Prvi susret sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama
Vijest mora biti istinita ili nije vijest
U zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru 6. studenoga je održan prvi edukativni susret sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama. O projektnim aktivnostima koje traju od 1. rujna 2023. do 28. veljače 2025., u ime nositelja projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, uvodno je govorila voditeljica Projekta doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša s Odjela za komunikologiju. Podsjetivši na to kako su partneri Hrvatski katolički radio, Hrvatsko društvo katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, spomenula je i pridružene partnere, a to su: Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ s pravom javnosti, Split, Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici, Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti iz Dubrovnika i Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Sinj. Doc. dr. sc. Ciboci Perša govorila je o povjerenju, napose mladih. „S obzirom na podatak kako se petina mladih informira preko društvenih mreža među kojima je TikTok najpopularniji, pitanje je kako će se to odraziti na sve medije. U istraživanju koje je na Fakultetu političkih znanosti proveo prof. dr. sc. Igor Kanižaj, ispitanici su priznali kako svakodnevno najviše dezinformacija pronalaze na internetskim portalima i društvenim mrežama.
Nakon poražavajućih rezultata Eurobarometra iz 2018., govorilo se o potrebi veće uključenosti medijske pismenosti na svim razinama društva. Od tada u tom smislu nije puno učinjeno pa se postavlja pitanje odgovara li našim političarima da se nešto izmijeni, da postanemo medijski kompetentni“, primijetila je dr. sc. Ciboci Perša. Terminologija lažnih vijesti, nastavila je, osobito se počela primjenjivati 2016. godine, spomenuvši predizbornu kampanju bivšeg američkog predsjednika Trumpa, koji ju nije prihvaćao, pa stručnjaci diljem svijeta izbjegavaju korištenje ovog termina. Jedan od temeljnih postulata je da vijest mora biti istinita. Ili nije vijest. Uvodničarka je navela niz primjera informacijskog poremećaja, poput informacije da je papa Franjo dao podršku Donaldu Trumpu. I onda se pokazuje da je puno više ljudi čulo za dezinformaciju nego za demanti dezinformacije. Ono što je kod njih najvažnije je da one definitivno pokušavaju utjecati na naše emocije. Jedan od oblika je propaganda, što vidimo posljednje dvije godine s obzirom na svjetsku situaciju, ratove, gdje u prvom planu imamo djecu, istaknula je, uz ostalo, doc. Ciboci Perša.
Dezinformacija – grijeh novinarstva
Govoreći o dezinformacijama o vjerskim temama s naglaskom na Katoličku Crkvu i o ulozi katoličkih medija u borbi protiv takvih sadržaja, doc. dr. sc. Suzana Peran, također s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, osvrnula se na dokumente Katoličke Crkve o medijima u kojima se ističe važnost i vrijednost provjerene i istinite informacije. Istaknula je poruku pape Franje uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2018. godine naslovljenu “Istina će vas osloboditi” (Iv 8, 32). Fake news i novinarstvo mira“.
U toj poruci Papa ističe potrebu sprječavanja širenja lažnih vijesti i govori o tragediji dezinformiranja u kojoj se diskreditira i demonizira drugoga. Dr. sc. Peran podsjetila je i na Papine riječi o infodemiji za vrijeme pandemije te naputak koji je dao članovima katoličke udruge koja je provjeravala istinitost informacija o COVID-19 u medijima, da su kršćani protiv nepravde i laži ali uvijek za čovjeka. Spomenula je i Papin govor iz kolovoza 2023. u kojemu se dezinformacije svrstavaju u grijehe novinarstva, kao i poruku katoličkim novinarima okupljenima u organizaciju SIGNIS 2022. u kojoj papa Franjo ističe važnu ulogu katoličkih medija u borbi protiv dezinformacija, učeći kako razlikovati istinu od dezinformacije. Na tome tragu doc. dr. sc. Peran prikazala je nekoliko konkretnih pothvata Katoličke Crkve u svijetu – od Europe, SAD-a, Azije i Južne Amerike – u borbi protiv dezinformacija, metodologiju kojom se služe u provjeri informacija te nastojanja oko medijske pismenosti vjernika kroz različita predavanja i radionice. S poštovanjem je navela što na području provjere medijskih informacija o vjerskim temama čine druge kršćanske Crkve. Na završetku je zajedno s polaznicima edukacije analizirala neke primjere dezinformacija koje su o djelovanju pape Franje i o Katoličkoj Crkvi bile objavljene u svjetskim i hrvatskim javnim glasilima.
Tekst: Neno Kužina
Foto: Marija Belošević
Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Neki primjeri manipulacije poruka i izjava pape Franje u hrvatskom medijskom prostoru (2021.-2022.)
Papa Franjo, kao moralni autoritet, prepoznavši bujanje fenomena lažnih vijesti, svojom je porukom za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (2018. god.) pozvao na vraćanje istinitosti i njegovanje novinarstva mira. Pod tim Papa ne misli na sladunjavu vrstu novinarstva koje niječe postojanje ozbiljnih problema i ima prizvuk sentimentalizma, već na novinarstvo koje je istinito i protivi se lažima, dojmljivim sloganima i senzacionalnim naslovima; na novinarstvo „koje je u službi svih ljudi, posebno onih – a oni čine većinu u našem svijetu – koji nemaju glasa; na novinarstvo koje je manje usredotočeno na izvanredne vijesti, koje je zaokupljeno traženjem stvarnih uzroka sukobâ, kako bi potaknulo dublje razumijevanje i pridonijelo njihovu rješavanju pokretanjem blagotvornih procesa; na novinarstvo koje se stalno zalaže za to da upućuje prema rješenjima koja su alternativa eskalaciji vike i verbalnoga nasilja.“ Trebalo bi istražiti koliko takvog novinarstva ima u Hrvatskoj jer su mediji, osobito urednici i pojedini novinari upregnuti u promicanje točno, kako kaže Ivan Miklenić, „određenih ideoloških, političkih i drugih sebičnih grupnih interesnih ciljeva“ te često siju beznađe i ocrnjuju pojedince i institucije što je nespojivo s novinarstvom mira. Papa je upoznat s pojmom fake news koji prijeti „kulturi susreta“ u virtualnom svijetu. Upozorava na taktike koje nas mogu prevariti i uvesti u zabludu, poziva na pozornost i razlučivanje jer i ta lažna vijest sadrži dio istinite vijesti. Zato se zauzima za cjelovitost istine, navještaj mira i podržava sve one koji se zalažu za medijski odgoj i medijsku pismenost. Papine poruke i izjave u hrvatskom medijskom prostoru nerijetko su podvrgnute ambivalentnim tumačenjima i pogrešnim interpretacijama. Ovdje ćemo donijeti samo neke primjere iz 2021. i 2022. godine.
Hrvatski svjetovni liberalni mediji raspisali su se na samom početku pontifikata pape Franje kako on popravlja imidž Crkve, kako je dar s neba za Katoličku crkvu te da se prije njegovog izbora za papu Vatikan borio s „negativnom slikom u očima javnosti zbog mnogobrojnih skandala.“ Možemo kazati da je to polazna točka s koje hrvatski svjetovni liberalni mediji prate pontifikat pape Franje, njegove poruke i izjave.
Sveti Otac je 24. svibnja 2021. posjetio Dikasterij za komunikacije, sjedište Vatikanskog radija i redakciju vatikanskih novina L’Osservatore Romano, koja obilježava 160 godina postojanja. Tu vijest jutarnji.hr prenio je od AP News pod naslovom „Papa Franjo napao vatikanske medije: ‘Trošite novac mahnito, a tko vas uopće čita i sluša?‘“. U tekstu je stavljen naglasak na Papino nezadovoljstvo radom vatikanskih medija, velikim novcima koji se izdvajaju za njih i na njihovu neučinkovitost. Informativna katolička agencija prenijela je istu vijest s naslovom „Papa posjetio vatikanske medije“. IKA ne stavlja naglasak na Papinu kritiku vezanu uz troškove vatikanskih medija ali ističe njegov poticaj medijskim djelatnicima da se zapitaju o dosegu poruke koju odašilju jer je to jako važno. U ovom tekstu navedeno je kako je Radio Vatikan i nadalje „vrlo živi instrument“ čije priloge emitira više od 1000 postaja diljem svijeta te kako je Papa upozorio na opasnost pretjeranoga funkcionalizma koji ograničava kreativnost. Iz ovoga je primjera vidljivo kako o istoj vijesti različiti naslov i drukčiji naglasak u tekstu, te potpunost ili nepotpunost informacije kod čitatelja pobuđuje sasvim različite osjećaje i dojam o Papinim riječima.
U središtu Papina pastorala i medijske komunikacije je zauzimanje za izbjeglice i migrante. Te poruke s velikim interesom prenose i svjetovni i crkveni mediji. U tom kontekstu zanimljiv je Papin posjet Mađarskoj u rujnu 2021. u prigodi Međunarodnoga euharistijskog kongresa koji je održan u Budimpešti. Neki hrvatski svjetovni liberalni mediji inscenirali su sukob mađarskih medija i pape Franje ističući da su izvrijeđali katoličkog poglavara nazvavši ga „glupanom, antikršćaninom, Soros papa“, istaknuli su Papin poziv Mađarima na otvorenost prema migrantima i na opasnost nacionalizma. Papin sedmosatni boravak u Mađarskoj smatraju pljuskom i kritikom „nacionalističko-populistističkom čelniku“, mađarskom premijeru. Pri tome se indeks.hr poziva na Američki konzervativni list National Catholic Register i britanski katolički list The Tablet. Ističu kako papa „neumorno poziva na pružanje pomoći izbjeglicama svih vjeroispovijesti koji dolaze kucati na vrata bogatih u bijegu od rata i bijede, u čemu ponekad nailazi na nerazumijevanje i unutar same Katoličke crkve.“
Crkveni portali, osobito IKA i Glas Koncila temeljito su izvijestili o Papinom posjetu Mađarskoj, stavljajući naglasak ne na susret pape Franje i mađarskog premijera Viktora Orbana već na euharistijski kongres koji je posjetilo 100.000 ljudi iz 80 zemalja svijeta i na kojemu se s Papom dogodio „euharistijski preporod“. Iz Papine propovijedi i kratkog nagovora uoči Angelusa odjeknule su misli o križu koji mora povezivati prošlost i budućnost. Vidimo da od jednih dolazi poruka o politici koja dijeli, a od drugi dolaze duhovne poruke koje povezuju.
Papa Franjo vjeruje da je „ljudsko bratstvo“ s vjernicima drugih religija važno. Pri tome se poziva naDrugi vatikanski koncil i institucije nakon njega, Vijeće za jedinstvo kršćana i Vijeće za međureligijski dijalog koje su učinile veliki korak na tom putu. Tu poruku Papa je ponovio prigodom svoga apostolskog putovanja u Irak u ožujku 2021., apelirajući na mir i toleranciju. Dok svjetovni i službeni crkveni mediji sa simpatijama prate Papina nastojanja oko međureligijskog dijaloga, konzervativni katolički portali (katolik.hr, quovadiscroatia.com) optužuju Papu da je pozivom na sveopće bratstvo „prigrlio veliko načelo moderne masonerije,“ da je upao u herezu time što je potpisao Deklaraciju o ljudskom bratstvu, u kojoj se, između ostalog, navodi da su „pluralizam i raznolikost religija Božja volja.“
Papine snažne poruke mira odjekuju u njegovim porukama i vapajima za mir u Ukrajini i pomoć potrebnima. Prenose ih poprilično vjerno i svjetovni i crkveni mediji. Iako je i tu bilo tendencioznih naslova na jutarnji.hr poput „Papa Franjo oprezno i malo se oglašava o krizi u Ukrajini: Razlog je više nego očit…“ slijedi tumačenje: „S političke strane Sveta Stolica zna da joj, kako god da se postavila, prijeti gubitak.“ Rat u Ukrajini na neki je način potisnuo vijesti o pandemiji koronavirusa u kojima su brojni primjeri manipulacije činjenicama i porukama u medijskom prostoru s obje strane kako zagovornika cjepiva tako i onih koji su odbijali cijepljenje. To bi trebalo zasebno istražiti.
Pozornost svjetovnih medija najviše je privukao Papin govor o LGBT osobama u više navrata njegova pontifikata. Prikazuju papu Franju kao onoga koji pomiče granice, nazivaju to najliberalnijim Papinim stavom po tom, za Crkvu, krajnje osjetljivom pitanju. Hrvatska katolička mreža tumači što je Papa mislio u izjavama koje je uputio, što to znači i što Crkva uči o civilnim zajednicama i braku. Konzervativni katolički portali zauzimaju negativne stavove prema tim Papinim izjavama. Papinu podršku istospolnim zajednicama smatraju neobvezujućom za vjernike, „sentimentalnom popustljivošću koja nije Božji stil“ te još oštrije: Papinom borbom za legalizaciju sodomije. To potkrjepljuju Papinim čestim potporama „katoličkim“ grupama koje se zalažu za normalizaciju homoseksualnosti. Ističu da je Papa objeručke prihvatio modernističku ideju obitelji te da su njegove izjave protivne onome što o obitelji govori Katekizam Katoličke Crkve u br. 2202. Možemo kazati da Papine izjave o LGBT osobama, vezane su uz njegovo zauzimanje protiv diskriminacije u društvu, zbog čega ga neki nazivaju lijevim papom, jedni mu time tepajući, a drugi ga kritizirajući.
Papine poruke koje ne uživaju publicitet u svjetovnim medijima, odnosno koje se sustavno ignorira, su one o zlu pobačaja, o zaštiti života od samoga začeća, o zloupotrebi embrija. U njima se Papa, također, zauzima protiv diskriminacije, onih najmanjih koji se nikako ne mogu sami zauzeti za sebe. Portal quovadiscroatia.com prigovara Papi da je neodlučan po pitanju pričesti onih koji promoviraju abortus (misleći pri tom na američke političare).
Zaključujemo, kroz proteklo razdoblje papa Franjo stekao je brojne pristaše, one koji su oduševljeno prihvatili ono što je činio i govorio, ali i protivnike, one koji su ga kritizirali i koji nisu mogli prihvatiti poruke koje je upućivao. U oba slučaja veliku ulogu odigrali su mediji koji su nerijetko manipulirali s njegovim porukama i izjavama. Međutim, ponekad je Papina nepredvidivost u javnom djelovanju koliko god bila poželjna i dobrodošla u stvaranju bliskosti, oslobađanju od formalizma i protokola, možda dovela do neželjenih posljedica. Stoga je Papa više puta izrazio nezadovoljstvo kako pojedini mediji prenose njegove poruke, izvlače riječi iz konteksta, odnosno manipuliraju istinom. Na prikazanim primjerima u razdoblju 2021.-2022. godine vidjeli smo da službeni crkveni portali u Hrvatskoj redovito i vjerno prenose Papine poruke i izjave i pokazuju se kao Papini glasnogovornici. Preuzimaju ih sa službenih vatikanskih stranica: vatican.va, Vatican Newsa, Talijanske katoličke novinske agencije SIR, Austrijske katoličke novinske agencije kathpress.at ili s Papine stranice, primjerice s njegova Twitter korisničkog računa. IKA redovito prenosi sva Papina primanja izaslanstava, kateheze srijedom, mise koje ima za važnije blagdane, poruke za Svjetske dane, nedjeljne nagovore uz molitvu Anđeo Gospodnji. Svjetovni mediji pristupaju Papinim porukama i izjavama selektivno, a ponekad i manipulirajući, pišući senzacionalistički kako bi vijest privukla što više klikova. Sa simpatijama i pozornošću prate Papine izjave o LGBT osobama, o migrantima, o međureligijskom dijalogu, kad kritizira katoličke vjernike i svećenike, a prešućuju Papine govore o pobačaju kao zlu ili zloupotrebi embrija. Konzervativni portali, također, Papinim porukama i izjavama pristupaju selektivno i ponekad manipulirajući: osvrću se i kritiziraju one Papine izjave koje se ne uklapaju u njihovu sliku Crkve.
Nadamo se da će papa Franjo i nadalje hrabro koristi medije u evangelizaciji i odašiljanju poruka mira i ljubavi, a da će se medijski djelatnici više voditi moralnim načelima koja ih obvezuju i da će profesionalno izvještavati o životu Crkve i o njezinom poglavaru, trudeći se što bolje upoznati narav Crkve koja ima i duhovnu dimenziju. Jer vidjeli smo da o njima uvelike ovisi kako će izrečena poruka odjeknuti u svijetu i na koji će način biti shvaćena.
Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
