Papa Franjo – put do Svete Stolice, biografski je film o životnom putu oca Jorgea Bergoglia, aktualnoga Svetog Oca . Očima mlade španjolske novinarke Ane (Silvia Abascal) slijedimo dugo, teško i dirljivo putovanje oca Jorgea.
Kao mladić u Buenos Airesu je otkrio svoj duhovni poziv i odlučno krenuo za Isusom. To su bili prvi koraci koji će ga dovesti na čelo Katoličke Crkve.
Distribucija započinje 24. ožujka u 50 kina u Hrvatskoj, od kojih je 8 CineStara.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren od 14. ožujka do 3. travnja 2016. godine.
O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a u proširenom sastavu.
Nagrade će biti uručene u povodu 50. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.
Godišnja nagrada
Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.
Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.
Nagrada za mlade novinare
Dodjeljuje se studentima i mladim novinarima do navršene 30. godine starosti. Ova se posebna nagrada raspisuje u povodu Izvanredne jubilarne godine milosrđa. Na natječaj se dostavlja novinarski uradak (osvrt, esej, intervju) na temu „Milosrdni poput Oca“ u dužini do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu). Na natječaju se može sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara na postavljenu temu, odnosno snimkom emisije (na nosaču zvuka ili u .mp3) uz koju je potrebno dostaviti podatke iz kojih je vidljivo da je osoba autor.
Počasna nagrada (priznanje)
Dodjeljuje se za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.
Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.
U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja.
Prijedlozi se upućuju do 3. travnja 2016. godine na adresu Hrvatsko društvo katoličkih novinara, Kaptol 4, 10000 Zagreb ili elektroničkim putem na katolicki.novinari@gmail.com.
Dugogodišnji član našega Društva i član Suda časti fra Vjenceslav Janjić obilježava ove godine 50. godina od početka novinarskog rada. Čestitamo kolegi Janjiću na novinarskim radovima, ustrajnosti i suradnji s različitim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Želimo mu Božji blagoslov i zagovor sv. Franje Saleškoga, zaštitnika katoličkih novinara, u njegovu daljnjem franjevačkom svećeničkom i novinarskome radu!
Više o jubileju fra Vjenceslava Janjića možete pročitati ovdje.
Održana izborna skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara
Za predsjednicu Hrvatskog društva katoličkih novinara izabrana glavna urednica Informativne katoličke agencije dr. sc. Suzana Peran.
Izborna skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u srijedu, 24. veljače 2016. u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.
U izbornom dijelu skupštine za predsjednicu je izabrana glavna urednica Informativne katoličke agencije dr. sc. Suzana Peran. Potpredsjednik je dosadašnji predsjednik novinar u Religijskom programu HTV-a Neno Kužina. Dužnost tajnice će i nadalje obavljati Marija Belošević. Za članove upravnog odbora izabrani su dr. sc. fr. Anto Gavrić, OP, fra Marijan Karaula, OFM, Gordana Krizman i Tomislav Šovagović. Članovi Nadzornog odbora su Ivan Bižanović, Mato Krajina, Nikola Kuzmičić, Lejdi Oreb i Marko Puškarić, dok su u Sud časti izabrani don Rudolf Belko, SDB, fra Vjenceslav Janjić, OFM i vlč. Josip Kos.
Podnoseći izvješće i dajući osvrt na proteklu godinu, dosadašnji predsjednik Neno Kužina ukazujući na činjenicu „da se skupština održava u Tjednu solidarnosti s Crkvom i narodom u Bosni i Hercegovini pa u ovoj zgradi vidim puno simbolike, a nadasve bratske ljubavi. Da, ljubavi nam treba i milosrđa jednih prema drugima. Na svim razinama u Crkvi i društvu“.
Podsjećajući na aktivnosti istaknuo je duhovne obnove (u Korizmi i Došašću), potom studijsko putovanje u Sloveniju s ciljem upoznavanja tamošnjih crkvenih medija, ali i Crkve u Sloveniji. Društvo je nastavilo tradiciju dodjele nagrada, što je organizirano o 49. Međunarodnom danu sredstava društvenih komunikacija na svečanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Nagradu za životno djelo dodijeljena je novinaru Glasa Koncila Tomislavu , godišnja nagrada Tanji Popec urednici Vjerskog programa HKR-a, a tom prigodom su dodijeljena priznanja za 50 godina izlaženja Mjesečniku za kršćansku kulturu „Zvona” (Rijeka) i Glasilu Pokreta fokolara „Novi svijet” (Križevci), za 45 godina izlaženja Kršćanskoj obiteljskoj reviji „Kana” (Zagreb), za 40 godina listu franjevačkih zajednica „Brat Franjo” (Zagreb), za godina izlaženja priznanje „Crkvi na kamenu” – pastoralno-informativnom listu hercegovačkih biskupija (Mostar), te za 20 godina izlaženja Glasniku Postulature „Blaženi Alojzije Stepinac” (Zagreb) i Katoličkom listu „Zvonik” (Subotica).
Dakako uz kritički osvrt, ustvrdio je kako se moglo i više napraviti. Odgovarajući na pitanje koje se zna čuti „što Društvo nudi“, rekao je „podsjeća na profesiju ili službu katoličkog novinara. Onoliko koliko nam je svima stalo povezuje ljude međusobno. Imamo li srca za ono što se zove Hrvatsko društvo katoličkih novinara? Imamo li volje za djelovanje ali i prijateljevanje u njemu? Imamo li stvarnih ambicija za neke aktivnosti? Studijska putovanja, novinarske radionice, duhovne obnove… Susretanje je bitno, a mi bismo trebali prednjačiti u tome, u međusobnoj komunikaciji, razmjeni mišljenja. Trebali bismo saslušati probleme, savjetovati i pokazivati obilje kolegijalnosti. Pa tko ne bi poželio baš takvo društvo, tko ne bi poželio biti njegov član?“
Pozvao je članstvo, da ne budu prepoznatljivi samo po dolasku na skupštinu, već da učine još jedan korak.
Pitanje je: koji, kad možemo živjeti bez učlanjenja u ikakvu asocijaciju. Jesmo li dio naroda koji zaboravlja!? Preporučam: sjetimo se s poštovanjem onih koji su sve ovo pokrenuli prije dva i pol desetljeća predvođeni blagopokojnim fra Mirkom Mataušićem. To vam stavljam na srce. Ne zbog sebe, nego zbog onih koje sutra moramo s nečim dočekati, rekao je Kužina, te dodao „Isus je rekao: viči i da nisi prestao. Ja ponizno velim: budi hrabra, budi hrabar i odvaži se, odazovi se, djeluj“.
Dajući naznake, što i kako dalje, Kužina je rekao „ono loše što se događa u hrvatskom društvu treba okretati na dobro. Upravo zbog toga dulje razmišljam o tome kako bi bilo dobro kad bi se vodstvo sastalo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva. Ne moramo o svemu misliti jednako, ali možda bismo se suglasili da nam je svima, baš svima, potrebno širiti i dobre vijesti, isticati pozitivne primjere, pa makar, bit ću malo ironičan, oni bili vidljivi i u Crkvi koja je u nečijim glavama kriva za sve, koja je teret jer budi savjest. Nemam dileme: odlučimo li se za taj korak, mi smo ti koji prvi trebamo pružiti ruku“. Zaključujući, osvrnuo se i na broj članova (137), te dodao „ako želi išta okrenuti na bolje, novo vodstvo mora iskazivati maksimalnu toleranciju i susretljivost kako prema postojećim tako i prema potencijalnim članovima. Oni koji nam neće doći, mi pođimo k njima. Kršćanski. Danas je izazova više nego jučer. Šteta je uzmicati u trenutku kada treba raditi na promicanju istine, pravih vrijednosti, osvješćivanju ljudi u bolje sutra, jer previše je crnila i pesimizma“. Financijsko izvješće predstavila je tajnica Marija Belošević.
Od aktivnosti predloženih za 2016. godinu, članovi su se složili da valja nastaviti s duhovnim obnovama, te dodjelom nagrada i obilježavanjem Međunarodnog dana sredstava društvenih komunikacija, kao i organizacijom studijskih putovanja. Naglašena je potreba što hitnijeg pokretanja radionica, potom rad na pripremi i objavljivanju Zbornika radova međunarodnog skupa održanog u povodu 20 godina svoga djelovanja, rad na Leksikonu osoba iz crkvenog života, kao i ispitivanje održivosti osnivanje zaklade za stipendiranje studenata novinarstva.
U zaključnoj riječi, novoizabrana predsjednica dr. sc. Suzana Peran je zahvalila na izboru.
“Znate da mi je Društvo i na srcu, i da ću nastojati i unaprijediti broj članova i kvalitetu Društva. Zato molim vašu suradnju, posebice onih koji su aktivni u različitim medijima. To je poticaj i prigoda da se više povežemo među glasilima, koji nastaju, posebice uključiti mlade ljude kroz stipendije, kako bismo ponovno ulagali u mlade, studente koji bi ih kasnije mogli uključiti u katoličke medije, da katolički mediji ne bi bili na marginama, već da postanu zaista ono oko čega se svi trudimo: kvalitetni i sadržajem i ljudstvom i tehnikom“.
Predavanje „Biti milosrdan kao Otac – u medijima“
U drugom, tematskom dijelu izborne skupštine Hrvatskog društva katoličkih novinara održane u srijedu, 24. veljače 2016. u Napretkom kulturnom centru u Zagrebu, duhovnik dr. sc. fra Darko Tepert, OFM održao je prigodno izlaganje na temu „Biti milosrdan kao Otac – u medijima“.
U uvodnom dijelu podsjetio je na riječi kojima papa Franjo predstavlja Godinu milosrđa u njegovoj buli „Lice milosrđa“, te naglasio kako tu možemo prepoznati dva pokreta: jedan vertikalni, drugi horizontalni.
Vertikalni je pokret milosrđe Božje, milosrđe Očevo koje prepoznajemo, u kojem uživamo, za koje smo zahvalni. To mi se čini izuzetno važnim za prepoznati, ali već i u samom geslu „Milosrdni poput Oca“ vidi se da se ne smije zastati sam ona tome, nego postoji i ona horizontalna strana, a to je imitiranje Oca u njegovu milosrđu. To je ono što dovodi do izlaska nas iz sebe samih, Crkve iz sebe same, do otvaranja prema drugima. I tu mi se čini da je važna uloga medija. Kad se kaže „milosrdni poput Oca“ ne smijemo izgubiti iz vida iz kojeg je to dijela Evanđelja uzeto i u kojem se to kontekstu nalazi, rekao je Tepert.
U nastavku je pojasnio što to znači da je Otac milosrdan, te istaknuo, kako je potrebno prepoznati Očevo milosrđe, te svatko treba gledati kako Otac postupa s nama, u svojoj strpljivosti, u svome razumijevanju, te tako da i mi činimo.
To je zadatak: da ja budem takav prema svim ljudima, ne prema nekom ograničenom krugu, ne prema samo članovima Crkve, ne samo prema vjernicima, nego prema svima, osobito prema onima koji su na rubu, dodao je.
Posebno pak je ukazao na Papinu katehezu održanu na generalnoj audijenciji 24. Veljače, u kojoj Papa temeljem Staroga zavjeta, odlomka iz Knjige o kraljevima daje posvješćuje poveznicu za sadašnje vrijeme.
Papa je vrlo dobro pokazao kako se tu govori o moći, ljudima koji imaju moć i tu moć zloupotrebljavaju, i kako se tu govori o odgovornosti, kad netko ima moć kako nju koristiti.
Mislim da je tu ulogu medija, svih sredstava komunikacije da uzmu u prvi plan one koji su na rubu. U današnjem društvu, ne možemo govoriti samo o siromasima, nego o svima koji su na rubu društva. Možda smo previše poneseni nekim velikim događajima, previše poneseni politikama, ideologijama i sličnim stvarima, i u tome zaboravljamo osobu. Upravo mi se čini da je osoba ključna riječ. Oni koji su drugačiji, ti su također osobe, i prema njima i u komuniciranju i u medijima pokazivati milosrđe, rekao je dr. Tepert, te podsjetio i na Papine riječi kako je „ljubav po svojoj naravi komunikacija“.
Na tom tragu je naglasio, kako se u komuniciranju treba znati graditi mostove, te i to potkrijepio Papinim riječima.
Svjesni smo djelovanja u našem društvu u kojem postoje velike podjele. Ideološke podjele, svjetonazorske podjele, sve moguće socijalne podjele. Uloga katoličkih novinara i katoličkih medija je da pokušamo graditi mostove, i na tom tragu mi se čini i prijedlog suradnje s drugim strukovnim udruženjima, jer upravo tu se može početi. Na nama, kršćanima je da napravimo prvi korak, kao što i Bog čini taj prvi korak, jer On je taj koji ima inicijativu u milosrđu“.
U nastavku predavanja, dr. Tepert je ukazao i na dva primjera Papina djelovanja koji su pobudili različite, pa i negativne reakcije. To je susret s patrijarhom Kirilom, te vezano uz kanonizaciju bl. Alojzija kardinala Stepinca.
No, upozorio je, kako je Papa upravo tim činima postupio s milosrđem, te „da bude milosrdan kao Otac, on je krenuo, napravio taj prvi korak, a kad napravite prvi korak, uvijek ste ranjeni, uvijek možete naići na tuđu nepravdu, na tuđu prijevaru, ali to je ljubav. Njegovo poslanje, da bude prvi koji će raditi na jedinstvu Crkve, i tu je djelovao duhovno, a ne politički. To trebamo prepoznavati ne samo kod Pape, nego takve šanse trebamo prepoznavati i u svome djelovanju, gdje ponekad trebamo izići iz svojih sigurnosti iz nekih zadanih okvira, i omogućiti drugima da nas napadnu, da nas prevare, ali onda to više nije moj problem, nego ovih drugih, pa sam svoj problem riješio, dozvolio sam Bogu da me oslobodi i pružio šansu drugome da bude slobodan, rekao je dr. Tepert,te dodao „na taj način počinjemo integrirati društvo unutar nas, a mi se počnemo integrirati u društvo kojem živimo, a to znači da se Božja poruka počne integrirati u društvo u kojem živimo, to znači da je evanđelje prisutnije u društvu u kojem živimo“.
Predavanje je dr. Tepert zaključio „Molitvom za Božje milosrđe“.
