Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Žarko Ilić, okrijepljen sv. sakramentima, umro je u 88. godini života, 68. godini redovništva i 60. godini svećeništva, u ponedjeljak, 7. veljače 2022. u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Fra Žarko je obnašao službe župnika i župnog vikara. Bio je urednik Kršnog zavičaja i član HDKN-a.

Misa zadušnica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Ante na Humcu, u srijedu 9. veljače u 15 sati, a potom slijede sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu. Pokojnikovo tijelo bit će izloženo u crkvi na Humcu u srijedu 9. veljače od 9 sati.

Počivao u miru Božjem!

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u ponedjeljak, 29. studenoga na platformi ZOOM predstavljanje monografije „Sveti budite“. Monografiju je objavilo Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u Šibeniku uz 50. obljetnicu Tavelićeve kanonizacije i 50 godina od proglašenja crkve sv. Frane prvim nacionalnim svetištem sv. Nikola. Sudionici predstavljanja bili su iz raznih dijelova Hrvatske, te Austrije, Francuske, Italije, Nizozemske i Slovačke.

U pozdravnoj riječi, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski je naglasio, kako je vrijednost ove monografije njezin sadržaj. „Četiri godine događanja vezanih uz obilježavanje proglašenje svetim bl. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca iz hrvatskog naroda, ali i njegove čežnje i želje da postane svet, da ostvari nebo, da dođe zauvijek u Božju blizinu u nebesko kraljevstvo. Taj poziv ‘Sveti budite’ vjerujem da će odjekivati sa svake stranice ove monografije, jer sve što se događalo kroz te četiri godine od simpozija, molitvenih susreta, hodočašća, osobito hodočašća u Nikolinu Bosnu, hodočašća u Svetu Zemlju, ali i pohoda slike sv. Nikole Tavelića po župama diljem Hrvatske pa i izvan Hrvatske, bila je želja da se iznova zapali uljanica svjedočanstva svetosti Nikole Tavelića. Njegovo mučeništvo, njegova želja da izgori za Krista što se doslovce i dogodilo. Zato vjerujem da će ove stranice sa svojim slikama i porukama i sačuvanim tekstovima biti ulje u uljanici koja gori i svijetli i zagrijava i nas poziva da svatko od nas pronađe odgovor na ono pitanje ‘Gospodine što mi je činiti da život vječni baštinim’“ rekao je biskup Rogić, te zaključio „ako ova monografija i sve što smo činili i slavili u prigodi 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku glavnim svetištem Nikole Tavelića bude poticaj da i drugi razmisle o svom putu prema vječnosti, onda će ova knjiga ne samo u prva vremena nego dok god budu ove stranice žive i u nečijim rukama izazivale pažnju i slikom i tekstom ispuniti svoju ulogu, odnosno onaj smisao koji smo željeli da ima“.

Rektor svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan samostana sv. Frane u Šibeniku fra Ivan Bradarić, koji je ujedno i urednik monografije, podsjetio je na neka djela koja obrađuju temu Nikole Tavelića. Tako je spomenuo prvu monografiju objavljenu 1970. „Nikola Tavelić: prvi hrvatski svetac“ koju je uz Tavelićevu kanonizaciju uredio fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Također je podsjetio, kako o Taveliću imamo iz 1970. u „Zbornik u čast Nikole Tavelića“ koji je priredio dr. Fabijan Veraja.

U tom nizu je spomenuo i Međunarodni simpozij održan u Šibeniku 2018. godine, te zbornik radova  „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ objavljen 2019. godine. Fra Bradarić se kratko osvrnuo na događanja koja su prethodila proslavi prošlogodišnjeg jubileja, a inicirana su i vođena iz šibenskog samostana, odnosno Nikolina svetišta. Spomenuo je, kako je 2017. godine Organizacijski odbor razradio trogodišnji kalendar sa liturgijskim, molitvenim hodočasničkim, znanstvenim i kulturnim događanjima.

„Najveći dio toga se i ostvario, a sve je išlo prema Jubilejskoj godini i središnjem događaju proslave, 21. lipnja 2020. koji je obilježen lijepo i svečano unatoč pandemiji“ rekao je fra Bradarić, te pojasnio sam naziv monografije.

„Sveti budite“ citat je iz 1 Pet 1,16, a bio je i moto Jubilejske godine. U ovoj monografiji opisujemo sveca, prvog hrvatskoga kanoniziranog sveca pa na taj način i taj poziv je uvijek aktualan i izazovan poziv na svetost svima nama. Nikola je iz našega naroda, sasvim običan čovjek koji se otrgnuo iz običnosti i postao svjedok za Krista i njegovu ljubav mučeništvom u Jeruzalemu. Nama je to poziv na svetom u onom što naš život nudi i u čemu živimo, da svatko od nas može ostvariti tu i takvu i svetost koja je njemu svojstvena, rekao je fra Bradarić.

Novinarka Marija Belošević osvrnula se na sadržaj monografije, te kratko predstavila pojedina poglavlja.

Fra Josip Ivanović čitateljima razjašnjava zašto slavimo jubileje. Autor prati izabrani narod, te ukazuje na mnoga mjesta o tome u Svetome Pismu, ali upućuje i na vrijedna djela naših suvremenika o toj temi. Biografski prikaz života Nikole Tavelića čitamo iz pera fra Ljudevita Maračića. Posebno se opisuju okolnosti oko mučeništva, jer prema prijepisu „Tijeka mučeništva“ koji je sa Siona poslan šibenskom samostanu. Osvrt na „Samostan sv. Frane u Šibeniku“ s naglaskom na njegovu povijesnu ulogu daje Ivan Armanda. Podsjetimo, šibenski samostan je jedan od najstarijih franjevačkih samostana na hrvatskoj obali i datira u rane godine 13. stoljeća, u vrijeme nastanka franjevačkog reda, čime ovo „povijesno“ dobiva na još većoj važnosti. Fratri ovoga samostana bili su kroz stoljeća sudionici i protagonisti šibenske povijesti, ali i opće hrvatske, jer su ostavili duboki trag na crkvenome i društvenome, osobito kulturnome planu.  Fra Augustin Kordić vodi čitatelje kroz povijest crkve sv. Frane. Riječ je o uistinu vrlo detaljnom „vodiču“ koji čitatelja vodi u svaki kutak crkve. Osim povijesnoga pregleda, autor podsjeća i na vjerski značaj crkve sv. Frane, te ukazuje na bogati vjerski život koji je tijekom stoljeća do naših dana privlačio, i još privlači vjernike.  

Urednik monografije fra Ivan Bradarić pred čitatelje stavlja kronologiju događanja u pripremi jubileja. Tako čitamo osvrte na trodnevnice, devetnice, simpozije i hodočašća, glazbena događanja, izložbe, izdanja. Sve to osim što je okupilo velik broj suradnika iz Šibenika, ali i drugih krajeva Lijepe, naše, na razne načine dotaknulo je mnoštvo Nikolinih štovatelja koji su pohodili njegovo svetište u Šibeniku, okupljali se oko zavjetne slike u župama Šibenske biskupije i šire, sudjelovali na hodočašćima u Bosnu i Hercegovinu i Svetu Zemlju, a glas o aktualnosti njegove svetosti pronio van hrvatskih granica, pa čak i do najviših europskih institucije u Brusselu.

Poseban dio odnosi se na samu proslavu godišnjicu kanonizacije 21. lipnja 2020. kojom je prigodom središnje euharistijsko slavlje predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Važno ne napomenuti, kako je jedan od sumučenika Tavelića bio iz nuncijeva rodnog mjesta Cunea. Tu je i prilog o proslavi Nikolina blagdana i zaključenja Jubilejske godine za Šibensku biskupiju kada je predvoditelj slavlja bio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Sve spomenuto, prate fotografije: na 300 stranica knjige njih čak 333!

Posljednji prilog naslovljen „Kult prvog kanoniziranog hrvatskog sveca“ potpisuje Marija Belošević. Brojimo župe i kapele u dvadesetak (nad)biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i Vojvodini (Srbiji)  kojima je sv. Nikola Tavelić naslovnik. Dakako nije zaboravljena ni iseljena Hrvatska: od Srednje Europe (Austrija, Italija, Nizozemska, Njemačka, Slovačka) do Kanade i SAD-a, Argentine, Svete Zemlje i daleke Australije. Ovdje čitamo o izgradnji prve kapele posvećene tada još blaženom Nikoli (1936. Cerovac kod Požeških Sesveta), prvoj župi u zagrebačkoj Kustošiji, kao i o malo poznatom detalju, da u Krašiću još od 1938. godini postoji samostan Služavki Malog Isusa. Kuću je kupio zajedno s nekad poznatim zlatarom, urarom i pučkim piscem Jankom Matkom sam nadbiskup Stepinac koji je želio da sestre dođu u Krašić, te da samostan bude pod Tavelićevom zaštitom.

Nas kraju valja naglasiti, kako je Hrvatsko društvo katoličkih novinara upriličilo predstavljanje monografije kako bi posvijestilo važnost Nikolina mučeništva i svjedočanstva za vjeru, te poziva na svetost, ali i iz činjenice da su na pripremi knjige sudjelovali i pojedini članovi Društva.

Tekst i foto-prilog: Marija Belošević