Arhiva kategorije: Novosti

Održana korizmena duhovna obnova

U organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak, 7. travnja 2022. na platformi ZOOM održana je korizmena duhovna obnova s temom „Smisao križa: duhovne i teološke perspektive“. Prigodni nagovor održao je  don Anton Šuljić, član Društva.

Duhovnu obnovu, don Šuljić je započeo „Molitvom za dobrotu“ Jakše Fiamenga.

Sam nagovor, don Šuljić je započeo pitanjem „koji je smisao Kristove patnje i smrti“. Podsjetio je, kako iz vjeronauka i teologije dobivamo djelomičnu jasnu sliku, a duh vremena to ne prepoznaje. Ako se na početku oslonimo na riječi apostola Pavla (1Kor 1,23) o Kristovoj patnji i smrti, on govori svjestan da taj govor neće naići na veliki odobrenje.

U apostolskim vremenima i prvim stoljećima dosta je s rezervom primljeno, da je Mesija, Učitelj Gospodin doživio najsramotniju smrt na križu. Tisuću godina se nije realistično prikazivala Kristova muka i križ. Postavlja se pitanje, koliko današnji čovjek ima senzibilitet da u Kristovoj patnji gleda samo to? Nema li u toj patnji nešto što je evanđelju bliže, odnosno što bi se moglo nazvati evanđeoska slika toga u Kristovoj patnji? Da li se shvatilo i prihvatilo zašto je Isus iz Nazareta morao umrijeti, mora se razumjeti kako je živio. Dakle, da bismo shvatiti zašto je umro na križu, moramo shvatiti nešto od onog vremena u kojem je živio. Ako ne bismo shvatiti političko-socijalno-religiozni kontekst i situaciju njegova vremena, jedva bismo mogli reći da razumijemo stvarne razloge Isusove patnje. Naime, on je patio jer je propovijedao oslobađajuću Riječ Božju, riječ Božju koja je oslobađala i one koji su se ogriješili o zakon, rekao je don Šuljić.

Podsjetio je na evanđelje prošle nedjelje i prispodobu u kojoj smo vidjeli da su doveli bludnicu. „Isus stavlja ženu u središte i na nju ne primjenjuje zakon, zato jer je on naviještao Boga ljubavi, Boga milosrđa, Boga praštanja, Boga nježnosti, Boga koji mijenja čovjeka iznutra. Zakon to nikada neće moći. Pretprošle nedjelje smo imali prispodobu o dobrom ocu i izgubljenom sinu. Ja sam to nazvao o slobodnom Bogu i slobodnom čovjeku, jer ta sloboda je nešto što košta, što je veliki rizik, ali Bog je poštuje. Otac poštuje slobodu mlađeg sina, ali i starijega, koji ne želi ući. Takvo poimanje Boga ljubavi, slobode i nježnosti, to je nešto što u kontekst religiozne pravednosti po zakonu, unosi neku vrstu prevrata kojeg ti ljudi nisu mogli podnijeti. Zato su patnje Krista koji naviješta Boga, koji je tu za svakog čovjeka kojemu je potrebna pomoć“.  Don Šuljić je u tom kontekstu naglasio, kako je Isusova muka proizašla iz vrijednosti za koje se on zauzimao.

Nadalje, je podsjetio što znači nositi svoj križ. Isus je rekao „tko ide za mnom mora nositi svoj križ“, to ne „znači savijati se pod teretom nekog usuda, to ne znači ne usuditi se proturječiti, jer i Isus je stalno proturječio. Nositi svoj križ prema Novom zavjetu ne znači prihvaćati nezrelost i malodobnost. Pozvani smo nositi ne Kristov križ, nego vlastiti. On želi da uzmemo naš život integralno. Bog će ti pomoći, Bog će ti dati snagu, Bog će ti dati smisao, unutarnje osvjedočenje da to što radiš ima smisla. Nositi svoj križ znači svoj vlastiti život, ne nečiji tuđi“, rekao je don Šuljić, te ukazao na riječi sv. Terezije Avilske „Bože me sačuvaj od toga da uređujem tuđe živote“.

Mistika križa najčešće prevladava u našem kršćanskom poimanju patnje i križa, ali uzeti svoj, baš takav križ, ono što proizlazi iz našeg pravednog zalaganja za dobru stvar na Isusov način, to nas dovodi u poziciju da preispitamo i svoje vlastite stavove. „Važan je stav i da iza toga stava stojim, i da sam za njega spreman pretrpjeti nešto. To je nešto što proizlazi iz Kristove patnje, iz Kristova načina, kako je on patio.

To nas dovodi do nečega što se zove vlastita usamljenost, to se ostvaruje ako čovjek živi za one vrijednosti za koje kako ih je živio i naviještao Krist. To je Isusov put. Njegova patnja je proizašla iz njegova angažmana. Da je šutio ne bi mu se ništa dogodilo. No, radi zauzimanja za one koji su bili rubni, dospio je na križ. To je evanđeoska strana Kristove patnje i njegova križa. To ima daleko veće reperkusije, osobito na naš novinarski posao, i posao kojeg imamo u javnosti, jer najlakše se sakriti i ne imati svoga mišljenja, najlakše je negdje nešto prešutjeti“, rekao je na kraju don Šuljić.

Caritas za Ukrajinu

Akciju za pomoć stanovništvu ratom zahvaćene Ukrajine pokrenuo je Hrvatski Caritas.

Novčani dar za pomoć Ukrajini može se darovati:

  • putem online uplata na web-stranici caritas.hr (odabirom akcije: Žurne akcije u svijetu – Ukrajina);
  • uplatom na žiro-račun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb d.d.; IBAN: HR0523400091100080340; SWIFT/BIC: PBZGHR2X; svrha uplate: pomoć za Ukrajinu;
  • pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6.25 kn, PDV uključen).

Gospodine, spasi svoj narod!

Čestitka za 55. Svjetski dan medija

ČESTITKA U POVODU 55. SVJETSKOG DANA SREDSTAVA DRUŠTVENIH KOMUNIKACIJA

Svim članicama i članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara, svim kolegicama i kolegama novinarima, urednicima i izdavačima te svim medijskim korisnicima, čestitamo 55. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. U ovogodišnjoj poruci svijetu medija, papa Franjo nas potiče na osobni susret, na izlazak na ulice među ljude kako bismo ih upoznali i doživjeli njihovu priču.

Ako se ne otvorimo susretu, ostajemo puki vanjski promatrači, unatoč tehnološkim inovacijama koje imaju mogućnosti da nas stave pred sveobuhvatnom stvarnošću u koju smo, kako nam se čini, svi uronjeni“, upozorava Papa u poruci, dodajući da se neke stvari mogu naučiti samo iz iskustva, a u „komunikaciji nikada i ništa ne može u potpunosti nadomjestiti gledanje vlastitim očima“.

Stoga neka nas i ova Papina poruka osnaži u našemu medijskome djelovanju, kako se ne bismo umorili trošiti cipele na susrete s drugima, u traganju za istinom, provjeravajući informacije i svjedočeći u svojem medijskome djelovanju evanđeoske vrijednosti na dobro svakog čovjeka.

Suzana Peran, predsjednica Društva

U Zagrebu, 16. svibnja 2021.

Obilježen 55. Svjetski dan medija

U organizaciji Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara u petak, 14. svibnja na HKS je obilježen 55. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.

Pozdravljajući okupljena, domaćin rektor HKS prof. dr. sc. Željko Tanjić je naglasio kako je Crkva komunikaciju uvijek shvaćala kao sredstvo za izgradnju zajedništva, a to je najjasnije izraženo u Pastoralnoj instrukciji Papinske komisije za sredstava društvenih komunikacija Communio et progressio.

Tanjić je također podsjetio, kako je u kršćanskoj antropologiji komunikacija odraz vječne komunikacije triju božanskih osoba, i „ona ne uključuje tek puko priopćivanje svojih misli i stavova drugome, nego i puno više od toga – izlazak iz sebe i svog zatvorenog svijeta i darivanje (dijela) sebe drugome“. No, upozorio je, kako komunikaciju čovjek može i zloupotrijebiti, pa se ona umjesto za izgradnju (is)koristi kao sredstvo razgradnje odnosa s drugima.

Pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a prof. dr. sc. Jerko Valković je u pozdravnom govoru podsjetio kako je prošlo 55 godina otkako je papa Pavao VI. prvi puta uputio poruku u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija, koji se po nalogu II. Vatikanskog koncila počeo slaviti 1967. godine. No, nalazimo se i u godini 50. obljetnice od objave temeljnog dokumenta govora Crkve o medijima Communio et progressio, koji znakovito već u prvoj rečenici ističe kako je zajedništvo i napredak cilj sredstava društvene komunikacije.

Na kraju je Valković spomenuo, kako je ovo četvrta godina zaredom da su organizatori tri institucije, u kojima djeluju osobe koje povezuje isto medijsko područje djelovanja.

Skupu se obratio i pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski koji je nedavno imenovan predsjednikom Odbora HBK za sredstava društvenih komunikacija.

Biskup Gorski je naglasio, kako obzirom na činjenicu da su moćni alati komunikacije danas dostupni gotovo svima, te omogućava dijeljenje ideja i različitih sadržaja bez obzira na istinitost izrečenog ili napisanog, te u dostupnosti izjednačuje vrhunski znanstveni rad i najprizemniji govor. Upozorio je, kako se čini da javno mnijenje, pa i ono katoličko danas kreiraju svi koji imaju pristup internetu, bez ikakve odgovornosti za izrečeno ili napisano.

Također je ukazao na ovogodišnju Papinu poruku u kojoj papa Franjo upozorava na opasnost „fotokopirnih novina“, odnosno vijesti i stavova koji se bez provjere nekritički preslikavaju, pa iako pogrešni, mnogo puta ponovljeni postaji lažni argumenti kojima se osporava istina. U tom vidu je naglasio, kako Papa poziva na istraživačko novinarstvo, ponavljajući Isusov poziv Natanaelu „dođi i vidi“ kao metodu svake istinske ljudske komunikacije.

Na kraju je biskup Gorski svima koji rade u medijima zahvalio na hrabrosti i zalaganju „kako bi neiskrivljena istina doprla do ljudi, na širenju istine i kršćanskog svjetonazora, evanđeoskih vrjednota i izgradnji kršćanske kulture.

Na okruglom stolu s temom „Komentari na vjerskim portalima i društvenim mrežama – izgradnja ili dezintegracija crkvenoga zajedništva?“ koji je moderirao doc. dr. sc. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju HKS-a sudjelovali su dr. sc. Boris Beck, Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, književnik, kolumnist i publicist, dr. sc. Lana Ciboci, prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, dr. sc. Krunoslav Novak, Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i Branimir Stanić, dipl. nov., glavni urednik Glasa Koncila.

Sudionici su dotaknuli mnoge teme vezane uz ovu problematiku. Ukazano je na potrebu odgajanja za medijsku komunikaciju, jer je očito da je komunikacija na mrežama često dehumanizirana, jer odnos prema drugoj osobi nije kao prema osobi, već nečemu. Potrebno je razviti svijest o odgovornosti, jer je virtualni prostor javni prostor, te ne bi trebalo raditi razliku između virtualnog i stvarnog prostora, tj. sve ono što nije dozvoljeno u stvarnom prostoru, ne bi smjelo biti dozvoljeno niti u virtualnom prostoru.

U završnom dijelu obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, dobitnike ovogodišnjih nagrada i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara proglasila je predsjednica HDKN-a doc. dr.sc. Suzana Peran. U ovoj prigodi biskup Gorski je predao godišnju nagradu fra Ivanu Bradariću za primjereno korištenje modernih sredstava komunikacije u promicanju štovanja sv. Nikole Tavelića, posebice u vidu emisija „Timbar vire“.

Nagradu za životno djelo za dugogodišnji predani rad u različitim medijima, poštivanjem novinarskih pravila i etičkih načela biskup Gorski je predao Neni Kužini, koji se u ime svih dobitnika zahvalio. Također je svima koji rade u katoličkom novinarstvu poručio da istražuju, da ne vjeruju onome što su čuli nego da budu doista odgovorni, te da se osobito susreću i bave ljudima, vjernicima, što je na tragu Socijalnoga nauka Crkve bila i njegova vodilja u radu.

Nagradu za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dobio je Centar za duhovnost za stranicu www.ignacije.hr. Prof. dr. sc. Josip Grbac dobitnik je posebnog priznanja za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota, a prof. dr. sc. Božidar Nagy za dugogodišnje kvalitetno djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima.

Priznanje za kvalitetan novinarski rad u izvanrednim okolnostima uslijed potresa koji je pogodio Sisačku biskupiju dobio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije Stjepan Vego.

Dobitnici priznanja o obljetnicama:

  • za 110 godina izlaženja  i promicanje vjerskih tema među Hrvatima u Gradišću: Hrvatske novine, Tjednik Gradišćanskih Hrvata;
  • za 70 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Matica, Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika;
  • za 55 godina izlaženja: Mak, Mali koncil, Dječji mjesečni list;
  • za 50 godina izlaženja: Dobar Otac Antić, Glasilo Vicepostulature sluge Božjega fra Ante Antića, Split; Ljudima prijatelj, Glasnik svetog Leopolda Bogdana Mandića; Naša ognjišta, Hrvatski katolički mjesečnik; Vjesnik biskupa Langa, List bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu;
  • za 40 godina izlaženja: Ladonja, Vjerski informativno-kulturni list;
  • za 30 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Hrvatski iseljenički zbornik, Godišnjak HMI;
  • za 30 godina izlaženja i za unapređenje vjerskog života Hrvata u Mađarskoj od Gradišća do Bačke: Hrvatski glasnik, Tjednik Hrvata u Mađarskoj;
  • za 25 godina postojanja: KTA Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine;
  • za 20 godina izlaženja: „Uskrsnuće“, Glasilo Zajednice Cenacolo;
  • za 20 godina postojanja i 1000. emisiju: Emisija „Agape“ Radio MIR Međugorje;
  • za 15 godina izlaženja: Glasnik mira, Mjesečno glasilo, Međugorje; Lađa, Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota; Tebi Majko, Glasilo Svetišta blažena Marija Propetog Isusa Petković, Blato.

Snimka obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija može se pogledati na poveznici:  https://www.youtube.com/watch?v=OOpRlLAnRMs

Tekst i fotografije: Marija Belošević