši od onih prvih susreta na obalama Jordana i Genezaretskog jezera.“

 Logika  poziva koju primjenjuje Isus, kako svjedoči evanđelist Ivan, a na koju podsjeća Papa, je važnost susreta, doživljaja, iskustva koje se dobije tom prilikom. Na Isusov poziv učenici Ivana Krstitelja su se odazvali, susreli se s njim izbliže, doživjeli ga i otkrili tko je on stvarno tako da su mogli sutradan reći svoje iskustvo i mogli su o tome svjedočiti. Isto se događa kada Samaritanka, susrevši Isusa na zdencu, poziva svoje sugrađane. Oni, doživjevši tko je Isus, rekoše toj istoj Samaritanki: „Ne vjerujemo tvojim riječima, mi smo čuli što govori i iskusili tko je on, naglasio je fra Vlatko.

Ukazao je i kako Papa u poruci ističe da ozbiljan novinarski rad traži sposobnost i volju ići tamo gdje drugi ne idu: ići na teren i volju, želju da se vidi, iskusi. A to znači biti znatiželjan, otvoren, biti strastven. Također ponovno upozorava i na dobre i loše strane interneta koji treba služiti naviještanju Radosne vijesti. 

U drugom dijelu, fra Vlatko je predstavio medije u Francuskoj, te se osvrnuo na zastupljenost tema koje ukazuju na opće probleme u društvu. Također je podsjetio i za zastupljenost religijskih tema u medijima uopće.

No, upozorio je kako su mediji u krizi zbog konkurencije koju nameću društvene mreže. Govor medija je obojen njihovim pripadnošću vlasniku i  ideološkom usmjerenju. „Veliki društveni mediji nastoje pisati, govoriti o svemu. Često do izražaja dolazi izobrazba, kultura i ideološka usmjerenost novinara. Katolički mediji  i kršćanski mediji nastoje biti objektivni i pedagoški to posebno vrijedi za Bayard presse koja izdaje La Croix i plejadu drugih tjednika i svih vrsta časopisa. KTO televizija je na tom nivou. Brojni tjednici, te određeni časopisi usmjereni na senzacije, proizvode puno vijesti, senzacionalnih ali nisu uvijek istinitih i dobronamjerne vijesti pa su česti sudski procesi pred 17 sobom Pariškog suda.“

Skupština je završila raspravom u koju se uključilo više članova.