Arhiva kategorije: O Društvu

O Društvu, Vijesti

Katolički novinari u „Noći knjige“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine, po šesti put uključilo se u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“.

Cjelovečernji program tijekom kojeg su predstavljene knjige čiji su članovi Društva autori, koautori, urednici i prevoditelji održan je u Kapucinskom samostanu svetog Mihaela arkanđela u Zagrebu u utorak, 23. travnja 2024.

Članovima Društva pridružila se i predstavnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a sam program je održan hibridno, te su članovi, kao i gosti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije predstavljanje pratili putem platforme ZOOM.

Riječ dobrodošlice okupljenima je poželio domaći župnik i gvardijan fra Goran Rukavina, OFMCap., a molitvom je u susret uveo duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Potpredsjednik Društva Neno Kužina je u pozdravnoj riječi rekao „Bogu hvala što postoji pisana riječ, što postoji knjiga, i što je nekome palo na pamet da ustanovi Noć knjige. Nadam se, da  ćemo čuti nešto korisno, novo, dobro, da ono što čujemo i pročitamo“.

Tijekom večeri devet članova Društva predstavilo je 17 naslova objavljenih 2023. i 2024. godine.

Brane Vrbić je govoreći o knjizi „Snaga je u odricanju od sile i moći. Razgovor s biskupom“, naglasio je, riječ o razgovoru pretočenom u knjigu s vrhbosanskim biskupom u miru Perom Sudarom planiran više godina. Ovim se čitalačkoj publici podastire zapis o BiH u XX. i početkom XXI. stoljeća; o katolicima-Hrvatima i životu u zemlji različitih naroda i religija; ratovima, etici, čovjeku, vjeri, Bogu… Jedan nevjerojatna kolorit biskupovih prebogatih misli i riječi kao odgovor na brojna pitanja jednog novinara. Vrbić je predstavio i knjigu „Hod po ranama. Zapisi o obilasku vrhbosanskih župa od 1992. do 1997. godine“ koja je zapravo ratni dnevnik biskupa Sudara o događajima u BiH, osobito u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji je on nazvao „Hod po ranama“.  Izdavači obiju knjiga su Sinopsis i Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine.

Publicist Damir Borovčak predstavio je pet izdanja. Autor je i urednik monografskog izdanja „Gvozdansko hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora“, koje u 2023. godini izašlo u 3. dopunjenom izdanju u izdanju Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb. Ovo izdanje je tim važnije, što se u javnosti, a osobito u hrvatskim školama događaj koji se zbio 13. siječnja 1578. godine uopće ne obrađuje. „Možemo biti ponosni na velejunačku obranu iz turskih vremena, kada branitelji Gvozdanskog nisu posustali na sve ponude koje su im Turci dali. Oni su sve časno odbili, i rekli rečenicu koja je bila zabilježena od osvajača „što bi nam naši potomci rekli”. Nadalje, Borovčak je uredio zbornik radova „Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve. Zagreb-Split-Osijek-Rijeka od 21.ožujka 2018. do 29. svibnja 2019.“. Zbornik je objavila Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023. Urednik je naglasio, kako ova Crkva ima dugu tradiciju iz austro-ugarskog vremena, kada je sjedište imala u Srijemskim Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 70 svećenika. Borovčak je uredio i informativno izdanje „Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu“ koje je 2023. objavila Sisačka biskupija. Ovdje se donosi osvrt na povijest župe koja se u crkvenim knjigama prvi put spominje 1308. Na to izdanje nadovezuje se i drugo „Zrin u spomen žrtvama genocida“ čiji je Borovčak autor i urednik, a objavljeno je povodom obilježavanja 80. obljetnice zločina 2023. godine u suizdavaštvu Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb i Sisačke biskupije. Knjiga donosi svjedočanstva svjedoka događaja iz 1943. kada je izvršen genocid na tamošnjim stanovništvom. Partizanske jedinice poubijale i spasile selo, a žene i djecu istjerali u Slavoniju. Borovčak je predstavio još jednu nedavno objavljenu knjigu. Riječ je o knjizi prof. dr. sc. Mihovila Biočića „Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu“. Prema riječima urednika Borovčaka, riječ je o vrlo vrijednom priručniku, leksikonu političkog značenja i za političare i za svakog drugog koga zanima ono što je kao dogma nametnuto od strane Srba u Hrvatskoj od 1941. do 1945.

Dražen Janko uredio je zbornik znanstvenih radova pod nazivom „Položaj trgovačkih radnika u Bosni i Hercegovini: historijski pregled“ objavljen 2023. (Udruženje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BIH). Sadržaj je podijeljen na četiri djela, te prati položaj razvitka trgovačke djelatnosti od kraja osmanske vlasti u Bosni pa sve do početka 90-ih godina 20. stoljeća.

Sanja Nikčević predstavila je knjigu „Bitno o nebitnome, mala knjiga duhovnih eseja“ koju je prošle godine objavilo Društvo hrvatskih književnika. U knjizi su sakupljene priče o osobnoj spoznaji bitnog, odgovori na pitanja o smislu života i vjeri što su joj postavljale osobe iz okruženja, a mjesto se našlo i za promišljanja utjecaja umjetnosti na život.

Nikola Kuzmičić predstavio je zbirku pjesama na čakavštini znakovitoga naslova „Križonoša“. Knjiga je objavljena ove godine (EkoSSpiritus), a povod joj je bio dugoočekivani događaj. Naime, njegov sin Marijin ove godine je bio jedan od križonoša na Hvaru, za što je predbilježen prije 21. godinu. Stoga osim spomena na ovaj događaj, Kuzmičić je objavom pjesama na rodnoj čakavštini želio dati doprinos očuvanju toga govora.

Anđelko Zdeslav Kaćunko predstavio je svoju novu knjigu priča „Otmica nevjeste“ objavljenu ove godine (KUBS Baštinica, Otočac). Prvi dio naslovljen „(Post)koromane ron“ donosi devet priča, od kojih je sedam nastalo u vrijeme pandemije, a dvije su iz svakodnevnog života župe. Drugi dio „Cro Nikine priče-kolumne“ donosi priče objavljivane u mjesečniku Solinska kronika 2006. i 2007. godine.

Josip Sanko Rabar predstavio je svoje dvije knjige. Knjiga „Vječne poruke pokretnih slika“ objavljena je prošle godine kod Naknade Bošković, Split. Riječ je o zbirci filozofskih i vjerskih meditacija. Kod istog izdavača ove godine objavljena je zbirka kratkih meditacija „Ti me ljubiš“. Iz potonje zbirke Rabar je pročitao jednu meditaciju.

Vlatko Marić iz Pariza predstavio je dva zbornika objavljena prošle godine kod francuskog izdavača L’Harmattan, niz Croatica čiji je urednik, kao i autor priloga.

„La diplomatie croate : du VIIIe siècle à nos jours. Retour sur l’histoire et perspective d’avenir“ (Hrvatska diplomacija od VIII. stoljeća do danas. Povratak na povijest i perspektive u budućnosti). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2017. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Radovi su tematski vezani uz razvoj hrvatske diplomacije kako i sam naslov sugerira od VIII. stoljeća do danas u različitim geopolitičkim okolnostima. Drugi zbornik naslovljen je „La Croatie face à ses destinées : De la sujétion (1918) à l’emancipation (1991-1995)“ (Hrvatska nasuprot svojih sudbina: od podložništva (1918) do emancipacije (1991-1995). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2018. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Prilozi tematski prikazuju složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. godine u kojem se hrvatska država borila za svoju neovisnost.

Marija Belošević predstavila je dvije knjige koje je prošle godine objavila Međunarodna udruga katolika esperantista sa sjedištem u Rimu. Knjiga „Ne timu, estas mi. Papo Francisko pri migrantoj kaj rifuĝintoj“ ((Ne bojte se, ja sam. Papa Franjo o migrantima i izbjeglicama) donosi prijevod na esperanto poruka Pape Franje u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica, čiji je original objavila Vatikanska izdavačka kuća. Knjiga donosi i nekoliko homilija i drugih obraćanja Pape migrantima i izbjeglicama. Ovo izdanje je objavljeno o 109. Svjetskom esperantskom kongresu održanom prošle godine u Torinu, te se željelo širu esperantsku zajednicu upoznati s porukama Pape.

Druga knjiga, kojoj je Belošević također urednica je „Titus Bransma sanktulo esperantisto“ (Titus Brandsma, svetac esperantist). Riječ je o prijevodu na esperanto životopisa sv. Titusa Brandsme, nebeskog zaštitnika katolika esperantista, sveca koji je i sam bio esperantist od 1911. godine, a ubijen je 1942. godine u Dachau.

Program je glazbeno obogatio Slavko Nedić, crkveni glazbenik i urednik, koji je ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni. U svom nastupu, Nedić se posebno prisjetio nedavno preminulog fra Nikici Zlatuniću, koji je bio član VIS Jukić.

Voditeljica i moderatorica cjelovečernjeg programa bila je Ivana Šimunić.

Marija Belošević

Novosti, O Društvu

Etički izazovi umjetne inteligencije

Predavanje prof. Barščevskog o etičkim izazovima umjetne inteligencije

U okviru godišnje skupštine Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u četvrtak 14. ožujka 2024. u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu, predavanje s temom „’Dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno’ (Post 3,6) – čovjek pred etičkim izazovima umjetne inteligencije“ održao je izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski.

Polazeći od Poruke pape Franje za  57. Svjetski dan mira (1. siječnja) „Umjetna inteligencija i mir“, te Poruku za 58. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (12. svibnja) „Umjetna inteligencija i mudrost srca. Prema uistinu ljudskoj komunikaciji“, predavač je uvodno naglasio, kako je ova tema „ne toliko teška, koliko je široka“.

Pojašnjavajući naslov predavanja za koji je uzet citat iz Knjige Postanka, rekao je „Eva je uzela plod i dala Adamu, što je bio razlog zašto su bili istjerani iz raja. Umjetna inteligencija izgleda tako, ali ne znam da li će nas koštati života. Teme i pitanja povezani s umjetnom inteligencijom svakim danom postaju ne samo sveprisutniji među znanstvenicima i stručnjacima u sferi tehnologija, nego i u različitosti svojim učenjima. Sveprisutnost umjetne inteligencije stvara nove izazove i prilike. No, sa sobom nosi značajne rizike koje mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući prijetnje privatnosti, psihičkom zdravlju i obiteljskim odnosima, povećanje društvenih ekonomskih nejednakosti kao i potencijalno zlouporabu u nadzoru i vojnim primjenama, što bi moglo dovesti do tragičnih posljedica kako za okoliš i ljudski habitat, tako i za sam ljudski život.“ U tom je vidu predavač posvijestio kako svjedočimo velikom doprinosu tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom, koja uvelike olakšavaju i ubrzavaju mnoge svakodnevne aktivnosti, podižući kvalitetu života na višu razinu.

U središnjem dijelu predavanja ukazao je na odnos Crkve prema umjetnoj inteligenciji. „Pred sve većim utjecajem umjetne inteligencije na svakodnevni život, ali i pred promjenama paradigmi ljudskog života, Crkva ne može ostati po strani, nego je pozvana dati svoje svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi, navještajući evanđelje spasa. Pred sve rasprostranjenijim osjećajima, ravnodušnosti i nemoći, ona mora posvjedočiti svoju vjeru u Boga ‘koji je tako ljubio svijet, koji je dao svoga Sina i prvorođenca, da ni jedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni’. Pred razočarenjem i apokaliptičkim scenarijem kraja svijeta, ona je pozvana probuditi u ljudima sigurnost, nade u Božji, i bolji svijet. Pred bešćutnošću na boli stradanja drugih, hladnoćom ekonomskih računica, egoizmom, Crkva je pozvana pokazati milosrđe i ljubav, nadahnuti istinu.“

U tom kontekstu je spomenuo i etičke principe umjetne inteligencije, te je podsjetio na  doprinos ovome pisaca znanstvene fantastike i filmskih režisera koji svojim djelima imaju određeni utjecaj na stvaranje predodžbe o budućnosti svijeta, te ulozi u njemu umjetne inteligencije, te interakcije između ljudi i robota. „Sve što čovjek zamisli izgleda ostvarivo, no svako ostvarenje sa sobom vuče i konkretne posljedice, koje mogu biti ne samo ozbiljne i nepovratne, nego razarajuće i smrtonosne za pojedinca, ali i za cijelo čovječanstvo i svijet. Upravo zato, više nego ikad, svjesni smo potrebe etičkih principa u razvoju umjetne inteligencije, jasnim pravilima za njeno korištenje, no također i teškoća u njihovoj izradi, a posebice u primjeni.“ Stoga, upravo „Crkva kao majka i učiteljica, koja okuplja ljude iz svakog vremena i plemena i puka jezika, ne može po svojoj naravi kao sakrament najprisnijeg sjedinjenja ljudi s Bogom i jedinstva ljudskoga roda, te znak i sredstva potpuno ostvarenja tog jedinstva u budućnosti, ostati po strani tamo gdje se stvara nova slika čovjeka i tamo gdje se kroji budućnost čovječanstva i zemlje“, jer, nastavio je predavač „za razliku od iskrivljenog mišljenja, da je Crkva neka zaostala institucija koju je pregazila vrijeme, koja ograničava čovjeka i opće razvoj društva, u stvarnosti ona je oduvijek išla u korak s vremena, tražeći uvijek najbolja, često i inovativna rješenja za propovijed i širenje evanđelja,  imajući uvijek na umu svoju misiju naučavati, posvećivati i upravljati, a tako i dobro svakoga pojedinca i cijele ljudski zajednici“.

Pojasnio je, kako je stav Crkve  prema umjetnoj inteligenciji kao i prema novim tehnologijama, „produžetak zauzimanja i nastojanja Crkve oko razvoja i napretka svega što je dobro i Bogu milo, ne samo kroz primjenu svakodnevnom životu novih izuma, nego ponajprije kroz inkulturaciju i evanđelja povijesti, no uvijek s veoma izričitom brigom za dobrobit cijelog čovječanstva i svakog čovjeka, a posebice onih najpotrebitijih i najsiromašnijih. Crkva je danas svjesna da je čovječanstvo ušlo u novo doba, u kojim je umjetna inteligencija sve prisutnija u svim aspektima svakodnevnog života, te da se tehnologijom doskočilo u nebrojnim nevoljama koje su mučili i sputavale ljudsko biće“.  

Nadalje, prof. Barščevski je podsjetio, kako je prvi papa, koji je u jednom svom govoru upotrijebio riječ robotika bio Ivan Pavao II.. On je još 1987. biskupima iz Piemonta u povodu Adlimina apostolorum ukazao na važnosti svijesti „o društvu koje se mijenja i postaje tehnološki naprednije, što je preokret za koji ne znamo kamo će odvesti i kada će završiti.“ „Tehnika utječe na ekonomiju koja je postala znanost te zahtjeva autonomije od politike i etike. Nekoliko godina kasnije, 1990. Ivan Pavao II. govori o umjetnoj inteligenciji. Papa Benedikt XVI. također je jednom spomenuo umjetnu inteligenciju, no najčešće o njoj govori Papa Franjo, što je normalno zato što upravo u ovih posljednjih deset godina vidimo i najveći razvoj. U tom je vidu predavač rekao kako od 31. siječnja 1987. imamo 26 papinskih tekstova: od toga osam Ivana Pavla II., jedan Benedikta XVI., te 17 pape Franje. Uz to, imamo i druge prinose Papinskih akademija o umjetnoj inteligenciji. „Ako malo bolje proanaliziramo sve te dokumente i izjave vidimo da etičko pitanje nije uvijek bilo u središtu, nego se više pažnje posvećivalo crkvenom nauku o čovjeku i njegovom komuniciranju društva koje se mijenja.“ Govoreći o etičkim načelima, predavač je naglasio kako i Sveta Stolica ističe važnost inkluzivnosti, transparentnosti, sigurnosti, jednakosti, povjerljivosti, pouzdanosti. Tu vidimo veliki izazov, jer ta načela nalazimo u etičkim smjernicama različitih IT kompanija.  Sveta Stolica se posljednjih godina veoma aktivno pridružila tim nastojanjima za bolju regulativu, te je ukazao na dokument „Rome Call for AI Ethics“ koji je nastao u Papinskoj akademiji za život s naglaskom na algor-etiku, a početkom prošle godine su ga potpisali predstavnici triju abrahamskih religija.

Etičke smjernice su dosta ograničene,  one proizlaze iz spoznaje da je potrebna regulativa. U tom je vidu podsjetio, kako u Poruci za Svjetski dan mira papa Franjo prvi put govori o regulativi. „Dakle, da moraju biti neka ograničenja, i ako se ona prekorače, da mora biti neka institucija koja će kazniti. No, problem je u tome, što su danas kazne novčane“.

Prof. Barščevski je podsjetio i kako je Crkva napravila   Magisterium AI na nekoliko jezika u koji je uneseno nekoliko tisuća dokumenata Katoličke Crkve koje citira u odgovorima.

Na pitanje gdje se nalazi izazov, naglasio je, kako on nije toliko u stvaranju etičkih smjernica, tj. donošenju regulativnih okvira za umjetnu inteligenciju, već ponovno otkrivanje sebe kao Božje slike. „Stvarajući i razvijajući umjetnu inteligenciju čovjek na nju reflektira sliku koju ima o sebi, i svojoj ulozi u svijetu koja nikada ne može biti potpuna, ako se izostavi čovjekova transcendencijalna dimenzija, a to je njegov odnos s Bogom.“  

U zaključku je prof. Barščevski još jednom naglasio, kako etičke smjernice možemo uvidjeti u spoznaji neizmjerne mogućnosti čovjeka koje moraju biti kontrolirane, usmjerene, inače čovjekovo postignuće u sferi razvoja umjetne inteligencije može postati prijetnja za njegov opstanak. Biblija pak  je svjesna čovjekovih mogućnosti, i njegova poziva da upravlja stvorenim, te da ostvari samoga sebe kao Božju sliku, ali i njegovih ograničenja i slabosti, te neizbježivosti kobnih posljedica pogrešnih odluka i djelovanja. U isto vrijeme, Biblija s puno većim povjerenjem gleda na čovjeka, i optimističnije vidi njegovu budućnost.  Pokušaj stvaranja neke super inteligencije, kao krune prožimanja čovjeka i stvorenoga razotkriva unutarnju ljudsku tjeskobu i čežnju za životom koji nije ljudski, za Bibliju je to jasan oblik idolopoklonstva unaprijed određen na propast. No, čovjek je vredniji od svih svojih tvorevina, jer je živ, a one nisu, zato što ga je Bog pozvao da bude dionikom, Njegova vječnog života i Njegove božanske naravi.“

Marija Belošević

Novosti, O Društvu

Održana skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Redovna godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u četvrtak, 14. ožujka 2024. godine u samostanu Sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu.

U rad skupštine, na kojoj su se okupili članovi iz raznih dijelova Hrvatske, a virtualno putem platforme ZOOM uključili i članovi iz Bosne i Hercegovine, Francuske i Italije, prigodnim nagovorom i molitvom uveo je duhovni asistent Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran pozdravila je sve članove pristigle iz raznih dijelova Hrvatske, kao i članove iz Bosne i Hercegovine, Francuske i Italije koji su se uključili u rad skupštine virtualno putem platforme ZOOM. Posebno je pozdravila najstarijeg člana HDKN-a, Aldu Sinkovića.

U osvrtu na proteklu godinu, Peran je podsjetila kako je prošlogodišnja skupština održana u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu, U okviru skupštine, predstojnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomislav Hačko održao je predavanje s temom „Vez liturgije i medija“, nakon skupštine vladika Milan Stipić predvodio liturgiju i molitvu za sve pokojne članove HDKN-a.

Prošla godina, bila je godina velikana hrvatskoga novinarskog pera. U tom vidu su održani susreti s predstavljanjem knjige u Splitu, Rijeci i Zadru članice Društva dr. Silvane Burilović Crnov o Smiljani Rendić. Kao supredstavljači sudjelovali su potpredsjednik Društva Neno Kužina i tajnica Marija Belošević. U suradnji s Hrvatskom provincijkom sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Društvo je obilježilo 100. obljetnicu rođenja i 40. smrti fra Ivona Ćuka, OFMConv. Nakon mise zadušnice koju je predvodio provincijalni ministar fra Miljenko Hontić, OFMConv. održan je okrugli stol na kojem su osvrt na život i djelo fra Ivona predstavili fra Ljudevit Maračić, OFMConv., Neno Kužina i fra Ivan Bradarić, OFMConv.

Tradicionalno u suradnji s Vijećem za medije HBK i Odjelom za komunikologiju HKS-a obilježen je Međunarodni dan sredstava društvenih komunikacija. Tom prigodom Društvo je dodijelilo nagrade i priznanja. Nagradu za životno djelo dobio je fra Karolj Harmath, OFM, a godišnju nagradu fra Miljenko Stojić, dok je mrežna stranica Svjetla riječi proglašena najboljom stranicom s kršćanskim sadržajem. 

Društvo se i u protekloj godini uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“, te su predstavljene knjige čiji su autori članovi HDKN-a.

Od sredine 2023. godine Društvo je uključeno u projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ Riječ je o projektu koji se ostvaruje zajedno s HKS-om i HKR-om uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u okviru mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“. Vezano uz projekt, na mrežnoj stranici www.hdkn.hr kreirana je rubrika „Provjereno i vjerodostojno“.

U prosincu, o svetkovini Bezgrešne raspisan je natječaj za mlade s temom vezanom uz umjetnu inteligenciju.

Protekle godine, organizirane su dvije duhovne obnove. Korizmenu je predvodio misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić, OFMCap., a članovi su bili potaknuti dati doprinos projektu “Kruh svoj s gladnima podijeli”. Adventsku obnovu predvodio je fra Jure Šarčević, OFMCap., a Brane Vrbić predstavio je svoj boravak u misijama u Tanzaniji, što je bio poticaj za pomoć franjevkama koje tamo djeluju.

Nažalost Društvo je izgubilo dva dugogodišnja člana koji su preminuli vlč. Slavka Vranjkovića i don Niku Šošića, SDB.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

U dijelu skupštine posvećene planovima u 2024. godini, istaknute su tribine, potom uključivanje u „Noć knjige“ (23. travnja), proslava Svjetskog dana društvenih komunikacija u Hrvatskoj, kao i sudjelovanje na proslavi u BiH, dodjela nagrada i priznanja, kao i nastavak projekta „KAT“ (do veljače 2025. Posebno je naglašeno, kako se ove godine navršava 10 godina od smrti prvoga predsjednika Društva fra Mirka Mataušića, OFM, te se tom prigodom planira okrugli stol u suradnji s Hrvatskom franjevačkom provincijom sv. Ćirila i Metoda, HKS-om i Fakultetom hrvatskih studija, Odjel komunikologije. U planu su i duhovne obnove, kao i studijska putovanja, uključujući i pripremu za sudjelovanje na Jubileju novinara u siječnju 2025.

Uz planove za rad u 2024., predstavljen je i financijski plan.

U ovoj prigodi proglašeni su rezultati natječaja za mlade s temom „Umjetna inteligencija i mudrost srca za ispunjenu ljudsku komunikaciju“. Mladima u dobi od 18 do 30 godina starosti predloženo je promišljanje nad porukama Pape Franje za Svjetski dan mira i Svjetski dan društvenih komunikacija. Na natječaju su sudjelovali mladi iz Hrvatske Kostajnice, Osijeka, Rijeke, Tomislavgrada, Zagreba i Zenice. Pristigle radove vrednovali su članovi Upravnog odbora HDKN-a.

Dobitnik prve nagrade je Mario Šantić, maturant Katoličkog školskog centra sv. Pavao iz Zenice. Druga nagrada dodijeljena je Luki Pasancu studentu Fakulteta hrvatskih studija, smjer komunikologija, a treća nagrada Darwinu Beletiću, ekonomisti iz Rijeke.

U ime dobitnika i sudionika natječaja okupljenima se putem ZOOM-a obratio Mario Šantić, koji je posvjedočio kako je tema iziskivala dosta promišljanja, a on je u središte rada stavio umjetnu inteligenciju i mudrost uma. Naglasio je, kako umjetna inteligencija radi mnogo, no bez emocija, pa stoga koliko god pomagala, ne može zamijeniti komunikaciju između čovjeka i čovjeka.

 Na kraju radnog dijela, s Cecilija Milković kratko je predstavila djelovanja Klanjateljica Krvi Kristove s posebnim naglaskom na karitativan rad i djelovanje Zaklade „Marija De Mattias“. Društvo u ovo korizmeno vrijeme potiče svoje članove, da prema vlastitim mogućnostima daju potporu Zakladi www.zaklada-mdm.hr, koja između ostaloga dodjeljuje stipendije studentima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Marija Belošević

O Društvu, Vijesti

Vladika Stipić predvodio liturgiju za preminule članove Društva

U grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u petak, 3. ožujka 2023. godine liturgiju za preminule članova Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u zajedništvu s više svećenika, među kojima su bili i članovi Društva, predvodio je vladika Milan Stipić. Liturgiji su nazočili članovi Društva, predvođeni predsjednicom Suzanom Peran.

U prigodnoj homiliji, vladika se osvrnuo na odlomak iz evanđelja o Isusovu suđenju pred Pilatom. Ovo nam je dobro da uđemo u dubinu susreta Isusa i Pilata, odnosno susreta Isusa, Božjega Sina, Bogočovjeka sa strukturama ljudskoga društva koje su tada bile vladalačke.

Isus je Put, Istina i Život, a Pilat se raspituje i istini o Isusu. Pilat ne pronalazi na Isusu krivnju i ne želi ga osuditi, no primoran je zbog društvenog sistema u kojem se nalazi, rekao je vladika, te podsjetio na neke predaje za koje doduše ne postoje čvrsta uporišta, kako se Pilat obratio i postao kršćanin. No, u svakom slučaju je zanimljivo, jer su mnogi koji su susreli Isusa, čak osuđujući ga, kasnije postali gorljivi Kristovi učenici, među prvima apostol Pavao.

Ova evanđeoska slika može prispodobiti novinarsko zanimanje, jer i vi pratite i donosite informacije i često možete ovim ili onim sistemom biti ugroženi, pritisnuti kako biste služili nekom drugom gospodaru koji nije istina, ili kako biste bolje i lakše prošli jer je društveni sistem odredio neka nova pravila. I to ne nažalost realnost našega društva, rekao je vladika Stipić, te nastavio „mi koji čitamo vijesti također smo toga svjesni, i zato je jako važno da postojite vi, novinari koji ste kršćani, koji ste katolici, koji ćete uvijek u ovom svjetskom košmaru u kojem se nalazimo  imati za prioritet zaista donijeti istinu čovjeku pred oči. No, ne samo donijeti istinu već i stvoriti javno mnijenje, odnosno raspoloženje u narodu. Stoga biti katolički novinar, biti čovjek koji donosi vijesti i informacije na katolički način gledajući i razmišljajući u ovome svijetu je nešto dragocjeno i važno“.

Iz toga razloga vas potičem, i molim Svemogućega Boga da vam da snagu, da zaista istinski hrabro ustrajete u svojoj misiji i mognete kršćanski način gledanja na svijet preko svojih medija prenositi cijelome društvu i tako stvarati opće javno mnijenje koje će biti pozitivno, koje će biti kršćansko koje će biti javno mnijenje ljubavi, prihvaćanja , širine, međusobnog povezivanja različitih ljudi i duhovnoga bogatstva. Neka Svemogući Bog blagoslovi vaš rad, neka blagoslovi svakoga od vas da budete zaista istinski svjedoci uskrsloga Krista, neka sv. Ćiril i Metoda prosvjetitelji i naučitelji naših slavenskih naroda koji su bili drugi apostoli prate svojim molitvama vaš rad kako biste bili plodonosni i blagoslovljeni, rekao je na kraju vladika Stipić.

Na kraju liturgije, riječ zahvale vodstvu Društva i svima prisutnima izrekao je rektor Grkokatoličkog sjemeništa i župnik župe sv. Ćirila i Metoda o. Daniel Vranešić. Po završetku liturgije, katolički novinari su pod vodstvom o. Vranešića razgledali postav Grkokatoličkog muzeja, gdje su sa zanimanjem slušali tumačenja pojedinih predmeta i ikona.

Tekst i foto: Marija Belošević

O Društvu, Vijesti

Predavanje preč. Hačka „Vez između liturgije i medija“

Pročelnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. mr. sc. Tomislav Hačko članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara u petak, 3. ožujka 2023. održao je predavanje s temom „Vez između liturgije i medija“.

Uvodno je naglasio, da obično kad se govori, ne spominje se vez liturgije i medija, već je riječ o Crkvi i medijima. „Naime, liturgija je nešto što nas definira, pa nas tako i Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, podsjeća kako je ‘vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve i ujedno vrelo iz kojega struji sva njezina snaga’ (br. 10)“ rekao je Hačko, te podsjetio kako se ove godine, 4. prosinca spominjemo 60. obljetnice kako je ova konstitucija o liturgiji stupila na snagu, ali je zanimljiva i činjenica da je dokument koji slijedi odmah nakon Sacrosanctum Concilium, Dekret o sredstvima društvenog priopćavanja „Inter mirifica“, stupio na snagu istoga dana kao i Konstitucija o liturgiji.

Dakle, pomalo i znakovito, čak i nakon vremenskog protoka od 60 godina. No, kada promatramo ovaj odmak od 60 godina i danas, ono što se vrlo brzo primjećuje kako se u tom periodu u svijetu medija puno toga promijenilo, no ono što je ostalo isto jest liturgija Crkve, odnosno bit liturgije po kojoj se vrši djelo našeg otkupljenja, očituje Kristovo vazmeno otajstvo i izvorna narav prave Crkve (usp. SC 2), posvijestio je preč. Hačko, te nastavio „logično da si čovjek postavlja pitanja: kako povezati nešto što je podložno promjenama i nešto što traje od pamtivijeka; gdje pronaći dodirnu točku između liturgije i medija, odnosno vez kojim su protkane“.

No, u potrazi za odgovorima, potrebno je otići na prve stranice Svetoga pisma koje nam opisuju čovjekov pad. „Rečeno današnjim rječnikom, u trenutku pada došlo je do krivog, čak štoviše, lažnog prijenosa informacija, jer ‘zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog’ (Post 3,1). Čitajući to, čovjek pomislio da je tu kraj svega, ali tu počinje povijest spasenja i to s Gospodinovim pitanjem: ‘Adame, gdje si?’ (Post 3,9)“. Preč. Hačko je u tom vidu posvijestio, kako je tijekom povijesti spasenja uvijek između Gospodina i čovjeka stajao neki „medij“, odnosno „posrednik“ koji prenosi Gospodinovu poruku: Noa, Mojsije, proroci, anđeli, sv. Ivan Krstitelj, i u konačnici, „posrednik između Boga i ljudi, čovjek – Krist Isus“ (1Tim 2,5). No, najzanimljivije je da činjenica poruka koji Gospodin upućuje, budući da se radi o istini, riječ je o samoj jednoj poruci, a na to ukazuju i ova dva spomenuta dokumenta Drugoga vatikanskog sabora. Tako čitamo u SC, br. 5: „Bog »koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznaje istine« (1Tim 2,4), »nekoć je u mnogo navrata i na mnogo načina govorio ocima po prorocima« (Heb 1,1), a čim je došla punina vremena, poslao je svojega Sina – Riječ postalu tijelom i pomazanu Duhom Svetim – ‘liječnika tijela i duše’ te Posrednika između Boga i ljudi da siromasima navijesti evanđelje i da izliječi one koji su skršena srca.“ Čitajući ove retke, dolazimo i do onoga što se skriva u IM, br. 3: „Crkvi, dakle, pripada uređeno pravo da rabi i posjeduje bilo koju vrstu tih sredstava ako su potrebna ili korisna za kršćanski odgoj i za bilo koje njezino djelovanje u svrhu spasenja duša“, ali u i u br. 17 podsjeća kako je glavni cilj katoličkih novina, časopisa, filmskih pothvata, radijskih i televizijskih postaja „širiti i braniti istinu i skrbiti se za kršćansko usmjeravanje ljudskog društva“.

U tom je kontekstu preč. Hačko pohvalio članove Društva, da rade na toj promociji i usmjeravanju.

Gledamo li ta dva koncilska dokumenta zajedno, otkrivamo gdje se krije „tajni“ vez između liturgije i medija, a on se očituje samo u jednoj jedinoj riječi: ‘prijenos’. No, Hačko je upozorio kako to nije bilo kakav prijenos, već prijenos poruke spasenja. „Taj vez se otkriva u križnom vezu: dok se tijekom liturgije na zemlji povezujemo s nebom, s nebeskom Crkvom, mediji nam omogućavaju da se što lakše povežemo sa što više ljudi na zemlji, sa zemaljskom Crkvom. Na taj način ispunjava se i prenosi se jedina Gospodinova želja izražena u Svetom pismu: da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine“, rekao je na kraju predavanja preč. Hačko.

U vrlo živoj raspravi, koja se razvila nakon predavanja, dotaknuta su pitanja prijenosa liturgijskih slavlja tijekom pandemije. Preč. Hačko je istaknuo kako su u prijenosima misa putem Facebooka i Youtube kanala svećenici imali dobru namjeru doći što bliže ljudima, no sad je problem što su se kroz to vrijeme ljudi navikli na prijenose, pa se često čuje da i oni koji mogu otići na misu i dalje prate prijenose misa.

Referirajući se na riječ koja povezuje dva koncilska dokumenta, „prijenos“, u raspravi je ukazano na važnost jasnoće prijenosa poruke. Dotaknulo se i pitanje pripreme svećeničkih kandidata u vidu obrazovanja za medije i medijski nastup, kao i za umjetnost i glazbenu kulturu. Podsjetilo se na preporuku Zagrebačke sinode, da katolička učilišta uvedu odgoj za medije. Istaknuta je i važnost katoličkih novinara kao onih koji propitkuju i traže odgovore na aktualna zbivanja u Crkvi.

Tekst i foto: Marija Belošević