Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru
Uzoriti gospodine Kardinale,
u ime Hrvatskog društva katoličkih novinara i svoje osobno, želimo Vam zahvaliti za Vašu pastirsku službu u Zagrebačkoj nadbiskupiji i za sve dobro koje ste u više od četvrt stoljeća činili, a posebno na očinskoj potpori koju smo osjetili i u našemu Društvu. Molimo da Vam Gospodin u Vašemu daljnjem životu i djelovanju udijeli zdravlje i blagoslov.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine sudjeluje u manifestaciji “Noć knjige”.
Program ćemo održati u petak, 21. travnja 2023. u 20 sati u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića, Ul. sv. Leopolda Mandića 41 u zagrebačkoj Dubravi.
Postojat će mogućnost praćenja i na Platformi ZOOM, za što je potrebna prijava do 19. travnja 2023. na e-mail adresu Društva.
Cijeli program vidljiv je ovdje ispod.
Napomena: u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića sveta misa je u 19 sati.
Radujemo se susretu!
Suzana Peran, predsjednica Marija Belošević, tajnica
Odbor za sredstva društvenih komunikacija Hrvatske biskupske konferencije, Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatsko društvo katoličkih novinara pozivaju vas na
OBILJEŽAVANJE 56. SVJETSKOG DANA SREDSTAVA DRUŠTVENIH KOMUNIKACIJA
Svečanost će se održati u utorak, 24. svibnja 2022. s početkom u 11.30 sati u dvorani “Bl. Alojzije kard. Stepinac” uz izravni prijenos na YouTube kanalu HKS-a.
PROGRAM:
11.30 – 11.50 – BLAGOSLOV NOVOUREĐENOG RADIJSKOG STUDIJA HKS-A Blagoslov predvodi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija. Radi ograničenog prostora blagoslov studija se može pratiti na YouTube kanalu Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
12.00 – 12.15 – POZDRAVNI GOVORI
doc. dr. sc. Suzana Peran, predsjednica HDKN-a, Odjel za komunikologiju HKS-a
prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za međunarodnu suradnju HKS-a
mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija
12.15-13.15 – OKRUGLI STOL “CRKVA I MEDIJI” u prigodi objave istoimene antologije tekstova o sredstvima društvenih komunikacija 1936.-2021. u izdanju Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
SUDIONICI:
izv. prof. dr. sc. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini, predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i član Uredničkog vijeća antologije “Crkva i mediji”
prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a i jedan od urednika knjige
izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK)
Ivana Petrović, reporterka, komentatorica i urednica vanjske politike u Informativnom program Nove TV
Moderator: doc. dr. sc. Anto Mikić, zamjenik pročelnika Odjela za komunikologiju HKS-a
13.15-13.45 – DODJELA NAGRADA I PRIZNANJA HRVATSKOG DRUŠTVA KATOLIČKIH NOVINARA Moderator: Neno Kužina, potpredsjednik HDKN-a Nagrade uručuje mons. Mijo Gorski, a zahvalni govor u ime nagrađenih izriče dobitnik nagrade za životno djelo HDKN-a.
Nastavljajući niz tribina, Hrvatsko društvo katoličkih novinara je u utorak 10. svibnja priredimo novu tribinu na kojoj je gostovala s. Romana Kocjančič FMM, te govorila o temi „Vjera na javnome televizijskome servisu – Iskustvo urednice na RTV Slovenija“. Tribina je održana na Platformi ZOOM, a sudjelovali su članovi HDKN-a, kao i drugi zainteresirani iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Njemačke i Francuske.
Nakon pozdravne riječi predsjednice HDKN-a dr. Suzane Peran, s. Romana Kocjančič se predstavila, te progovorila o svojoj misiji na državnoj televiziji, Televiziji Slovenija gdje radi već 25 godina. Prisjetila se početaka, te kako joj je jedan direktor rekao, da je prva redovnica na području bivše Jugoslavije koja je stalno zaposlena na nacionalnoj televiziji.
„I sama se pitam kako me je odvela poslušnost mojim redovničkim poglavaricama – na nacionalnu televiziju. U duši sam prirodoslovac i socijalno usmjerena prema ranjivim i isključenim osobama u društvu. Moja teta i jedan ujak su radili na TV Slovenija, ali nisam ni pomišljala da ću četvrt stoljeća raditi kao časna sestra u medijima. Na televiziji sam otkrila da imam još neke drugačije darove. Posao i suradnici, budući da uvijek radimo timski, omogućuju mi da rastem, da se uz njih oblikujem, da postanem još više ljudskija, nadam se i malo više božja. Sretna sam i zadovoljna što služim Bogu, Crkvi i društvu, te da donosim nešto svijetla slovenskom narodu“ rekla je s. Kocjančič.
Na pitanje „zašto je na televiziji“, pojašnjava da je po završetku teološkog studija u Francuskoj, poslan upit provincijalki bi li mogla raditi u uredništvu vjerskoga programa. Dodala je, da kao redovnica pripada Međunarodnoj kongregaciji Marijinih franjevačkih misionarki, a njihovo je prvotno poslanje ići tamo gdje Crkva nije prisutna i raditi sa siromašnima. Pozivom da započne rad na televiziji, zajedno sa svojim redovničkim poglavaricama otkrila je, novo područje evangelizacije.
Iako nove okolnosti i novo okruženje, ona nije došla nespremna na televiziju. Za vrijeme studija u Parizu, pohađala je i studij audiovizualnih i komunikacijskih medija, te kako ih koristiti u pastoralu. Također se školovala i na Katoličkoj medijskoj akademiji u Ludwigshafenu, a po zaposlenju je polazila i razne edukacije.
Na televiziji je počela raditi kao novinar u uredništvu vjerskog programa. Autorica je nekoliko dokumentarnih filmova i tematskih emisija, a 11 godina je urednica i voditeljica nedjeljne emisije „Obzorja duha“. Podsjetila je, kako je tu emisiju prije 31 godina započeo pok. svećenik dr. Drago Klemenčič koji je na došao na televiziju na poziv da bude pomoćnik i savjetnik ravnatelja, te je osnovao uredništvo vjerskoga programa.
U nastavku je s. Kocjančič kratko predstavila vjerski program na Televizija Slovenija. Mise se emitiraju jednom mjesečno, a dva puta godišnje bogoslužja iz Evangeličke crkve. Na velike blagdane prenose se papinske mise i posebna slavlja koja predvodi Papa (Križni put na Koloseumu i sl.). Jednom tjedno (subota) na programu je emisija „Duhovni utrip“ u kojoj se predstavlja rad drugih registriranih vjerskih zajednica u Sloveniji, dok je nedjeljna emisija „Obzorja duha“ posvećena je većim vjerskim zajednicama . Postoji i mjesečna emisija „Sveto in svet“ koja je rezervirana za rasprave o etičkim pitanjima.
Na kraju je potaknula katoličke novinare da budu svjesni kako su najmoćnije sredstvo za stvaranje stavova i oblikovanje vrijednosti i informacija o kršćanstvu, Crkvi, društvu, te pozvala „budite dobri katolici i dobri novinari, te prije nego što počnete evangelizaciju, budete bliski Kristu, ljudima i Crkvi, te oni koji dobro znajući istinu cijelu priče, prenose je bez stranačkih stavova i stvaraju mjesto za susret za ljude različitih mišljenja, vjera i nacionalnosti“.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava, te su prisutni imali prilike postaviti pitanja s. Romani Kocjančič, razmijeniti iskustva rada u medijima, poglavito na javnoj televiziji i radiju, te saznati više o prisutnosti vjerskih tema i slovenskim medijima uopće.
Dan hrvatskoga tiska tematski vezan uz vjerski tisak
U organizaciji Hrvatske državne samouprave i domaćinstvo Hrvatskoga kluba „August Šenoa“, u Pečuhu je u četvrtak, 5. svibnja 2022., održan Dan hrvatskoga tiska koji je ove godine u središtu imao tisak, te medije s vjerskom tematikom.
Na početku skupa pozdravne riječi uputili su veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan. Danu hrvatskoga tiska nazočio je i glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga.
Prvo izlaganje „Uloga vjerske literature u nakladništvu Hrvata u Mađarskoj“ održao je dr. Silvestar Balić. On je podsjetio, kako su franjevci prevodili tekstove na hrvatski jezik, ali su ih i stvarali, te tako utjecali na sveopću kulturu. Ukazao je i na činjenicu, kako je 1773. u Pečuhu otvorena Engelova tiskara, te je u njoj tiskana prva hrvatska liturgijska knjiga, a u Budimu je 1831. tiskan prvi cjeloviti prijevod Svetoga pisma na hrvatskom jeziku franjevca Petra Katančića.
Lilla Trubić je nastavljajući se na prethodno predavanje, dala osvrt na „Hrvatski katolički kalendari u Mađarskoj nakon 1945. godine“. Govoreći o svrsi i ciljevima katoličkih kalendara, istaknula je, kako su oni donosili obične savjete vjernicima, nastojali da kršćanstvo prodre u široke slojeve hrvatskog naroda, te su narodu prenosili slavnu povijesnu i pučku tradiciju. Trubić se kratko osvrnula na izdanja kalendara od početka 20. stoljeća do danas.
Milica Klaić-Tarađija predstavila je časopis „Zornica“, koji je od 1990. godine, u izdanju „Zaklade Zornica“, izlazio dvanaest godina. U početku je izlazilo četiri broja godišnje, no uslijed smanjenja financijskih sredstava i smanjivao se i broj izdanja u godini, da bi se naposljetku, poradi nedostatka sredstava, i ugasio. „Zornica nova“ pokrenuta je 2011. godine te izlazi do danas.
Predavanje „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“ održala je urednica Glasnika Branka Pavić Blažetin. Ona je naglasila, kako Glasnik nije vjerski tjednik, no redovito prati događanja i na vjerskom planu. U tom vidu je predstavila i rezultate analize sadržaja tjednika koje je napravio Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Od početka izlaženja uvelike su bile zastupljene teme vezane uz školstvo, da bi se tijekom godina postotak tih tema gotovo izjednačio s vjerskim temama.
Timea Šakan-Škrlin je kolažom filmskih isječaka predstavila zastupljenost vjerske tematike u Hrvatskoj kronici za vrijeme pandemije. Riječ je o snimljenim televizijskim prilozima svetih misa, slavlja, ali i drugih priloga koji su vezani uz vjerski život, koji su na poseban način dali obol životu vjernika u vrijeme pandemije.
Na skupu su na poziv organizatora sudjelovale i dvije predstavnice Hrvatskoga društva katoličkih novinara.
Marija Belošević je u ovoj prigodi održala predavanja s temom „Crkva i mediji“. Ukazala je na crkvene dokumente koji se dotiče teme medija, a potom je predstavila hrvatske katoličke medije u virtualnom svijetu. Gordana Krizman je dala pregled religijskog programa u necrkvenim medijima (HRT, lokalne TV i radijske postaje). Krizman je predstavila i web-stranice hrvatskih svetaca i blaženika.
Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj, 2. svibnja, slavi se kao spomen na dan kada su Hrvati u Mađarskoj dobili samostalni i zajednički medijski prostor. To je spomen na 2. svibnja 1991. kada je tiskan prvi broj tjednika Hrvata u Mađarskoj „Hrvatski glasnik“, koji prati život Hrvata na prostoru cijele zemlje, od Gradišća do Bačke. Dan se obilježava od 2017. godine te ukazuje na hrvatske medije u Mađarskoj i na njihovu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata u toj zemlji.
