Proglašeni dobitnici natječaja za mlade Hrvatskog društva katoličkih novinara
Na fotografiji su predsjednica HDKN-a Suzana Peran s dijelom sudionika natječaja za mlade
U okviru Godišnje skupštine Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u petak 3. ožujka 2023. proglašeni su dobitnici natječaja za mlade.
Javni poziv Društvo je uputilo 8. prosinca 2022. godine, a bio je namijenjen mladima u dobi od 18 do 30 godina starosti. Tema natječaja bila je „Govoriti srcem. Činiti istinu u milosrđu.“ s predloženim podtemama: uloga medija u Crkvi i društvu; šumovi u komunikaciji; društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja; slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe; novinari i dužnost traženja istinitih informacija; slušanje i nenasilna komunikacija; čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima. Pristiglo je osamnaest pisanih radova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Prvo mjesto s tekstom „Društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja“ osvojila je Ana Vučković iz Splita. Pisanjem se počela baviti još u osnovnoj školi, te je bila članica novinarska grupe. Završila je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju “Don Frane Bulić“ i Ekonomski fakultet u Splitu. Iako radi u privatnoj tvrtci, zanima se za psihologiju i novinarstvo. Nedavno je završila pilot program o Socijalnom nauku Crkve.
Domagoj Trojanović dobitnik je druge nagrade za tekst „Traganje za istinitim informacijama na poticaj pape Franje“. Domagoj je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi na Laudato televiziji kao novinara, te uređuje i vodi emisiju „Izdvojeno“, a odlazi i na teren te priprema priloge i reportaže. U rujnu 2022. sudjelovao je na međunarodnom tečaju katoličkih novinara koje je organiziralo Papinsko sveučilište Svetoga Križa s temom „Crkva iz bliza“ s ciljem upoznavanja novinara s djelovanjem Svete Stolice.
Studentica HKS-a Ema Smrtić osvojila je treću nagradu za tekst „Kako me jedna raspjevana Romkinja naučila izvaditi slušalice iz ušiju i čuti pravu pjesmu života“. Ema je nakon srednjoškolskog obrazovanja u rodnom Čakovcu, upisala preddiplomski studij Komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Nakon stečene diplome prvostupnika, 2022. upisuje i 1. godinu diplomskog studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, smjera Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Tijekom svog studija volontirala je u Studentskom katoličkom centru Palma kao član promo tima međunarodnog volonterskog projekta „72 sata bez kompromisa“, a od listopada 2021. godine u udruzi obnaša i dužnost voditeljice medijskog tima. Osim volonterskih aktivnosti, dodatno se obrazovno usavršavala te je tako 2022. bila polaznik Komunikološke škole Matice hrvatske na Korčuli.
Valja naglasiti kako su se na ovogodišnji natječaj odazvali mladi iz cijele Hrvatske (Čakovec, Dubrovnik, Đakovo, Ivanec, Koprivnica, Ogulin, Pag, Požega, Split, Voloder, Zagreb, Županja), te Bosne i Hercegovine (Travnik/Mostar, Zenica).
Među sudionicima natječaja je jedan maturant gimnazije, nekoliko studenata diplomskog studija komunikologije HKS-a, potom studenti preddiplomskog studija psihologije i medicine na HKS-u. Također tu su i studenti Filozofsko-teološkom studiju, diplomskog studije Teološko-religijskih znanosti i Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, potom student glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji, student Medicinskog fakulteta u Mostaru. Na natječaju su sudjelovali i apsolvent prvostupnik prehrambene tehnologije – diplomski studij Znanost o hrani i nutricionizam u Osijeku, kao i oni koji su završili studij (Filozofski fakultet Rijeka, Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet političnih znanosti (politologija, novinarstvo), Ekonomski fakultet Split, studij socijalnog rada Pravnog fakulteta Zagreb). Dio sudionika je zaposlen u medijskim kućama, ili pak privatnom sektoru.
Ovime Hrvatsko društvo katoličkih novinara nastavlja tradiciju poticanja mladih na promišljanje o temama koje su vezane uz katolički socijalni nauk i poruku koju Papa svake godine o blagdanu sv. Franje Saleškoga upućuje novinarima i javnosti, kao i na njihovo uključenje u katoličke medije.
Novi rok je nedjelja, 22. siječnja 2023. godine u 23.59 sati.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara na svetkovinu Bezgrešne, 8. prosinca 2022. raspisuje nagradni novinarski natječaj za mlade.
Tema natječaja je „Govoriti srcem. Činiti istinu u milosrđu.“, a predložene podteme su:
uloga medija u Crkvi i društvu; šumovi u komunikaciji;
društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja;
slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe;
novinari i dužnost traženja istinitih informacija;
slušanje i nenasilna komunikacija;
čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima.
Natječaj je otvoren od 8. prosinca 2022. do 22. siječnja 2023. godine.
Najuspjeliji radovi, prema ocjeni stručnoga suda, bit će nagrađeni: za 1. mjesto sa 150 eura, 2. mjesto sa 100 eura, te 3. mjesto sa 75 eura.
Na natječaj se dostavlja napis u obliku jedne od navedenih novinarskih vrsta (osvrt, komentar, reportaža, putopis, crtica, intervju, esej, članak) u dužini od 6000 do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu).
Na natječaju se može sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara temi, odnosno snimkom neobjavljenoga radijskog ili televizijskog priloga ili emisije (.mp3) uz koje je potrebno dostaviti osnovne podatke iz kojih je vidljivo da je sudionik natječaja autor.
Sudionici natječaja uz poslani napis, fotografiju ili snimku trebaju dostaviti i kratki životopis do 100 riječi, te adresu stanovanja.
Na natječaju mogu sudjelovati studenti i mladi u dobi od 18 do 30 godina starosti.
Radove treba poslati do nedjelje, 22. siječnja 2023. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.
Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, koja je objavljena u nakladi Glasa Koncila i sunakladi Hrvatskoga društva katoličkih novinara, svečano je predstavljena 12. siječnja 2023. godine u Splitu.
Uz autoricu, knjigu su predstavili glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, tajnica Hrvatskog društva katoličkih novinara Marija Belošević, prof. dr. sc. don Mladen Parlov i književnica Zdenka Čorkalo.
O Smiljani Rendić (1926.-1994.), znamenitoj novinarki i književnici, istaknutoj laikinji Crkve u Hrvatskoj tijekom i nakon Drugog vatikanskog koncila koja se s pravom može svrstati među prvakinje hrvatskog katoličkog novinarstva, došli su čuti mnogi pa je Galerija ‘Vinko Draganja’ dominikanskoga samostana bila dupkom ispunjena.
Glavni urednik lista Glas Koncila, kojeg je Smiljana Rendić s nekolicinom svećenika stvorila, g. Branimir Stanić kazao je kako glavni cilj ove knjige, koja obiluje zanimljivim informacijama, nije otkriti sve o Smiljani Rendić nego približiti njen genijalan lik kojem Crkva u Hrvatskoj, Glas Koncila i katoličko novinarstvo duguju mnogo. „U ovoj knjizi možete doživjeti Smiljanu Rendić ne samo kao važnu ličnost 20. stoljeća nego doista kao izuzetnu i snažnu ženu. Ovo nije priča o junakinji našeg doba koja je bila siromašna dok je nisu otkrili te nije postala svjetski poznata bogatašica. Ona je ostala siromašna do kraja života i u tom svom siromaštvu učinila je nevjerojatne stvari. Iz vlastite bijede obogatila je ne samo Crkvu u Hrvatskoj nego i čitavo hrvatsko društvo“. Podsjetio je na njen progon i osudu koju je morala prolaziti ne samo zbog političkog članka za koji je osuđena „Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod“ već zbog toga što je bila katolička novinarka u ona teška vremena. Pohvalio je temeljitu analizu arhivske građe te opširnost razgovora koje je sa Smiljaninim suvremenicima obavila autorica te zaključio da Smiljana Rendić svima u domovini i Crkvi može biti uzor i nadahnuće.
Tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara Marija Belošević izrazila je radost što će zahvaljujući ovoj knjizi veći broj ljudi čuti za Smiljanu Rendić koja na najbolji mogući način podcrtava važnost vjernika laika, žena u Crkvi. Istaknula je kako od nje mogu učiti svi, a napose novinari, jer je njen život i rad svjedočanstvo promicanja objektivnosti, istine, moralne odgovornosti za napisanu riječ, hrvatskog jezika, povijesti, kulture i domoljublja.
Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. sc. don Mladen Parlov kazao je kako je važno da postoje knjige kao ova koje će neke osobe i događaje izvući iz tame prošlosti i zaborava jer osobe kao što je Smiljana Rendić doista je vrijedno osvijetliti jer su dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, novinarstvu i Crkvi. „Ona je bila snažna i jaka žena koja, iako nije imala zaštitu, nikada nije htjela odstupiti od svojih uvjerenja te je i u najtežim razdobljima sačuvala svoje dostojanstvo. Bila je žena erudiktinja koja je uvijek radila na svom znanju te je, iako nije imala fakultetsko obrazovanje, dobro govorila i pisala nekoliko svjetskih jezika te bez poteškoća ulazila u duboke teološke rasprave. Bila je vatikanistica koja je, iako nikada nije napustila Jugoslaviju, duboko poznavala život unutar vatikanskih zidina kao nitko u našem narodu prije ni poslije nje. Izrazito je voljela židovski narod jer je Isus po tijelu bio Židov te je temeljito poznavala njihovu povijest, kulturu i religiju. Bila je zauzeta vjernica laikinja koja je silno voljela Katoličku crkvu i hrvatski narod“. Čestitao je autorici na izvrsnoj knjizi s nadom da će joj ovo biti prva u nizu knjiga.
Književnica i doktorica Zdenka Čorkalo istaknula je kako je, zahvaljujući ovoj knjizi, Smiljana Rendić rođena po drugi put. Posvjedočila je kako je na svojoj prvoj godini studija medicine u Rijeci upoznala Smiljanu Rendić, družila se s njom i u tim susretima nikada nije osjetila neosunčanu stranu njezine stvarnosti. Približivši okupljenima povijesni kontekst njenog djetinjstva, mladosti i odrasle dobi kazala je kako je u svojim nastojanjima oko istine grubom silom zaustavljana i ponižavana do mjere koja je svakako imala namjeru promijeniti njezin katolički i nacionalni svjetonazor. „Autorica nije imala lagan posao jer je trebalo pronaći i pročitati tisuće pisama, polemika i osvrta, trebalo je ne učiniti propust u izboru i trebalo se moći odvojiti od primjedbi kojih ima koliko i poznavatelja Smiljane Rendić dok je bila živa. Snagom prvorazrednog interpreta autorica je ušla u Smiljanin lik i u likove koji su o njoj govorili, nije dodavala svoje mišljenje nego je sve pročitano zaoblila, u intelektualnom i emocionalnom nadahnuću povezala vjerno i logično, kao da čitajući tekstove gledamo paralelno i film o njima. Knjiga se lagano čita, što je zasluga autorice, a teško pamti, za što se pobrinula sama Smiljana koja je enciklopedijskim znanjem i toplinom prema najmanjima, najslabijima, dala na znanje tko ju je obdario svime što je imala“, zaključila je.
Autorica knjige dr. sc. Silvana Burilović Crnov pojasnila je kako se sa mišlju i djelom Smiljane Rendić susrela prije nešto više od 11 godina te se u njoj probudio poticaj da istraži ono što je još uvijek nepoznato i otme zaboravu ono što je nepravedno u nj gurnuto. Godine istraživanja njene bogate pisane ostavštine kojoj pripadaju nekoliko knjiga, stotine objavljenih članaka u crkvenom i svjetovnom tisku te obilna privatna korespondencija izrodile su doktorskom disertacijom „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugog vatikanskog koncila“. Istaknula je kako je to istraživanje bilo velika i zahtjevna zadaća, ali i privilegij te radost i dar. Ova knjiga rasterećena je znanstvenoga aparata i svjedoči o hrabroj i odlučnoj, osebujnoj i borbenoj ženi, vjernici laikinji i vatikanistici, višedesetljetnoj hrvatskoj novinarki i književnici, ali i o vremenu u kojemu je djelovala, pisala, živjela svoj vjernički i nacionalni identitet ne odričući se istine, ne bježeći od poteškoća i nepravdi na koje je nailazila. „Zbog svega spomenutog i zbog cjelokupnog njezinog doprinosa hrvatskom društvu, kulturi, jeziku a osobito Crkvi i hrvatskom katoličkom novinarstvu nadam se da će djelo Smiljane Rendić biti vrednovano onako kako ona to zaslužuje, da će ova knjiga i njezina promocija biti poticaj tome da će se njezino djelo jednom sabrati u sveske, prevesti na strane jezike, biti tema znanstvenih skupova i simpozija, da će se organizirati Dani Smiljane Rendić, a svakako je zaslužila da nagrada hrvatskih katoličkih novinara nosi njezino ime“, zaključila je. Zahvalila je svim sugovornicima, recenzentima knjige: prof. dr. Danijelu Labašu, prof. dr. Marku Trogrliću i prof. dr. Jerku Valkoviću, Glasu Koncila, Hrvatskom društvu katoličkih novinara i svima koji su dali doprinos nastanku ove knjige, a na poseban način svojoj obitelji na podršci.
Promociju su pjesmom uveličali ‘Pivači evanđelisti’ sa splitskih Brda i Ravnih njiva. Predstavljanje knjige moderirala je književnica Lana Roje Miličević.
Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ ima 157 stranica, a kroz šest poglavlja donosi njen životopis i bibliografiju, domagojsku duhovnu formaciju i hrvatsko nacionalno usmjerenje, novinarsko i književno ostvarenje, praćenje i analizu II. vatikanskog koncila, odnos prema autoritetu te osvrt na nerazumijevanje njezina rada i uloge vjernika laika. Knjigu se može nabaviti u prodajnom prostoru Glasa Koncila (Kaptol 8, Zagreb) te preko web knjižare Glasa Koncila.
Silvana Burilović Crnov diplomirala je, licencirala i doktorirala teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na kojemu od ove akademske godine predaje kolegij o Drugom vatikanskom koncilu i laicima. Nedavno je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Objavljuje znanstvene radove i sudjeluje na znanstvenim simpozijima i skupovima. Više od sedamnaest godina radi s medijima stvarajući sadržaj za katoličke medije i kao voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije surađuje aktivno sa svjetovnim medijima. Urednica je tv emisije „Radosna vijest“ s novinarskim iskustvom u različitim elektroničkim i tiskanim medijima. Završila je i za menadžera za odnose s javnošću. Dobitnica je rektorove nagrade najuspješnijim studentima Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Matice hrvatske i hrvatske sekcije European Society of Women in Theological Research. Supruga je i majka troje djece.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara na svetkovinu Bezgrešne, 8. prosinca 2022. raspisuje nagradni novinarski natječaj za mlade.
Tema natječaja je „Govoriti srcem. Činiti istinu u milosrđu.“, a predložene podteme su:
uloga medija u Crkvi i društvu; šumovi u komunikaciji;
društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja;
slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe;
novinari i dužnost traženja istinitih informacija;
slušanje i nenasilna komunikacija;
čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima.
Natječaj je otvoren od 8. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. godine.
Najuspjeliji radovi, prema ocjeni stručnoga suda, bit će nagrađeni: za 1. mjesto sa 150 eura, 2. mjesto sa 100 eura, te 3. mjesto sa 75 eura.
Na natječaj se dostavlja napis u obliku jedne od navedenih novinarskih vrsta (osvrt, komentar, reportaža, putopis, crtica, intervju, esej, članak) u dužini od 6000 do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu).
Na natječaju se može sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara temi, odnosno snimkom neobjavljenoga radijskog ili televizijskog priloga ili emisije (.mp3) uz koje je potrebno dostaviti osnovne podatke iz kojih je vidljivo da je sudionik natječaja autor.
Sudionici natječaja uz poslani napis, fotografiju ili snimku trebaju dostaviti i kratki životopis do 100 riječi, te adresu stanovanja.
Na natječaju mogu sudjelovati studenti i mladi u dobi od 18 do 30 godina starosti.
Radove treba poslati do nedjelje, 15. siječnja 2023. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.