Arhiva kategorije: Vijesti

Vijesti

Proslavljen 56. svjetski dan medija

U organizaciji Odbora za sredstva društvenih komunikacija Hrvatske biskupske konferencije, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara 24. svibnja 2022. na Hrvatskome katoličkom sveučilištu svečano je obilježen 56. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.

Program je započeo blagoslovom radijskoga multimedijskog studija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta koji je predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, a nastavio se okruglim stolom „Crkva i mediji“ koji je održan u prigodi objave istoimene antologije tekstova o sredstvima društvenih komunikacija od 1936. do 2021.

U nastavku programa okupljenima su se pozdravnim govorima obratili: doc. dr. sc. Suzana Peran, predsjednica HDKN-a i profesorica na Odjelu za komunikologiju HKS-a, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za međunarodnu suradnju HKS-a i mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija HBK.

Doc. dr. sc. Suzana Peran naglasila je kako proslava povezuje tri važna segmenta jer se predstavlja važnu i dugoočekivanu zbirku crkvenih dokumenata o medijima, dodjelom nagrada HDKN-a predstavlja pak medijske djelatnike, publiciste i proučavatelje medija koji su svoj život i svoje djelovanje stavili u službu istine, dok će studentima komunikologije omogućiti upoznavanje s djelom iz kojega će moći crpiti znanja, a od starijih nagrađenih kolega iskustvo i poticaj za buduće komunikološko djelovanje.

Prorektor za međunarodnu suradnju HKS-a, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić zahvalio je uime sveučilišne zajednice svima koji su podupirali razvoj i opremanje novoga radijskoga studija, a posebnu je zahvalu uputio vlč. Mladenu Horvatu i svim župljanima župe Naše Gospe Kraljice Hrvata iz Toronta u Kanadi na doprinosu razvoju Domovine i njezinih institucija.

Mons. Mijo Gorski istaknuo je kako knjiga „Crkva i mediji“ kao „zbirka učiteljstva Crkve na više od 800 stranica svjedoči o brizi Crkve da tehnička sredstva komunikacije posluže medijskim djelatnicima u širenju Evanđelja i u izgradnji pravednijeg društva“. Ta antologija, rekao je, ujedno povezuje djelovanje dviju biskupskih konferencija – u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini.

O djelu „Crkva i mediji“ te odnosu Crkve i medija govorili su: izv. prof. dr. sc. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnoga ordinarijata u Bosni i Hercegovini, te predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i član Uredničkoga vijeća antologije “Crkva i mediji”; prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a i jedan od urednika knjige; izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, sa Studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) i Ivana Petrović, reporterka, komentatorica i urednica vanjske politike u Informativnom program Nove TV. Moderator okrugloga stola bio je doc. dr. sc. Anto Mikić, zamjenik pročelnika Odjela za komunikologiju HKS-a.

Izv. prof. dr. sc. Tomo Vukšić istaknuo je kako je svako područje ljudskoga života ujedno i područje zanimanja Crkve, a Crkva je poslana evangelizirati ljudskim djelovanjima pa tako i medijima jer i oni omogućuju nove oblike evangelizacije. Čovjek je zapravo onaj koji određuje na koji način će koristiti medije kao sredstvo djelovanja te hoće li prilikom djelovanja koristiti i određene manipulacije. Dvije vrednote koje Crkva može ponuditi medijima i medijskim djelatnicima su etika kao metoda i istina kao sadržaj jer, prema riječima nadbiskupa Vukšića, etika ovisi o istini, a onaj koji naviješta i prihvaća etiku uvijek je na pravome putu.

Prof. dr. sc. Jerko Valković govorio je o važnosti etičke dimenzije medijskoga djelovanja. Rekao je kako su mediji dio našega života, da je čovjek njihov glavni protagonist, a da je obitelj mjesto u kojemu se kreira, raste i oblikuje odnos prema medijima. Također je podsjetio da zbog svoje pozicije i uloge u društvu mediji mogu usmjeravati čitavo društvo ka etičnosti.

Izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj kazao je kako je posebna vrijednost djela „Crkva i mediji“ u sveobuhvatnom prikazu Crkve kao institucije koja se desetljećima predano, sustavno i dugoročno bavi promišljanjima o medijima. Istaknuo je i da je Crkva predviđala brojne izazove s kojima se medijski svijet kasnije susreo, poput koncepta dezinformacija, a kasnije se o njemu počelo i sustavnije govoriti. Istaknuo je i važnost medijske pismenost za svijet današnjice kako bi svaka osoba mogla kritički pristupiti medijskome sadržaju te ga vrednovati, a kasnije i samostalno kreirati u svjetlu etičkih kodeksa.

Ivana Petrović rekla je kako je Hrvatska sekularna država u kojoj je Crkva odvojena od države, ali je Crkva neodvojiv dio društva. U demokratskim društvima prirodno je da je Crkva partner države u onim područjima koje pokriva njezino poslanje. Upozorila je da bi suradnja Crkve i svjetovnih medija mogla i trebala biti puno bolja, a na tome bi trebali zajednički raditi. Crkva bi također trebala više raditi na medijskoj edukaciji te istupati u javnost kako bi se odmah dale ispravne informacije i izbjegla medijska nagađanja. Naglasila je i da je studente važno poučavati o etičnom radu u medijima što publika kasnije itekako prepoznaje i cijeni.

Na kraju programa dodijeljene su nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN).

Izvor: Unicath.hr

Nagrade, Vijesti

Nagrade i priznanja HDKN-a 2022.

Dodijeljene nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Ovogodišnja proslava 56. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija održala je u utorak, 24. svibnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u organizaciji Odbora za sredstava društvenih komunikacija Hrvatske biskupske konferencije, Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvatsko društvo katoličkih novinara. U okviru proslave, Hrvatsko društvo katoličkih novinara dodijelilo je nagrade i priznanja.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je p. Tončiju Trstenjaku, DI, za dugogodišnje kvalitetno novinarsko, publicističko i uredničko djelovanje u širenju Radosne vijesti putem medija, te ustanovljenje religijskoga programa na Hrvatskoj televiziji.

P. Trstenjak je utemeljitelj i prvi urednik Religijskog programa HTV-a. Njegovo medijsko znanje i odlučnost uvelike su pridonijeli da početkom demokratskih promjena poruke Evanđelja dopru do što većeg broja ljudi. Emisije Religijskog programa nisu pratili samo vjernici nego i ljudi dobre volje. A kako je Krist uvijek bio znak osporavan, emisije religijskog sadržaja unutar HTV-a nisu uvijek i u svemu imale podršku. Godinama je trajala borba s terminima pa i ostvarenjima pojedinih programskih sadržaja. Pater nije gubio nadu. Dobro je znao da nema povlačenja. Govorio je: da vjeronauk u ono vrijeme nije ušao u škole, nikad se to kasnije ne bi dogodilo. To je primijenio i na Religijski program na nacionalnoj TV. Bio je pravi borac za Crkvu. Osim što je osmislio emisije, vodio je i uređivao emisiju U početku bijaše Riječ. Zajedno sa svojim suradnicima istaknuo se u prigodi dolaska pape Ivana Pavla II., kao urednik i komentator.

Ove godine dodijeljene su i dvije godišnje nagrade.

Dobitnica godišnje nagrade za zauzeto i prepoznatljivo novinarsko i uredničko djelovanje u širenju Radosne vijesti i dijaloga putem radijskih valova je Blaženka Jančić. Ona već više od dvadeset godina kontinuirano, sustavno, stručno i nadasve u duhu i po zakonitostima katoličkoga novinarstva djeluje na Hrvatskome radiju gdje uređuje i vodi više emisija: Duhovna misao, Susret u dijalogu, Trag vjere, Religijski forum kao i redovito izravno prenošenje nedjeljnih i blagdanskih misa. Njezinim stručnim djelovanjem otvaraju se na javnim servisima relevantne teme iz crkvenog života, a zauzimajući se za nazočnost važnih crkvenih i teoloških tema iskazuje razložnu hrabrost, verziranost i uravnotežene stavove čime u ovim našim, često isključivim suprotstavljanjima, pridonosi razvitku demokratskijih odnosa. Kao urednica uređuje web stranice Religijskoga programa na HRT-u, objavljuje digitalne zapise vjerskih emisija, a nedavno je pokrenula je i Podcast na kojem se sustavno objavljuju Duhovne misli.

Godišnja nagrada za zauzeto i prepoznatljivo novinarsko djelovanje u različitim glasilima, te promicanje suradnje na području medija dodijeljena je Gordani Krizman, voditeljici Tiskovnog ureda Porečke i Pulske biskupije. Krizman je urednica službene web stranice Porečke i Pulske biskupije i web stranice posvećene blaženom Miroslavu Bulešiću, te facebook stranice biskupije. Više godina bila je suradnica, a potom i urednica tjedne vjerske emisije „Naša zvona“ na Radio Puli; jednu sezonu uređivala je tjednu vjersku emisiju „La Parola del Signore“ na Radio Puli u trajanju od 30 minuta. Suradnica je Informativne  katoličke agencije, Hrvatskog katoličkog radija, Hrvatske katoličke mreže, kao i tiskanih medija Ladonja, Glas koncila, Glas Istre, te vodećih lokalnih istarskih portala Istarski.hr, Parentium.com, Poreština.info, Labin.com, iPress. Uspješnu suradnju ostvarila je i s lokalnim radio postajama županijske koncesije (Radio Pula i Radio Istra), gradske koncesije (Radio Centar Poreč, Radio Labin, Radio Eurostar, Radio Maestral, Radio FM Rovinj).

Surađuje u djelatnostima vicepostulature za proglašenje svetim bl. Miroslava Bulešića.

Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dodijeljena je stranici „Duhovnost – novi vjerski portal: www.duhovnost.net“.

Portal “Duhovnost” je vjerski portal koji je usmjeren na različite vjerske sadržaje, te aktualizacije nedjeljnih biblijskih čitanja kroz poticajne misli mnogih poznatih duhovnih pisaca. On donosi veliki broj molitava, meditacija, iskrenih svjedočanstava i priča brojnih pojedinaca kojima je vjera promijenila život. Također, odgovara na aktualna pitanja i dvojbe čovjekovog života. Bavi se temama iz života Katoličke Crkve, ali i društvenim problemima općenito. Pokrenut je s ciljem da bude izvorište značajnih životnih i vjerskih tema za sve one koji žele dublje razmišljati o sebi i životu, te kao poticaj za jedan intenzivniji duhovni život. Osim vjerskih sadržaja, donosi teme iz obiteljskog života, osobnog razvoja i međuljudskih odnosa, kao i razmišljanja o aktualnim društvenim zbivanjima. Cilj portala Duhovnost je evangelizacija putem suvremenih medija, širenje Radosne vijesti, te poticanje svjedočenja kršćanskog života. Pokretač i glavni urednik portala je Mario Žuvela, dipl. teol., glazbenik, pisac, izumitelj društvenih igara vjerske tematike.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara tradicionalno dodjeljuje priznanja o visokim obljetnicama.

Za 75 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Hrvatskom programu Radio Vatikana koji je započeo emitiranje 21. prosinca 1947. godine.

Za 60 godina izlaženja priznanje je dobio Veritas, Glasnik sv. Antuna Padovanskoga čiji je prvi broj objavljen o Uskrsu 1962. godine. Također za 60 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno i Glasu Koncila, katoličkim tjednim novinama koje su počele izlaziti 4. listopada 1962. godine.

Za 50 godina izlaženja priznanje je dobio misijski list Radosna vijest, čiji se prvi broj pojavio u veljači 1972. godine.

Kvarnerski vez, list za vjerski, kulturni i društveni život čiji je prvi broj objavljen u travnja 1997. godine dobitnik je priznanja za 25 godina izlaženja.

Za 25 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Radio Mariji Hrvatska koja je počela s emitiranjem 22. veljače 1997. godine. Također za 25 godina emitiranja dobitnik priznanja je Hrvatski katolički radio koji je započeo s emitiranjem 17. svibnja 1997. godine. Priznanje za 25 godina emitiranja dodijeljeno jei Radiopostaji MIR Međugorje koja je započela s emitiranjem 25. studenog 1997. godine.

Za 20 godina od početka ponovnog izlaženja priznanje je dodijeljeno Katoličkom tjedniku. Ove godine navršava se 100 godina od pojavljivanja Katoličkog tjednika koji je izlazio od 1. siječnja 1922. do Uskrsa 1945. godine. Katolički tjednik ponovno je počeo izlaziti 24. studenog 2002. godine.

Naši članovi, Vijesti

Noć knjige katoličkih novinara 2022.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove se godine uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“ predstavljajući svoje članove i njihova knjižna djela. Program se održao u ponedjeljak, 25. travnja 2022. u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi, a mogao se pratiti i na platformi ZOOM što je i ovoga puta privuklo međunarodnu publiku iz Austrije, Italije, Francuske, Njemačke i Rumunjske.

Pozdravnu riječ uputila je predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzane Peran koja je izrazila radost održavanja “Noći knjige”, te posebno zahvalila svima na odazivu, a na osobit način predstavljačima.

U ime domaćina, kapucinskog samostana riječ dobrodošlice uputio je fra Jure Šarčević. Izrazio je nadu, da će i ova manifestacija i bogatstvo izdanja koje će biti predstavljeno biti „malo svjetlo u tmini koja nas okružuje“.

Voditeljica i moderatorica programa, dr. sc. Katica Knezović je istaknula, kako u ovo vrijeme svatko reagira na svoj način, neki pojačanim angažmanom, drugi molitvom, a ljudi od pera to izražavaju na svoj način, što dokazuje i ova manifestacija.

Prvi je svoju knjigu „Stop ‘koronacizmu’ – sloboda narodu!“ s podnaslovom „Anti-korona katekizam i/li demontaža temelja covid-urote“ predstavio Anđelko Kaćunko. Knjigu je objavio nakladnik „Tempus d.o.o.“ iz Zadra 2021. godine. Knjiga intrigantnog naslova, koji je parafraza poznate revolucionarne izreke, ima 408 stranica, a podijeljena je u četiri nejednake cjeline: prvi dio sadrži 15 komentara o korona fenomenu, drugi donosi 12 polemičkih reakcija na neke medijske objave o važnim društvenim ili crkvenim događajima. Treći dio čini veliki intervju Novom listu – nastao nakon objave o Kaćunkovu premještaju iz Kompolja u Gospić, a četvrti dio, gotovo polovica cijele knjige, sadrži mnoštvo sadržajem i opsegom različitih objava na Facebook profilu. Kaćunko je naglasio, kako „ova knjiga nije nikakva literarna fikcija niti nekakvo paranoidno fantaziranje, poglavito kad je riječ o tzv. pLandemiji, nego ozbiljan kritički pristup svim fenomenima koje sam tretirao, čitajući ozbiljnu literaturu (knjige) ter već od jeseni 2019. prateći cijelo vrijeme objave s oba spektra sukobljenih mišljenja i to od uglednih stručnjaka različitih profila“.

Monografiju „Sveti budite“ u povodu pedesete obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve Sv. Frane u Šibeniku prvim i glavnim nacionalnim svetištem sv. Nikole Tavelića predstavila je Marija Belošević, suradnica na pripremi monografije i jedna od autorica teksta i fotografija. Izdanje je 2021. godine objavio Samostan sv. Frane, Šibenik, dok je glavni urednik član Društva, fra Ivan Bradarić. Na 297 stranica s mnoštvom fotografija (više od 300!) pratimo tijek višegodišnje priprave za veliku proslavu koja je održana 21. lipnja 2020. kada je euharistijsko slavlje predvodio apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua. U monografiji čitamo i tekstove fra Josipa Ivanovića „Godina milosti“, fra Ljudevita Maračića „Sveti Nikola Tavelić – biografski prilaz“, Ivana Armande „Samostan sv. Frane u Šibeniku – povijesni pregled“, fra Augustina Kordića „Crkva sv. Frane u Šibeniku – Svetište sv. Nikole Tavilića“. Sam osvrt na pripravu i proslavu potpisuje fra Bradarić, a Marija Belošević piše o „Kultu prvog kanoniziranog hrvatskog sveca“.

Franjo Topić predstavio je svoju knjigu „Bosna i Hercegovina naša domovina” koju je Hrvatsko kulturno društvo Napredak objavio 2021. godine. Riječ je o bogatom sadržaju: 75 kolumni vezanih za političke, vjerske i društveno-kulturne događaje u Bosni i Hercegovini. K tomu, Topić donosi i razne stavove sugestivne spoznaje o pojedinim događajima, npr. položaj i budućnost Hrvata u BiH, s naglaskom na Sarajevo. Knjiga obiluje biografskim sadržajem vezanim uz vrijeme kada je Topić obavljao dužnost predsjednika „Napretka“. Tako čitamo njegovim susretima s čelnim ljudima iz BiH, Hrvatske, ali i svijeta. Dakako, nezaobilazne su teme vezane uz crkveni život, a zanimljive su njegova razmišljanja o trojici papa. U kolumnama Topić naglasak stavlja na važnost prihvaćanja BiH svojom domovinom od bosanskohercegovačkih Hrvata i svih drugih građana.  

Nikola Kuzmičić predstavio je svoju novu knjigu „Kamen po kamen“ u izdanju udruge Ekosspiritus iz Samobora, 2022. Ova knjiga druga je u nizu od sedam knjiga. Kuzmičić je pojasnio, kako je niz započeo 2020. godine kada se navršilo 35 godina od njegovog prvog objavljenog teksta. U knjizi su sakupljeni tekstovi, meditacije koje su objavljene u Glasniku sv. Antuna Padovanskoga „Veritasu“, a niz će obuhvatiti tekstove-meditacije koje objavljuje i u drugim glasilima. Naglasio je, kako će svaka knjiga biti u drugoj boji dugine boje. Podsjetio je, kako je duga kršćanski simbol saveza Boga i čovjeka, a „jedna od stvari s kojom se ja u svom teološkom promišljanju bavim, je među ostalim kršćansko blago, koje smo dopustili da nam se otme“. Uz to je dodao, da je do sad objavljeno 11 njegovih knjiga, a na njih četiri je samo duga na naslovnici, jednostavno zato „jer sam kršćanin“.

Josip Sanko Rabar predstavio se sa svojim knjigom  „Duševni križ i obraćenje“ koju je Kršćanska sadašnjost objavila 2021. godine. Knjiga sadrži pedeset i osam meditacija  koje je Rabar objavio u mjesečnoj reviji „Kana“.  Autor donosi svoje životno iskustvo neposredne komunikacije s osobnim Bogom, odbacujući iz tog odnosa sve nebitno, otuđujuće i lažno. Usto, ovi tekstovi obogaćuju čitatelja obiljem znanja, proširuju društvene vidike i dopunjuju opću kulturu. U ovoj prigodi, Rabar je pročitao nekoliko redaka iz predgovora knjizi koje potpisuje književnica Ružica Martinović Vlahović, koja ističe, kako svoja teološka i filozofska razmišljanja, Rabar često isprepleće s memoarima, umećući razne primjere iz života. Pojedine meditacije podsjećaju čak na kratke priče, donose jasne i jezgrovite rečenice izrečene sa sigurnošću i uvjerenjem, i o najvećim istinama on govori jednostavno, na originalan, poseban način.

Sanja Nikčević predstavila je svoju knjigu „Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti“ čiji je izdavač Citadela libri, 2021. Autorica je istaknula, kako je knjiga „posljedica“ cjeloživotnog bavljenja kazalištem, velike zaljubljenosti u kazalište, ali i očajem, „jer je umjetnost i kazalište danas postalo destruktivno mračna, neprijateljska ne samo prema Bogu i čovjeku, nego i prema čovjeku u publici koji izlazi van u šoku, puzeći, umjesto da izlazi van oplemenjen. Problem je u kanonu, ono što smatramo najvrijednije u umjetnosti, ono što smatramo kanonskom književnošću literaturom i umjetnošću, uvijek od antike do danas slijedi vladajući svjetonazor. Svaka epoha ozbiljno ratuje oko kanona, jer kanon nije samo ono što ćemo mi čitati, kanon nama formira mozak, danas kanon se želi predstaviti da je on ono najznačajnije najvrijednije“. Autorica dokazuje u knjizi da to nije tako, već je to posljedica promjene svjetonazora. imali smo veliku epohu antike, veliku epohu kršćanskog svjetonazora, a sada imamo epohu sekularističkog ili ateističkog svjetonazora.

Tomislav Šovagović se osvrnuo na naslove koji su objavljeni u 2021. i 2022. godini. Zbirka „Spremište Trešnjevka“ (Mozaik knjige, 2021.) sadržava 60 priča posvećenih Zagrebu u drugoj polovini 1980-ih. Knjigom ponovno defiliraju raniji Šovagovićevi junaci, smješteni u hrvatsku metropolu koja s Univerzijadom doživljava sportski procvat. Ista izdavačka kuća ove godine objavila je knjigu „Rudnik čvaraka 2“- Ovaj naslov pojavljuje se deset godina nakon istoimene knjige koja je tad nosila broj „1“ kao nastavak slavonskih zgoda i nezgoda djeda Franje i njegova brata Fabijana, velikana hrvatskoga glumišta. Prošle godine, Sisačka udruga za promicanje alternativne i urbane kulture objavila je Šovagovićevu zbirku od 45 pjesama  „Čajevi protiv učmalosti“, a naklada  Naklada Vošicki iz Koprivnice ove godine zbirku priča „Ruke koje su okretale ploču“.

Na kraju programa, predstavljena je i knjiga fra Marija Knezovića „Šutnja je izdaja u zlu vremenu“ koja je objavljena prošle godine kod Naših ognjišta.  To je knjiga koja otvoreno piše o pojavama u Crkvi, politici i drugim sferama društva.   Autor knjigu, kako piše u uvodu, posvećuje onima koji su ranjeni društvenom nepravdom, tragaju za istinom, ne podliježu strahu, ne prodaju dostojanstvo, slušaju glas savjesti i žive vjeru, nadu i ljubav. Prethodna autorova knjiga je bila „Bestseler“ i nadati se da će i ova promaći svoj put do čitatelja.

O Društvu, Vijesti

Održana skupština katoličkih novinara 2022.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara održano je u četvrtak, 10. ožujka svoju Godišnju izbornu skupštinu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio član Društva fra Ivan Bradarić, OFMConv., predsjednica dr. sc. Suzana Peran podnijela je izvješće o jednogodišnjem radu. Protekla godina, kao i ona ranije obilovala je događanjima koja je Društvo organiziralo na platformi ZOOM. No, Društvo je dobro iskoristilo ovaj vid komunikacije, te je osim događanja ovo bila prigoda za sudjelovanje članovima koji radi udaljenosti ranijih godina nisu mogli sudjelovati u aktivnostima.  Središnje događanje bila je proslava Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikaciju koju je Društvo organiziralo zajedno s Vijećem HBK za medije, te Odjelom komunikologije HKS-a 14. svibnja. Tom prigodom dodijeljene su nagrade Društva. Nagradu za životno djelo dobio je Neno Kužina, a godišnju nagradu fra Ivan Bradarić. Nagrada za najbolju mrežnu stranicu dodijeljena je stranici Ignacije.hr. Dodijeljena su i dva posebna priznanja za doprinos hrvatskom medijskom prostoru prof. dr. sc. Josip Grbac i prof. dr. sc. Božidar Nagy, kao i priznanje za novinarski rad u posebnim okolnostima potresa voditelju Ureda za odnose s javnošću Stjepanu Vegi. Društvo je uz Svjetski dan slobode medija i Svjetskog dana društvene komunikacije objavilo izjavu koja je naišla na dobar odjek u katoličkim i svjetovnim medijima.

Društvo je organiziralo i natječaj s ciljem poticaja mlade na angažiranije sudjelovanje u katoličkim medijima. Od drugih aktivnosti valja istaknuti dvije duhovne obnove, korizmenu posvećenu sv. Josipu koju je održao Nikola Kuzmičić, prof., te adventsku koju je održao također član Društva tajnik Apostolske nuncijature u Pretoriji mons. dr.sc. Dario Paviša. To je bila dobra prigoda upoznati pobliže život Crkve u Africi, ali i na Dalekom Istoku, konkretno na Tajlandu gdje je ranije službovao mons. Paviša. U protekloj godini je organizirano i nekoliko tribina koje su pobudile zanimanje i kod ne članova, kao i inozemstva, pa je publika bila iz Italije, Slovačke, Francuske, Nizozemske, Njemačke. Rad članova Društva predstavljen je u okviru manifestacije „Noći knjige“. Društvo je potaknulo članove na uključenje u edukaciju kako izvještavati o suicidu u organizaciji udruge „Životna linija“. Godinu su obilježile i dvije karitativne akcije za Dječji vrtić „Marija Magdalena“ u Sisačkim Selima (korizmena) i za Studentski dom sv. Josipa (adventska). U razdoblju između dvije skupštine preminuo je član-utemeljitelj fra Žarko Ilić, urednik „Kršnoga zavičaja“.

Financijsko izvješće, te izvješće o stanju članstva podnijela je tajnica Marija Belošević.

U izbornom dijelu izabrano je novo vodstvo Društva za mandatno razdoblje 2022.-2025. Za predsjednicu je izabrana dr.sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević.

Za članove Upravnoga odbora izabrani su: dr.sc.  Silvana Burilović Crnov, dr.sc. fra fra Mario Knezović, Nikola Kuzmičić, prof. i Ante Peran. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Helena Anušić, Blaženka Jančić, dr.sc. Katica Knezović, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a za Sud časti dr.sc. Gilbert Hofmann, vlč. Josip Kos i fra Vlatko Marić.

U raspravi u predstojećim aktivnostima istaknuta je korizmena akcija koja će biti usmjerena za pomoć stradalima u Ukrajini, odnosno konkretno katoličkim novinarima preko Udruge katoličkih medija Ukrajine s kojom je Društvo stupilo u kontakt. Također će se nastaviti s organiziranjem tribina, prigodnog programa uz „Noć knjige“, te proslava Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija. Izražena je želja i za organiziranjem hodočašća i studijskih putovanja, što je prekinula pandemija.

Na kraju skupštine proglašeni su rezultati 3. Natječaja za mlade.

Marija Belošević

Nagrade, Vijesti

Rezultati natječaja za mlade HDKN-a

Hrvatsko društvo katoličkih novinara po treći puta je organiziralo natječaj za mlade s temom vezanom uz Papinu poruku uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Ovogodišnja tema bila je „Slušajte!“, s predloženim podtemama: uloga medija u pandemiji; šumovi u komunikaciji; društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja; slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe; novinari i dužnost traženja istinitih informacija; slušanje i nenasilna komunikacija; čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima. Rezultati natječaja predstavljeni su na Godišnjoj skupštini HDKN-a.

Na natječaj je pristiglo 13 pisanih radova, te jedna radijska reportaža. Sudionici su bili iz raznih dijelova Hrvatske (Bartolovec, Ivanec Bistranski, Križevci, Rijeka, Varaždin, Virovitica, Zagreb), Bosne i Hercegovine (Kiseljak) i Njemačke (Wűrzburg). Većina sudionika natječaja su studenti: Glazbena akademija, Pula, Fakultet političkih znanosti (2), Hrvatsko katoličko sveučilište – komunikologija (4), Hrvatsko katoličko sveučilište – Medicinski fakultet, Sveučilište Sjever, Varaždin i Fakultet graditeljstva. Dva sudionika djeluju kao mladi novinari (HR – religijski program i Hrvati izvan domovine, Javni servis Bosne i Hercegovine (BHRT) – redakcija Jutarnjeg programa), a jedna sudionica je gimnazijalka. Radove je ocjenjivala Komisija koju su činili članovi Upravnoga odbora, te članovi Društva Nikola Kuzmičić, Tomislav Šovagović i Anton Šuljić.

Prva nagrada dodijeljena je Robertu Rogini za radijsku reportažu „Izbjeglička kriza u Bosni i Hercegovini“.

Robert Rogina je vanjski suradnik Hrvatskog radija u Religijskom programu i u Programu za Hrvate izvan RH. Diplomirao je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu – studij komunikologije (smjer: interkulturalna komunikacija i novinarstvo). Diplomski rad na temu: „Medijsko izvještavanje o migrantskoj krizi“ obranio je 2021. godine. Na HKS-u je studirao i na preddiplomskom studiju komunikologije. Jedan od osnivača Kluba studenata komunikologije „Protagonisti“ na HKS-u, a za vrijeme studio bio je novinar studentskog lista „Kompas“.

Druga nagrada dodijeljena je Marinu Biliću za rad „Slušajte! Šumovi u komunikaciji“. Autor je rođen u Rijeci. Školuje se u Novom Vinodolskom (osnovnoškolsko i glazbeno obrazovanje). Nakon završene osnovne škole nastavlja s glazbom, te upisuje Srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci. Tijekom obrazovanja osvaja brojne nagrade od kojih vrijedi izdvojiti 1. nagradu na državnom natjecanju iz harmonike u Daruvaru, 6. mjesto na svjetskom natjecanju iz harmonike u SAD – u te 3. mjesto na Goranovom proljeću u Lukovdolu. Student klasične je harmonike na Glazbenoj akademiji u Puli.

Magdalena Magdić dobitnica je treće nagrade za rad „Slušanje kao temelj dijaloga“. Autorica je studentica prve godine diplomskoga studija Komunikologije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, smjer Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Sudjelovala je u provedbi projekta CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom u organizaciji HKS-a, Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži, te je bila jedna od sudionica XI. Komunikološke škole u organizaciji Matice hrvatske u Korčuli 2021. Članica je Volonterske skupine HKS-a, Kluba studenata Odjela za komunikologiju i Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Dobitnica Priznanja za najbolji akademski uspjeh ostvaren u akademskoj godini 2019./2020. za II. godinu preddiplomskog sveučilišnog studija Komunikologija.

Marija Belošević