Hrvatsko društvo katoličkih novinara raspisuje nagradni novinarski natječaj za mlade.
Tema natječaja je „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“ (usp. 1 Pt 3,15-16). Predložene podteme su:
Društvene mreže kao mjesto susreta ili nerazumijevanja
Komunikacija prožeta nadom
Nenasilna komunikacija u medijima
Govor nade nasuprot govoru mržnje
Dezinformacije u medijima
Mediji kao mjesto dijaloga u Crkvi i u društvu
Društvene mreže – mjesto samopromocije ili širenja Radosne vijesti
Natječaj je otvoren do 31. siječnja 2025. godine. Najuspjeliji radovi prema ocjeni stručnoga suda bit će nagrađeni: za 1. mjesto sa 150,00 €, 2. mjesto sa 100,00 €, te 3. mjesto sa 75,00 €.
Na natječaj se dostavlja napis u obliku jedne od navedenih novinarskih vrsta (osvrt, komentar, reportaža, putopis, crtica, intervju, esej, članak) u dužini od 6000 do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu) do sada neobjavljen bilo u cijelosti ili dijelom.
Može se sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara temi, odnosno snimkom neobjavljenoga radijskog ili televizijskog priloga ili emisije (.mp3) uz koje je potrebno dostaviti osnovne podatke iz kojih je vidljivo da je sudionik natječaja autor.
Sudionici natječaja uz poslani napis, fotografiju ili snimku obavezno trebaju dostaviti kratki životopis do 100 riječi (s obveznom naznakom datuma rođenja), te adresu stanovanja.
Na natječaju mogu sudjelovati studenti i mladi u dobi od 18 do 30 godina starosti.
Radove treba poslati do petka, 31. siječnja 2025. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine, po šesti put uključilo se u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“.
Cjelovečernji program tijekom kojeg su predstavljene knjige čiji su članovi Društva autori, koautori, urednici i prevoditelji održan je u Kapucinskom samostanu svetog Mihaela arkanđela u Zagrebu u utorak, 23. travnja 2024.
Članovima Društva pridružila se i predstavnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a sam program je održan hibridno, te su članovi, kao i gosti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije predstavljanje pratili putem platforme ZOOM.
Riječ dobrodošlice okupljenima je poželio domaći župnik i gvardijan fra Goran Rukavina, OFMCap., a molitvom je u susret uveo duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.
Potpredsjednik Društva Neno Kužina je u pozdravnoj riječi rekao „Bogu hvala što postoji pisana riječ, što postoji knjiga, i što je nekome palo na pamet da ustanovi Noć knjige. Nadam se, da ćemo čuti nešto korisno, novo, dobro, da ono što čujemo i pročitamo“.
Tijekom večeri devet članova Društva predstavilo je 17 naslova objavljenih 2023. i 2024. godine.
Brane Vrbić je govoreći o knjizi „Snaga je u odricanju od sile i moći. Razgovor s biskupom“, naglasio je, riječ o razgovoru pretočenom u knjigu s vrhbosanskim biskupom u miru Perom Sudarom planiran više godina. Ovim se čitalačkoj publici podastire zapis o BiH u XX. i početkom XXI. stoljeća; o katolicima-Hrvatima i životu u zemlji različitih naroda i religija; ratovima, etici, čovjeku, vjeri, Bogu… Jedan nevjerojatna kolorit biskupovih prebogatih misli i riječi kao odgovor na brojna pitanja jednog novinara. Vrbić je predstavio i knjigu „Hod po ranama. Zapisi o obilasku vrhbosanskih župa od 1992. do 1997. godine“ koja je zapravo ratni dnevnik biskupa Sudara o događajima u BiH, osobito u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji je on nazvao „Hod po ranama“. Izdavači obiju knjiga su Sinopsis i Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine.
Publicist Damir Borovčak predstavio je pet izdanja. Autor je i urednik monografskog izdanja „Gvozdansko hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora“, koje u 2023. godini izašlo u 3. dopunjenom izdanju u izdanju Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb. Ovo izdanje je tim važnije, što se u javnosti, a osobito u hrvatskim školama događaj koji se zbio 13. siječnja 1578. godine uopće ne obrađuje. „Možemo biti ponosni na velejunačku obranu iz turskih vremena, kada branitelji Gvozdanskog nisu posustali na sve ponude koje su im Turci dali. Oni su sve časno odbili, i rekli rečenicu koja je bila zabilježena od osvajača „što bi nam naši potomci rekli”. Nadalje, Borovčak je uredio zbornik radova „Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve. Zagreb-Split-Osijek-Rijeka od 21.ožujka 2018. do 29. svibnja 2019.“. Zbornik je objavila Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023. Urednik je naglasio, kako ova Crkva ima dugu tradiciju iz austro-ugarskog vremena, kada je sjedište imala u Srijemskim Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 70 svećenika. Borovčak je uredio i informativno izdanje „Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu“ koje je 2023. objavila Sisačka biskupija. Ovdje se donosi osvrt na povijest župe koja se u crkvenim knjigama prvi put spominje 1308. Na to izdanje nadovezuje se i drugo „Zrin u spomen žrtvama genocida“ čiji je Borovčak autor i urednik, a objavljeno je povodom obilježavanja 80. obljetnice zločina 2023. godine u suizdavaštvu Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb i Sisačke biskupije. Knjiga donosi svjedočanstva svjedoka događaja iz 1943. kada je izvršen genocid na tamošnjim stanovništvom. Partizanske jedinice poubijale i spasile selo, a žene i djecu istjerali u Slavoniju. Borovčak je predstavio još jednu nedavno objavljenu knjigu. Riječ je o knjizi prof. dr. sc. Mihovila Biočića „Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu“. Prema riječima urednika Borovčaka, riječ je o vrlo vrijednom priručniku, leksikonu političkog značenja i za političare i za svakog drugog koga zanima ono što je kao dogma nametnuto od strane Srba u Hrvatskoj od 1941. do 1945.
Dražen Janko uredio je zbornik znanstvenih radova pod nazivom „Položaj trgovačkih radnika u Bosni i Hercegovini: historijski pregled“ objavljen 2023. (Udruženje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BIH). Sadržaj je podijeljen na četiri djela, te prati položaj razvitka trgovačke djelatnosti od kraja osmanske vlasti u Bosni pa sve do početka 90-ih godina 20. stoljeća.
Sanja Nikčević predstavila je knjigu „Bitno o nebitnome, mala knjiga duhovnih eseja“ koju je prošle godine objavilo Društvo hrvatskih književnika. U knjizi su sakupljene priče o osobnoj spoznaji bitnog, odgovori na pitanja o smislu života i vjeri što su joj postavljale osobe iz okruženja, a mjesto se našlo i za promišljanja utjecaja umjetnosti na život.
Nikola Kuzmičić predstavio je zbirku pjesama na čakavštini znakovitoga naslova „Križonoša“. Knjiga je objavljena ove godine (EkoSSpiritus), a povod joj je bio dugoočekivani događaj. Naime, njegov sin Marijin ove godine je bio jedan od križonoša na Hvaru, za što je predbilježen prije 21. godinu. Stoga osim spomena na ovaj događaj, Kuzmičić je objavom pjesama na rodnoj čakavštini želio dati doprinos očuvanju toga govora.
Anđelko Zdeslav Kaćunko predstavio je svoju novu knjigu priča „Otmica nevjeste“ objavljenu ove godine (KUBS Baštinica, Otočac). Prvi dio naslovljen „(Post)koromane ron“ donosi devet priča, od kojih je sedam nastalo u vrijeme pandemije, a dvije su iz svakodnevnog života župe. Drugi dio „Cro Nikine priče-kolumne“ donosi priče objavljivane u mjesečniku Solinska kronika 2006. i 2007. godine.
Josip Sanko Rabar predstavio je svoje dvije knjige. Knjiga „Vječne poruke pokretnih slika“ objavljena je prošle godine kod Naknade Bošković, Split. Riječ je o zbirci filozofskih i vjerskih meditacija. Kod istog izdavača ove godine objavljena je zbirka kratkih meditacija „Ti me ljubiš“. Iz potonje zbirke Rabar je pročitao jednu meditaciju.
Vlatko Marić iz Pariza predstavio je dva zbornika objavljena prošle godine kod francuskog izdavača L’Harmattan, niz Croatica čiji je urednik, kao i autor priloga.
„La diplomatie croate : du VIIIe siècle à nos jours. Retour sur l’histoire et perspective d’avenir“ (Hrvatska diplomacija od VIII. stoljeća do danas. Povratak na povijest i perspektive u budućnosti). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2017. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Radovi su tematski vezani uz razvoj hrvatske diplomacije kako i sam naslov sugerira od VIII. stoljeća do danas u različitim geopolitičkim okolnostima. Drugi zbornik naslovljen je „La Croatie face à ses destinées : De la sujétion (1918) à l’emancipation (1991-1995)“ (Hrvatska nasuprot svojih sudbina: od podložništva (1918) do emancipacije (1991-1995). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2018. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Prilozi tematski prikazuju složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. godine u kojem se hrvatska država borila za svoju neovisnost.
Marija Belošević predstavila je dvije knjige koje je prošle godine objavila Međunarodna udruga katolika esperantista sa sjedištem u Rimu. Knjiga „Ne timu, estas mi. Papo Francisko pri migrantoj kaj rifuĝintoj“ ((Ne bojte se, ja sam. Papa Franjo o migrantima i izbjeglicama) donosi prijevod na esperanto poruka Pape Franje u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica, čiji je original objavila Vatikanska izdavačka kuća. Knjiga donosi i nekoliko homilija i drugih obraćanja Pape migrantima i izbjeglicama. Ovo izdanje je objavljeno o 109. Svjetskom esperantskom kongresu održanom prošle godine u Torinu, te se željelo širu esperantsku zajednicu upoznati s porukama Pape.
Druga knjiga, kojoj je Belošević također urednica je „Titus Bransma sanktulo esperantisto“ (Titus Brandsma, svetac esperantist). Riječ je o prijevodu na esperanto životopisa sv. Titusa Brandsme, nebeskog zaštitnika katolika esperantista, sveca koji je i sam bio esperantist od 1911. godine, a ubijen je 1942. godine u Dachau.
Program je glazbeno obogatio Slavko Nedić, crkveni glazbenik i urednik, koji je ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni. U svom nastupu, Nedić se posebno prisjetio nedavno preminulog fra Nikici Zlatuniću, koji je bio član VIS Jukić.
Voditeljica i moderatorica cjelovečernjeg programa bila je Ivana Šimunić.
Umro član HDKN-a don Niko Šošić, SDB ️ Salezijanac svećenik don Niko Šošić preminuo je u subotu 6. siječnja 2024. prije podne u Stepinčevom domu u Cugovcu u 78. godini života, 58. godini redovništva i 47. godini svećeništva.
Don Niko je rođen 19. rujna 1946. u Šenkovićima (Novi Travnik, BiH) od oca Marijana i majke Kate rođ. Mican. Sakrament kršenja i potvrde primio je u crkvi Presvetog Srca Isusova u župi Pećine u Vrhbosanskoj biskupiji.
Doživotne redovničke zavjete u Salezijanskoj družbi položio je 30. siječnja 1974. u Castellammare, a za svećenika ga je zaredio zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić u Zagrebu 26. lipnja 1977.
Kao svećenik djelovao je u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj obnašajući razne svećeničke dužnosti u župama, Hrvatskim katoličkim misijama i salezijanskim zavodima u Hrvatskoj salezijanskoj provinciji. Tako je bio duhovni pomoćnik, kapelan, župnik i kateheta, tajnik Hrvatske salezijanske provincije, ravnatelj Salezijanske zajednice, urednik salezijanskog glasila „Don Bosco danas“, član Katehetskog salezijanskog centra, prevoditelj, voditelj Hrvatske katoličke misije, član Nadbiskupskog pastoralnog vijeća. Djelovao je u župama: Sv. Ane Zagreb-Rudeš, Pomoćnice kršćana Split, Duh Sveti Zagreb-Jarun, Gospe Loretske Zadar Arbanasi, Sv. Josipa Rijeka, Leopolda Bogdana Mandića Herceg Novi te u Hrvatskim katoličkim misijama Ingolstadt, Nürnberg i Pforzheim-Bruchsal (danas Mittelbaden).
Don Niko bio je i dugogodišnji član Hrvatskoga društva katoličkih novinara.
Pri kraju života, 19. svibnja 2023. teško je obolio te je iz župne kuće u Župi Sv. Ane u Rudešu (Zagreb), prevezen u Bolnicu sestara milosrdnica u Zagrebu gdje je ostao do 11. rujna 2023. Nakon bolničkog liječenja prebačen je u Stepinčev dom za starije i nemoćne u Cugovcu (Gradec) gdje je preminuo na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja 2024. Počivao u miru Božjem!