Poziv za predlaganje za nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren od 21. travnja do 5. svibnja 2023. godine. O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a.

Nagrade će biti uručene u povodu 57. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u 2022.  godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim  profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Poziv se upućuje i za predlaganje za priznanja redakcijama i nakladnicima za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Također dodjeljuje se i nagrada za najbolju mrežnu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i sljedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima. 

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila. U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva ili nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do petka, 5. svibnja 2023. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu katolicki.novinari@gmail.com.

Korizmenu duhovnu obnovu za članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak 16. ožujka 2023. održao je hrvatski misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić, OFM Cap.

Uvodeći u temu „Kroz križ prožet Ljubavlju do Uskrsnuća“, fra Ivica je naglasio da korizmu ne bi trebalo shvaćati kao vrijeme žalosti, već vrijeme radosti, jer Crkva poziva na obraćenje. „Crkva nas ne poziva na patnju, nego onomu koji je po križu pobijedio smrt“, dodao je.

Iz konkretne stvarnosti života, u kojoj nastoji živjeti svoju vjeru, o. Vrbić je ukazao na nekoliko putova križa koji su bili prožeti Ljubavlju i kako se dođe do uskrsnuća.

Podsjetio je da ljude ne diraju isprazne riječi, već da je potrebno ići s drugima na njihov križni put koji treba biti prožet Ljubavlju da i oni mogu doživjeti jedno iskustvo uskrsnuća. Temelj trebaju biti redci iz Evanđelja po Mateju o prvom navještaju muke, te Isusov poziv: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“ Fra Ivica je naglasio da tim riječima Isus očituje što znači biti učenik.

Mi križ gledamo na vrlo težak način. Obilazimo svetišta i molimo da Bog makne naš križ. To je paradoks. Isus kaže: „Tko želi biti moj učenik, neka se odrekne samoga sebe“, a ne svoga križa. A mi bježimo od svojih križeva. Moramo biti svjesni, da je križ realizacija spasenja čovjeka. Stoga ga trebamo prihvatiti, da bi po njemu bili spašeni – rekao je o. Vrbić.

Potom je govorio o grijehu, te posvijestio da Božja ljubav ne ovisi o količini nečijih grijeha. „Svi smo podložni krivoj slici Boga. Đavao nam želi prikazati Boga u jednom ružnom smislu. Božja ljubav ne ovisi o tome koliko ću grijeha danas napraviti, Božja ljubav se ne mijenja. Najbolji dokaz je sv. Petar koji je na Posljednjoj večeri rekao Isusu: ‚Ako te svi ostave, ja te ostaviti neću.‘ Tim riječima Petar radi veliku ispovijest vjere, radi veliku gestu u svome životu, veliko obećanje. No, kad ga je Isus nakon zatajenja pogledao, taj Isusov pogled je bio toliko bitan, da Petar nije napravio istu stvar koju je napravio Juda, koji nije doživio taj pogled. Što je rekao taj pogled: ‚Nisam promijenio mišljenje o tebi.‘ Ta svijest, da Isus gleda Petra iz samilosti, želi mu pokazati da se nije ništa promijenilo. Prihvaćanje naših križeva znak je da smo od Boga ljubljeni u svakome trenutku našega života i da se zbog naših slabosti i grijeha ništa ne mijenja, da nas Bog i dalje jednako voli.“

Nadalje je naglasio da je važno znati koji su to osobni životni križevi, a zasigurno je pojedinac samomu sebi najveći križ. Napomenuo je da kod ljudi postoji veliki raskorak između slike koju imaju o sebi i slike o onomu kakvi bi trebali biti. „Mi sami sebe ne prihvaćamo, želimo druge mijenjati, a nismo sami sebe u stanju promijeniti. Moramo biti svjesni nas samih i dozvoliti Isusu da nas ljubi takve kakvi jesmo. Cijela povijest spasenja očituje se u tome da je Bog Ljubav i da me ljubi, i da ja prihvatim da budem ljubljen takav kakav jesam. Kada čovjek prihvati samoga sebe sa svim propustima, manama postaje biti onaj koji naviješta“, rekao je voditelj obnove.

Podsjećajući na Papine riječi: „Kršteni, poslani“, posvijestio je prisutnima da su svi poslani. „I vi ste poslani. Isus vas doživljava kao produžene ruke da i vi na konkretan način kroz svoja pera i tekstove, ali i kroz svoja djela bude vjesnici Radosne vijesti spasenja. To nije zanimanje, to je poslanje. Apostolima nije bilo zanimanje biti apostol, nego poslanje, vi niste samo novinari po zanimanju, vi ste poslani. Stoga vas molim kao novinare koji imate svoje poslanje, pišite o Božjoj ljubavi.“

Duhovni nagovor fra Ivica je potkrijepio nizom primjera iz misionarskoga rada, te je u tom vidu predstavio i korizmenu akciju „Kruh svoj s gladnim dijeli“ u koju se ove godine uključuju i katolički novinari.

Potporu akciji „Kruh svoj s gladnim dijeli“ može se uplatiti na račun: HR9623600003243404617, odnosno za uplate iz inozemstva: HR7423600003243404625, Swift: ZABAHR2X, Zagrebačka banka d. d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, vlasnik računa: Ivica Vrbić, Sv. Leopolda Mandića 41, Zagreb, opis plaćanja: „Kruh svoj s gladnim dijeli“.

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, koja je objavljena u nakladi Glasa Koncila i sunakladi Hrvatskoga društva katoličkih novinara, svečano je predstavljena 12. siječnja 2023. godine u Splitu.

Uz autoricu, knjigu su predstavili glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, tajnica Hrvatskog društva katoličkih novinara Marija Belošević, prof. dr. sc. don Mladen Parlov i književnica Zdenka Čorkalo.

O Smiljani Rendić (1926.-1994.), znamenitoj novinarki i književnici, istaknutoj laikinji Crkve u Hrvatskoj tijekom i nakon Drugog vatikanskog koncila koja se s pravom može svrstati među prvakinje hrvatskog katoličkog novinarstva, došli su čuti mnogi pa je Galerija ‘Vinko Draganja’ dominikanskoga samostana bila dupkom ispunjena.

Glavni urednik lista Glas Koncila, kojeg je Smiljana Rendić s nekolicinom svećenika stvorila, g. Branimir Stanić kazao je kako glavni cilj ove knjige, koja obiluje zanimljivim informacijama, nije otkriti sve o Smiljani Rendić nego približiti njen genijalan lik kojem Crkva u Hrvatskoj, Glas Koncila i katoličko novinarstvo duguju mnogo. „U ovoj knjizi možete doživjeti Smiljanu Rendić ne samo kao važnu ličnost 20. stoljeća nego doista kao izuzetnu i snažnu ženu. Ovo nije priča o junakinji našeg doba koja je bila siromašna dok je nisu otkrili te nije postala svjetski poznata bogatašica. Ona je ostala siromašna do kraja života i u tom svom siromaštvu učinila je nevjerojatne stvari. Iz vlastite bijede obogatila je ne samo Crkvu u Hrvatskoj nego i čitavo hrvatsko društvo“. Podsjetio je na njen progon i osudu koju je morala prolaziti ne samo zbog političkog članka za koji je osuđena „Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod“ već zbog toga što je bila katolička novinarka u ona teška vremena. Pohvalio je temeljitu analizu arhivske građe te opširnost razgovora koje je sa Smiljaninim suvremenicima obavila autorica te zaključio da Smiljana Rendić svima u domovini i Crkvi može biti uzor i nadahnuće.

Tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara Marija Belošević izrazila je radost što će zahvaljujući ovoj knjizi veći broj ljudi čuti za Smiljanu Rendić koja na najbolji mogući način podcrtava važnost vjernika laika, žena u Crkvi. Istaknula je kako od nje mogu učiti svi, a napose novinari, jer je njen život i rad svjedočanstvo promicanja objektivnosti, istine, moralne odgovornosti za napisanu riječ, hrvatskog jezika, povijesti, kulture i domoljublja.

Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. sc. don Mladen Parlov kazao je kako je važno da postoje knjige kao ova koje će neke osobe i događaje izvući iz tame prošlosti i zaborava jer osobe kao što je Smiljana Rendić doista je vrijedno osvijetliti jer su dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, novinarstvu i Crkvi. „Ona je bila snažna i jaka žena koja, iako nije imala zaštitu, nikada nije htjela odstupiti od svojih uvjerenja te je i u najtežim razdobljima sačuvala svoje dostojanstvo. Bila je žena erudiktinja koja je uvijek radila na svom znanju te je, iako nije imala fakultetsko obrazovanje, dobro govorila i pisala nekoliko svjetskih jezika te bez poteškoća ulazila u duboke teološke rasprave. Bila je vatikanistica koja je, iako nikada nije napustila Jugoslaviju, duboko poznavala život unutar vatikanskih zidina kao nitko u našem narodu prije ni poslije nje. Izrazito je voljela židovski narod jer je Isus po tijelu bio Židov te je temeljito poznavala njihovu povijest, kulturu i religiju. Bila je zauzeta vjernica laikinja koja je silno voljela Katoličku crkvu i hrvatski narod“. Čestitao je autorici na izvrsnoj knjizi s nadom da će joj ovo biti prva u nizu knjiga.

Književnica i doktorica Zdenka Čorkalo istaknula je kako je, zahvaljujući ovoj knjizi, Smiljana Rendić rođena po drugi put. Posvjedočila je kako je na svojoj prvoj godini studija medicine u Rijeci upoznala Smiljanu Rendić, družila se s njom i u tim susretima nikada nije osjetila neosunčanu stranu njezine stvarnosti. Približivši okupljenima povijesni kontekst njenog djetinjstva, mladosti i odrasle dobi kazala je kako je u svojim nastojanjima oko istine grubom silom zaustavljana i ponižavana do mjere koja je svakako imala namjeru promijeniti njezin katolički i nacionalni svjetonazor. „Autorica nije imala lagan posao jer je trebalo pronaći i pročitati tisuće pisama, polemika i osvrta, trebalo je ne učiniti propust u izboru i trebalo se moći odvojiti od primjedbi kojih ima koliko i poznavatelja Smiljane Rendić dok je bila živa. Snagom prvorazrednog interpreta autorica je ušla u Smiljanin lik i u likove koji su o njoj govorili, nije dodavala svoje mišljenje nego je sve pročitano zaoblila, u intelektualnom i emocionalnom nadahnuću povezala vjerno i logično, kao da čitajući tekstove gledamo paralelno i film o njima. Knjiga se lagano čita, što je zasluga autorice, a teško pamti, za što se pobrinula sama Smiljana koja je enciklopedijskim znanjem i toplinom prema najmanjima, najslabijima, dala na znanje tko ju je obdario svime što je imala“, zaključila je.

Autorica knjige dr. sc. Silvana Burilović Crnov pojasnila je kako se sa mišlju i djelom Smiljane Rendić susrela prije nešto više od 11 godina te se u njoj probudio poticaj da istraži ono što je još uvijek nepoznato i otme zaboravu ono što je nepravedno u nj gurnuto. Godine istraživanja njene bogate pisane ostavštine kojoj pripadaju nekoliko knjiga, stotine objavljenih članaka u crkvenom i svjetovnom tisku te obilna privatna korespondencija izrodile su doktorskom disertacijom „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugog vatikanskog koncila“. Istaknula je kako je to istraživanje bilo velika i zahtjevna zadaća, ali i privilegij te radost i dar. Ova knjiga rasterećena je znanstvenoga aparata i svjedoči o hrabroj i odlučnoj, osebujnoj i borbenoj ženi, vjernici laikinji i vatikanistici, višedesetljetnoj hrvatskoj novinarki i književnici, ali i o vremenu u kojemu je djelovala, pisala, živjela svoj vjernički i nacionalni identitet ne odričući se istine, ne bježeći od poteškoća i nepravdi na koje je nailazila. „Zbog svega spomenutog i zbog cjelokupnog njezinog doprinosa hrvatskom društvu, kulturi, jeziku a osobito Crkvi i hrvatskom katoličkom novinarstvu nadam se da će djelo Smiljane Rendić biti vrednovano onako kako ona to zaslužuje, da će ova knjiga i njezina promocija biti poticaj tome da će se njezino djelo jednom sabrati u sveske, prevesti na strane jezike, biti tema znanstvenih skupova i simpozija, da će se organizirati Dani Smiljane Rendić, a svakako je zaslužila da nagrada hrvatskih katoličkih novinara nosi njezino ime“, zaključila je. Zahvalila je svim sugovornicima, recenzentima knjige: prof. dr. Danijelu Labašu, prof. dr. Marku Trogrliću i prof. dr. Jerku Valkoviću, Glasu Koncila, Hrvatskom društvu katoličkih novinara i svima koji su dali doprinos nastanku ove knjige, a na poseban način svojoj obitelji na podršci.

Promociju su pjesmom uveličali ‘Pivači evanđelisti’ sa splitskih Brda i Ravnih njiva. Predstavljanje knjige moderirala je književnica Lana Roje Miličević.

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ ima 157 stranica, a kroz šest poglavlja donosi njen životopis i bibliografiju, domagojsku duhovnu formaciju i hrvatsko nacionalno usmjerenje, novinarsko i književno ostvarenje, praćenje i analizu II. vatikanskog koncila, odnos prema autoritetu te osvrt na nerazumijevanje njezina rada i uloge vjernika laika. Knjigu se može nabaviti u prodajnom prostoru Glasa Koncila (Kaptol 8, Zagreb) te preko web knjižare Glasa Koncila.

---

Silvana Burilović Crnov diplomirala je, licencirala i doktorirala teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na kojemu od ove akademske godine predaje kolegij o Drugom vatikanskom koncilu i laicima. Nedavno je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Objavljuje znanstvene radove i sudjeluje na znanstvenim simpozijima i skupovima. Više od sedamnaest godina radi s medijima stvarajući sadržaj za katoličke medije i kao voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije surađuje aktivno sa svjetovnim medijima. Urednica je tv emisije „Radosna vijest“ s novinarskim iskustvom u različitim elektroničkim i tiskanim medijima. Završila je i za menadžera za odnose s javnošću. Dobitnica je rektorove nagrade najuspješnijim studentima Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Matice hrvatske i hrvatske sekcije European Society of Women in Theological Research. Supruga je i majka troje djece.

Izvor: smn.hr