Arhiva kategorije: Vijesti

Naši članovi, Vijesti

Virtualno predstavljanje monografije „Sveti budite“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u ponedjeljak, 29. studenoga na platformi ZOOM predstavljanje monografije „Sveti budite“. Monografiju je objavilo Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u Šibeniku uz 50. obljetnicu Tavelićeve kanonizacije i 50 godina od proglašenja crkve sv. Frane prvim nacionalnim svetištem sv. Nikola. Sudionici predstavljanja bili su iz raznih dijelova Hrvatske, te Austrije, Francuske, Italije, Nizozemske i Slovačke.

U pozdravnoj riječi, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski je naglasio, kako je vrijednost ove monografije njezin sadržaj. „Četiri godine događanja vezanih uz obilježavanje proglašenje svetim bl. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca iz hrvatskog naroda, ali i njegove čežnje i želje da postane svet, da ostvari nebo, da dođe zauvijek u Božju blizinu u nebesko kraljevstvo. Taj poziv ‘Sveti budite’ vjerujem da će odjekivati sa svake stranice ove monografije, jer sve što se događalo kroz te četiri godine od simpozija, molitvenih susreta, hodočašća, osobito hodočašća u Nikolinu Bosnu, hodočašća u Svetu Zemlju, ali i pohoda slike sv. Nikole Tavelića po župama diljem Hrvatske pa i izvan Hrvatske, bila je želja da se iznova zapali uljanica svjedočanstva svetosti Nikole Tavelića. Njegovo mučeništvo, njegova želja da izgori za Krista što se doslovce i dogodilo. Zato vjerujem da će ove stranice sa svojim slikama i porukama i sačuvanim tekstovima biti ulje u uljanici koja gori i svijetli i zagrijava i nas poziva da svatko od nas pronađe odgovor na ono pitanje ‘Gospodine što mi je činiti da život vječni baštinim’“ rekao je biskup Rogić, te zaključio „ako ova monografija i sve što smo činili i slavili u prigodi 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku glavnim svetištem Nikole Tavelića bude poticaj da i drugi razmisle o svom putu prema vječnosti, onda će ova knjiga ne samo u prva vremena nego dok god budu ove stranice žive i u nečijim rukama izazivale pažnju i slikom i tekstom ispuniti svoju ulogu, odnosno onaj smisao koji smo željeli da ima“.

Rektor svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan samostana sv. Frane u Šibeniku fra Ivan Bradarić, koji je ujedno i urednik monografije, podsjetio je na neka djela koja obrađuju temu Nikole Tavelića. Tako je spomenuo prvu monografiju objavljenu 1970. „Nikola Tavelić: prvi hrvatski svetac“ koju je uz Tavelićevu kanonizaciju uredio fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Također je podsjetio, kako o Taveliću imamo iz 1970. u „Zbornik u čast Nikole Tavelića“ koji je priredio dr. Fabijan Veraja.

U tom nizu je spomenuo i Međunarodni simpozij održan u Šibeniku 2018. godine, te zbornik radova  „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ objavljen 2019. godine. Fra Bradarić se kratko osvrnuo na događanja koja su prethodila proslavi prošlogodišnjeg jubileja, a inicirana su i vođena iz šibenskog samostana, odnosno Nikolina svetišta. Spomenuo je, kako je 2017. godine Organizacijski odbor razradio trogodišnji kalendar sa liturgijskim, molitvenim hodočasničkim, znanstvenim i kulturnim događanjima.

„Najveći dio toga se i ostvario, a sve je išlo prema Jubilejskoj godini i središnjem događaju proslave, 21. lipnja 2020. koji je obilježen lijepo i svečano unatoč pandemiji“ rekao je fra Bradarić, te pojasnio sam naziv monografije.

„Sveti budite“ citat je iz 1 Pet 1,16, a bio je i moto Jubilejske godine. U ovoj monografiji opisujemo sveca, prvog hrvatskoga kanoniziranog sveca pa na taj način i taj poziv je uvijek aktualan i izazovan poziv na svetost svima nama. Nikola je iz našega naroda, sasvim običan čovjek koji se otrgnuo iz običnosti i postao svjedok za Krista i njegovu ljubav mučeništvom u Jeruzalemu. Nama je to poziv na svetom u onom što naš život nudi i u čemu živimo, da svatko od nas može ostvariti tu i takvu i svetost koja je njemu svojstvena, rekao je fra Bradarić.

Novinarka Marija Belošević osvrnula se na sadržaj monografije, te kratko predstavila pojedina poglavlja.

Fra Josip Ivanović čitateljima razjašnjava zašto slavimo jubileje. Autor prati izabrani narod, te ukazuje na mnoga mjesta o tome u Svetome Pismu, ali upućuje i na vrijedna djela naših suvremenika o toj temi. Biografski prikaz života Nikole Tavelića čitamo iz pera fra Ljudevita Maračića. Posebno se opisuju okolnosti oko mučeništva, jer prema prijepisu „Tijeka mučeništva“ koji je sa Siona poslan šibenskom samostanu. Osvrt na „Samostan sv. Frane u Šibeniku“ s naglaskom na njegovu povijesnu ulogu daje Ivan Armanda. Podsjetimo, šibenski samostan je jedan od najstarijih franjevačkih samostana na hrvatskoj obali i datira u rane godine 13. stoljeća, u vrijeme nastanka franjevačkog reda, čime ovo „povijesno“ dobiva na još većoj važnosti. Fratri ovoga samostana bili su kroz stoljeća sudionici i protagonisti šibenske povijesti, ali i opće hrvatske, jer su ostavili duboki trag na crkvenome i društvenome, osobito kulturnome planu.  Fra Augustin Kordić vodi čitatelje kroz povijest crkve sv. Frane. Riječ je o uistinu vrlo detaljnom „vodiču“ koji čitatelja vodi u svaki kutak crkve. Osim povijesnoga pregleda, autor podsjeća i na vjerski značaj crkve sv. Frane, te ukazuje na bogati vjerski život koji je tijekom stoljeća do naših dana privlačio, i još privlači vjernike.  

Urednik monografije fra Ivan Bradarić pred čitatelje stavlja kronologiju događanja u pripremi jubileja. Tako čitamo osvrte na trodnevnice, devetnice, simpozije i hodočašća, glazbena događanja, izložbe, izdanja. Sve to osim što je okupilo velik broj suradnika iz Šibenika, ali i drugih krajeva Lijepe, naše, na razne načine dotaknulo je mnoštvo Nikolinih štovatelja koji su pohodili njegovo svetište u Šibeniku, okupljali se oko zavjetne slike u župama Šibenske biskupije i šire, sudjelovali na hodočašćima u Bosnu i Hercegovinu i Svetu Zemlju, a glas o aktualnosti njegove svetosti pronio van hrvatskih granica, pa čak i do najviših europskih institucije u Brusselu.

Poseban dio odnosi se na samu proslavu godišnjicu kanonizacije 21. lipnja 2020. kojom je prigodom središnje euharistijsko slavlje predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Važno ne napomenuti, kako je jedan od sumučenika Tavelića bio iz nuncijeva rodnog mjesta Cunea. Tu je i prilog o proslavi Nikolina blagdana i zaključenja Jubilejske godine za Šibensku biskupiju kada je predvoditelj slavlja bio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Sve spomenuto, prate fotografije: na 300 stranica knjige njih čak 333!

Posljednji prilog naslovljen „Kult prvog kanoniziranog hrvatskog sveca“ potpisuje Marija Belošević. Brojimo župe i kapele u dvadesetak (nad)biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i Vojvodini (Srbiji)  kojima je sv. Nikola Tavelić naslovnik. Dakako nije zaboravljena ni iseljena Hrvatska: od Srednje Europe (Austrija, Italija, Nizozemska, Njemačka, Slovačka) do Kanade i SAD-a, Argentine, Svete Zemlje i daleke Australije. Ovdje čitamo o izgradnji prve kapele posvećene tada još blaženom Nikoli (1936. Cerovac kod Požeških Sesveta), prvoj župi u zagrebačkoj Kustošiji, kao i o malo poznatom detalju, da u Krašiću još od 1938. godini postoji samostan Služavki Malog Isusa. Kuću je kupio zajedno s nekad poznatim zlatarom, urarom i pučkim piscem Jankom Matkom sam nadbiskup Stepinac koji je želio da sestre dođu u Krašić, te da samostan bude pod Tavelićevom zaštitom.

Nas kraju valja naglasiti, kako je Hrvatsko društvo katoličkih novinara upriličilo predstavljanje monografije kako bi posvijestilo važnost Nikolina mučeništva i svjedočanstva za vjeru, te poziva na svetost, ali i iz činjenice da su na pripremi knjige sudjelovali i pojedini članovi Društva.

Tekst i foto-prilog: Marija Belošević

Naši članovi, Vijesti

Doktorirao Gilbert Hofmann

ČLAN HDKN-A GILBERT HOFMANN OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU

Dugogodišnji član HDKN-a Gilbert Hofmann u petak 19. ožujka 2021. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju s temom „Komunikacijske kompetencije fizioterapeuta“, pod mentorstvom prof.dr.sc. Sanje Seljan te prof.dr.sc. Ljubice Bakić-Tomić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: doc.dr.sc. Ivan Dunđer i prof.dr.sc. Radovan Vrana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof.dr.sc. Marijana Braš s medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Cilj doktorskog rada o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta bio je jasno definirati profesionalne komunikacijske kompetencije fizioterapeuta potrebne za uspješnu komunikaciju u njihovoj kliničkoj praksi i utvrditi utjecaj asertivnog modela komuniciranja na učinkovitost suradnje s pacijentima i unutar zdravstvenog tima.

Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada može se razmatrati na teorijskoj i empirijskoj razini. Na teorijskoj razini znanstveni doprinos sastoji se u definiranju nužnih komunikacijskih kompetencija potrebnih za učinkovit profesionalni rad fizioterapeuta te u definiranju utjecaja asertivnog modela na učinkovitost komunikacije u kliničkoj praksi fizioterapeuta. Na empirijskoj razini znanstveni doprinos se sastoji u analizi i primjeni rezultata provedenog istraživanja o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta te u izradi sugestija za dodatnom edukacijom na razini formalnog i neformalnog obrazovanja.

Gilbert Hofmann, inače po profesiji magistar fizioterapije, rođen je 16. ožujka 1973. godine u Rijeci. Dugogodišnji je katolički novinar i fotoreporter te svojim radom surađuje s IKA-om i Kvarnerskim vezom. Tijekom doktorskog studija sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih konferencija. Tako je 2015. godine sudjelovao na međunarodnom Kongresu fizioterapeuta u Opatiji u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Upravljanje karijerom u fizioterapiji, Medijatizacija zdravstva i promocija zdravlja. Također sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 5th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2015. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom Lifelong learning among Croatian physiotherapy professionals. Tijekom 2016. godine sudjeluje na 14. kongresu fizioterapeuta Hrvatske u Vodicama u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Biomedicinski znanstveni časopisi u otvorenome pristupu, te Arhiviranje medicinskih slika u digitalnome obliku. Godine 2017. sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 6th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, s temom Digital technology as a tool in self-management of painful low back syndrome.

Iskrene čestitke kolegi Gilbertu Hofmannu!

Naši članovi, Vijesti

Umro don Rudolf Belko, član HDKN-a

U Zagrebu je 18. siječnja 2021. u 68. godini života, 49. godini redovničkih zavjeta i 39. godini svećeništva preminuo don Rudolf Belko, salezijanac svećenik, član HDKN-a.

Don Rudolf Belko, salezijanac svećenik, rođen je 23. lipnja 1953. u Mariji Bistrici od oca Tome i majke Milke. Nakon završene osmogodišnje škole u Mariji Bistrici odlučio se za svećenički poziv. Jednu je godinu bio u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, a zatim odlučuje postati salezijanac.

Prve redovničke zavjete u Salezijanskoj družbi polaže u Rijeci 15. kolovoza 1972., gdje nakon dvije godine uspješno završava Salezijansku srednju školu za spremanje svećenika. 24. svibnja 1982. kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u Zagrebu.

Kao svećenik vršio je razne službe: bio je pomoćnik magistra asistenta novaka i predavač u novicijatu, predavač zemljopisa u Salezijanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Rijeci, kapelan u župama Marije Pomoćnice i Presvetog Otkupitelja te ekonom u Salezijanskom zavodu u Rijeci, član ekipe za pastoral mladih u Salezijanskoj provinciji te kapelan u župi sv. Ivana Bosca u Zagrebu u Podsusedu. Godinu dana bio je dušobrižnik i koordinator skauta na nacionalnoj razini u Hrvatskoj.

U proljeće 1994. nekoliko je tjedana na ispomoći u Župi sv. Petra i Pavla u Siegenu u Njemačkoj. Tada vjerojatno nije ni slutio da je to tek početak njegovo upoznavanja s Crkvom i pastoralom u toj zemlji.

Od 1996. godine započinje njegov rad među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. U početku je dušobrižnik, a od 2005. do 2010. i voditelj Hrvatske katoličke misije Nürnberg. Ujesen 2010. godine seli se na zapad Njemačke i preuzima vodstvo Hrvatske katoličke misije u Saarbrückenu. Nekoliko je godina bio provincijalni delegat za pastoral inozemaca u Hrvatskoj salezijanskoj provinciji te je kao takav 1998. sudjelovao i na 10. provincijalnom saboru Hrvatske salezijanske provincije u Zagrebu na Knežiji.

Kad je 2015. godine teško obolio, zbog daljnjeg liječenja nakratko boravi u Karlsruheu, a zatim se vraća u Zagreb na Knežiju. Iako se nije u potpunosti izliječio od raka, već 2016. spremno pomaže u pastoralu u župi Marije Pomoćnice, a od jeseni 2016. sve do svoje smrti kao župnik animira i vodi pastoralnu skrb za vjernike u župi sv. Ivana Bosca u Podsusedu u Zagrebu.

Gdje god je boravio svojom je veselom naravi, uvijek spreman na pomoć drugome, ali i svojom visokom i snažnom pojavom te dubokim glasom, spremnošću za šalu, druženje, pjevanje i sviranje (tamburica, bas…) privlačio i stare i mlade. Prije par tjedana bolest se ponovno jasno očitovala tako da je zbog potrebe za posebnom njegom u srijedu 13. siječnja prebačen među stariju i bolesnu braću u salezijansku zajednicu na Jarunu, gdje je i umro 18. siječnja 2021. rano ujutro.

Župljani u Podsusedu oprostit će se od svog pokojnog župnika u utorak, 19. siječnja navečer na svetoj misi u 18:30 sati. Sprovod pokojnog don Rudolfa Belka bit će u srijedu 20. siječnja u 10 sati na zagrebačkom groblju Miroševac. Sveta misa zadušnica služit će se poslije sprovoda u 11:30 sati u crkvi Svete Mati Slobode na Jarunu.

Izvor: donbosco.hr

Naši članovi, Vijesti

Katolički novinari u „Noći knjige 2019“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine se prvi puta uključilo u manifestaciju „Noć knjige“. U suradnji s Napretkovim kulturnim centrom u Zagrebu u utorak, 23. travnja priredilo je predstavljanje djela objavljenih 2018. i 2019. godine čijih su članovi Društva autori i/ili urednici.

Pozdravljajući okupljene, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran je naglasila, kako se ovim želi predstaviti rad članova koji djeluju i na spisateljskom, ne samo na medijskom području, „premda ono što je objavljeno u knjigama je također medijsko djelovanje. Ovo je vrlo vrijedno zalaganje članova u izdavaštvu od dječjih pripovjedaka do ozbiljne tematike“. Naglasila je, kako je ovo jedan od programa kojima Društvo želi na poseban način biti vidljivo u godini kada obilježava 30 godina djelovanja.

U prvom dijelu programa dr. sc. Katica Knezović „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti. Uloga i mjesto katoličkih medija u Crkvi i u društvu“ (ur. Suzana Peran) koje je Društvo objavilo prošle godine u suradnji s Izdavačkom kućom „Teovizija“.

Sedam izlaganja upriličenih u različitim prigodama u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN) raznolik su i vrlo vrijedan mozaik o zbilji katoličkih medija u hrvatskom društvu, a ukoričen u njihov prvi zbornik. Svojom raznolikošću prilozi su poput svojevrsnoga kaleidoskopa čija ogledalca pod različitim kutovima odražavaju zrake svjetlosti složene zbilje hrvatskoga društva od kraja 1980-ih naovamo i sučeljavanja katoličkih medija s njom. Vrijednost takvoga mozaika i kaleidoskopskog prikaza je utoliko veća što je veći protok vremena i ubrzaniji razvitak preobrazbe sredstava društvenoga priopćavanja. Od nekad osnovnoga oblika novinskoga tiska do suvremenoga digitalnog doba i internetskih bespuća, objavljivanja i učitavanja tekstova i slika jednim klikom miša epohalni su rasponi, a u svojoj se preobrazbi daju sabiti u čovjekov kraći životni vijek. Tu zgusnutost promjena i dalekosežnost njihovih učinaka održavaju i neki od priloga zbornika, koji su se bavili oslikavanjem promjena u društvu i ucjepljivanjem katoličkih medija u nju, rekla je Knezović, te dodala kako je vrijednost zbornika i u bilježenju događanja koja se, nakon znatnoga protoka vremena nekako doimaju sami po sebi razumljivi, ali je u vrijeme njihova događanja trebalo ne samo proročkoga duha za njihovo sagledavanje i predviđanje, nego u onom društvenom, pa i crkvenom, okruženju i hrabrosti za upustiti se u njihovo ostvarivanje.

Zaključila je, kako je ovaj zbornik HDKN u promišljanjima sedmero autora (dr. sc. Mirko Juraj Mataušić, dr. sc. Špiro Marasović, dr. sc. Ante Mateljan, dr. sc. Jerko Valković, Mag. Božo Rustja,  Davor Trbušić, mag. comm. i dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac) hvale vrijedan prilog poznavanju oživljavanja i razvitka katoličkoga novinarstva u novijoj povijesti hrvatskoga društva, posebice o odnosu Crkve i društva u složenoj situaciji osamostaljivanja Republike Hrvatske. „Navještaj Radosne vijesti nagoviješta slobodu djece Božje i uvodi u nju. Katolički novinari, baš kao i svi kršćani, vjerni svome Učitelju iz Nazareta, žive u ovom svijetu, ali nisu od ovoga svijeta (usp. Iv 15, 18-21). Njegovim duhom vođeni, ostati im je na putu svjedočenja dostojanstva svakoga ljudskog stvorenja i štititi ga istinitom riječju i hrabrim djelima medijskoga komuniciranja, nasljedujući tako mnoge svijetle primjere kršćanske braće i sestara diljem kugle zemaljske“.

Niz predstavljanja izdanja pojedinih članova započeo je teolog, novinar i kolumnist don Anđelko Kaćunko koji je uz svijet medija vezan od 1981. kada postaje član uredništva lista MI. Za glasilo MI, osim brojnih vijesti, reportaža i komentara napravio je više od 60 intervjua s mnogim uglednim osobama hrvatskoga javnog života. Pisao je u Fokusu, Hrvatskom Slovu, Vjesniku, Areni i drugim listovima. Stalni je suradnik IKA-e i Glasa Koncila, a povremeno i drugih katoličkih medija. Od 1999. do 2008. bio je redoviti kolumnist tjednika MORH-a. Od godine 2007. vodi i uređuje vlastiti internetski dnevnik (blog), koji se od godine 2009. nalazi na portalu Večernjeg lista. Dobitnik je nagrade Hrvatskog društva katoličkih novinara za novinara godine 2008., a 2016. dobio je priznanje za 35 godina novinarskoga rada.

U ovoj prigodi Kaćunko je predstavio džepno izdanje „Tko ne čita – umire glup“ (vlastita naklada, 2018.). Poticaj za ovo izdanje bilo je 35 godina novinarskog rada, a u knjizi su sakupljeni njegovi odgovori na 35 pitanja koja su mu postavile različite osobe iz crkvenoga i javnoga života. Druga predstavljena knjiga naslovljena je „Doncameron“( Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacka, 2019.). Riječ je o zbirci pripovjedaka iz literarnog projekta „Otočki dekameron“.

Drugi član čije su knjige bile predstavljene je teolog, književnik i novinar Anto Pranjkić. Sudionik je Domovinskoga rata kao ratni reporter radeći za Hrvatska vojna glasila. U novinarskoj se struci usavršavao u zemlji i inozemstvu. Piše za mnogobrojne katoličke medije, a nedavno je pokrenuo nakladničku kuću “Kerigma-Pia” koja izdaje djela duhovnoga, domoljubnoga, zavičajnoga i dječjega sadržaja. Do sada je objavio 20-tak književnih i publicističkih djela u više izdanja, a neka od njih prevedena su i na više stranih jezika. Prevodi književna djela s talijanskog, njemačkog, norveškog, španjolskog i češkog jezika. Pranjkić je dao kratak osvrt na svoja dosadašnja djela, a posebno je predstavio knjigu s područja kršćanske mistike „Kratki uvod u kršćansku mistiku“ (Kerigma-Pia, 2018.). Riječ je o plodu njegovih istraživanja koje je započeo još za studija teologije.

Svoje dvije najnovije knjige predstavio je i Damir Borovčak je diplomirani inženjer, publicist, povijesni istraživač, putopisac i politički analitičar. Borovčak je autor mnogobrojnih članaka, osvrta i reportaža. Član je Hrvatskog kulturnog vijeća i suradnik HKV- portala. Bio je gotovo 15 godina urednik emisije „Vjera u sjeni politike“ na Radio Mariji. Autor je 15 knjiga  i urednik više knjiga drugih autora. Idejni je začetnik i osnivač Udruge Macelj 1945. Poticatelj je obnove štovanja svetog Josipa kao zaštitnika Hrvatskog kraljevstva. Također je i idejni začetnik spomen pohoda u Gvozdansko – povijesno mjesto hrvatskog velejunaštva.

Prva predstavljena knjiga naslovljna je „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, siječanj 2019. GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“ – drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje“ (Zaklada predziđe kršćanstva, Zagreb, 2019.). Posebno je posvijestio  povijesnu važnost Gvozdanskog, te način spomena koji se njeguje posljednjih godina hodočašćem u Gvozdanskom, te prigodnim koncertom u zagrebačkoj katedrali. Druga knjiga je monografija na engleskom jeziku „In Memory of the Martyrs MACELJ 1945 Commemorating 75 years since the Crimes of Communism“ (Udruga Macelj 1945., 2018.). Knjige su do sada predstavljane u više gradova u Hrvatskoj, te Kanadi.

Također su predstavljene i dvije knjige književnika i svećenika s dugogodišnjim pastoralnim radom u hrvatskom iseljeništvu u Njemačkoj Đure Zrakića. Zrakić se cijelo vrijeme svoga studija i svećeničkog djelovanja bavio i literarnim radom. Godine 1971. objavljen mu je roman „Svi me vole samo tata ne“, koji je na hrvatskom jeziku doživio više od 30 izdanja, a preveden je i na nekoliko stranih jezika. Njegov drugi roman „Ljubav sudski podijeljena“ tiskan je 1995. godine i izdan više od 20 puta. Prošle i ove godine dva spomenuta prvijenca objavljena su kod izdavačke kuće „Verbum“.

Nova djela, kao i pregled na ona starija u ovoj prigodi je dao pjesnik, prozaist, esejist, filozof, kritičar, scenarist i publicist Josip Sanko Rabar. On je radio na Hrvatskom radiju, a zatim djeluje kao slobodni pisac. Uz pjesme, pripovijesti, romane i aforizme, objavio je manji broj studija i velik broj ogleda i članaka: književnih, filozofskih, religioloških, socioloških, likovnih, filmskih i televizijskih u listovima i časopisima, i na radijima. Prema Rabarovu scenariju snimljen je dokumentarni film o crkvi na Ksaveru. Dobio je devet nagrada za priče, pjesme i oglede. Pjesme, ogledi i priče objavljeni su mu u više od desetak antologija, a jedna njegova priča u školskoj je lektiri. Nove knjige Rabara su „Priče i bajke za djecu“ (Naklada Bošković, 2018.) i „Rječnik etiketa“ (Kršćanska sadašnjost, 2019.).

U programu je sudjelovala i antologičarka, esperantistica, novinarka i prevoditeljica Marija Belošević, koje je i tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara i Hrvatskoga esperantskog saveza. Nepunih mjesec dana vrši i dužnost predsjednice Međunarodne udruge katolika esperantista, koja je priznata od Papinskog vijeća za laike. Do sada je uredila dvadesetak knjiga različitog sadržaja, od toga tijekom 2018. tri izdanja, a za jedno od njih potpisuje i autorstvo. Predstavila je dva izdanja na esperantu Hrvatskoga esperantskog saveza: „Judita“ – prvo pjevanje u prijevodu naše ponajbolje prevoditeljice na esperanto Lucije Borčić (Hrvatski esperantski savez, 2018.) i „Preĝlibreto: Sanktulo de la tuta mondo“ (molitvenik sv. Antunu Padovanskom). Za potonje izdanje objavljeno uz 103. Svjetski esperantski kongres (Lisabon 2018.) i 800. obljetnicu svećeničkog ređenja sv. Antuna uvodnik je napisao član Društva fra Ivan Bradarić.

Potkraj prošle godine u izdanju FMC Svjetlo riječi i Hrvatskih katoličkih zajednica bl. Jakova Zadranina Göppingen i sv. Leopolda Bogdana Mandića Geislingen objavljena je monografija „Zajedno u vjeri – Zusammen im Glauben 1968-2018“ uz 50. obljetnicu postojanja spomenutih Zajednica. Marija Belošević je urednica, te autorica većine teksta, kao i fotografija. U ovom izdanju sudjelovali su i članovi Marinko Nikolić (autor loga proslave), te Ratimir Delorko (grafička obrada).

Program je moderirala članica Društva Ivana Šimunić.

Posljednji predstavljač bio je urednik glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija,  urednik i voditelj nagrađivane emisije HKR-a „Sacro ritam“ Slavko Nedić. On je predstavio zbirku pjesama Nenada Mirka Novakovića „Isusov poeta“ (Glas Koncila, 2019.). Nedić je bio kolega iznimnog ranopreminulog svećenika i pjesnika Novakovića. U spomen 30. obljetnice njegove smrti od oko 400 do sada neobjavljenih pjesama napravio je odabir koji je objavljen u spomenutoj knjizi. U ovoj prigodi u tekstu i glazbi prisutnima je približio iznimnost Novakovićeve pjesničke duše.

Vijesti

Vijesti iz HDKN-a

Održana godišnja skupština HDKN-a

Gost skupštine bio je dubrovački biskup Mate Uzinić koji je govorio o ulozi katoličkih novinara i predstavio Susret hrvatske katoličke mladeži u  Dubrovniku

biskup Mate Uzinić i Neno Kužina - Skupština HDKN-a 2014.

Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u Pastoralnom centru župe sv. Barbare, Zagreb-Vrapče u četvrtak 30. siječnja. Nakon duhovno-meditativnog uvoda duhovnika HDKN-a dr. fra Darka Teperta osvrt na jednogodišnji rad dao je predsjednik Društva Neno Kužina. U uvodnom dijelu Kužina je podsjetio kako je godina koja je iza nas, obilovala vjerskim događanjima: 1700 godina Milanskog edikta, 100 godina dolaska salezijanaca u Hrvatsku, 50 godina Glasa Koncila, 15 godina od beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca te 10 godina od beatifikacije Marije Propetog Isusa Petković i Ivana Merza, te u konačnici i beatifikacijom Miroslava Bulešića. Istaknuo je, kako “HDKN nije redakcija, već staleška organizacija koja je ponosna na svoje članstvo i na njihovo sudjelovanje na svim događajima za život Crkve i društva”. U tijeku godine Društvo je za članstvo organiziralo dvije duhovne obnove (korizmena, adventska) te duhovno-studijsko putovanje na Trsat i Istru kao neposrednu pripravu za beatifikaciju Miroslava Bulešića.

Skupština HDKN-a 2014.

Spomenuo je i dodjelu nagrada i priznanja Društva, što je nastavljeno nakon višegodišnje stanke. Uputio je zahvalu podupirateljima, od kojih je posebno istaknuo Hrvatsku konferenciju viših redovničkih poglavara i poglavarica te tom prigodom čestitao Dan posvećenog života koji se slavi 2. veljače. Vezano uz aktivnost Društva u protekloj godini valja spomenuti i da je primljeno devet novih članova, te da je Društvo dalo donaciju Caritasu Vukovarskog dekanata. U raspravi je istaknuta potreba veće prisutnosti Društva na terenu, kao i ponovno pokretanje novinarskih radionica.

Gost skupštine dubrovački biskup Mate Uzinić dao je osvrt na stanje medija. Posebno ističući “kulturu sekularizacije”, istaknuo je kako ona prevladava u velikoj većini medija, te ostavlja dojam “da živimo u situaciji dijaspore, izvan svoga svijeta, u svijetu koji nije više naš”. No, upozorio je kako se “ne smijemo prilagoditi tom svijetu, ali niti zatvoriti pred tim svijetom”. U tom kontekstu postavio je pitanje “što nam je činiti”.

Za sve nas, a osobito za vas novinare, ova situacija postaje poziv i poslanje da uvijek budete svjesni sebe samih i svoje kršćanske pripadnosti i da bdijete nad svojom autentičnošću, istaknuo je te podsjetio kako upravo o tome papa Franjo na specifičan način progovara u poruci u povodu 48. svjetskog dana sredstava društvenih priopćavanja naslovljenoj “Komunikacija u službi autentične kulture susreta”. Nakon kraćeg osvrta na samu poruku, biskup Uzinić je u tom kontekstu istaknuo tri točke važne za katoličke novinare. Na prvom mjestu potrebu trajne svijesti pripadnosti Crkvi, koja je majka i učiteljica. Svatko je pozvan dati svoj prinos naviještanju Evanđelja i izgradnji Kraljevstva Božjega. Svi crkveni dokumenti o ulozi i zadaći medija u suvremenom društvu i kontekstu mogu nam i žele nam biti pomoć u radosnom naviještanju evanđelja putem medija sve do, kako je i Papa podsjetio hvaleći mrežu “na kraj zemlje”, naglasio je biskup Uzinić.

Skupština HDKN-a 2014.

Nadalje je podsjetio kako je istina “temeljni zahtjev koji se stavlja pred katoličkog novinara i temeljna krepost koja bi trebala biti njegova misao vodilja. Kršćanin zna za jednu pravu istinu, a to je Isus Krist. I izvršavajući svoju zadaću novinara, katolički novinar zna da jedino prava istina može u potpunosti raskrinkati okove laži, makar nam mnogo puta izgledalo da istina u borbi s laži gubi bitku. Na primjeru mnogih iz povijesti, ali i naših suvremenika, znamo da istina košta i da se skupo plaća”.

Naposljetku, “u vršenju novinarske službe katolički novinar mora biti odgovoran” istaknuo je biskup, te pojasnio kako “kad je riječ o odgovornosti, treba istaknuti da je, prema riječima Dietera Stoltea ‘odgovornost funkcija koja proizlazi iz moći i znanja’, odnosno ‘u onoj mjeri u kojoj novinar posjeduje moć i znanje, u toj je mjeri odgovoran i za svoje čine i propuste'”. Sukladno tome, svi su novinari, a osobito katolički, pozvani da budu svjesni privilegije svoga zanimanja, moći svoje društvene pozicije i odgovornosti svojih čina i djela. Ta svijest o odgovornosti čini mi se osobito važnom u današnjem društvu i osobito u uporabi jezika i riječi, koje mogu bolno povrijediti drugoga, o čemu je pisac “Malog princa” s prvom rekao “Upamti, tvoja riječ je čin”, zaključio je biskup Uzinić.

Na godišnjoj skupštini Hrvatskoga društva katoličkih novinara biskup Uzinić kratko je predstavio tijek pripreme za ovogodišnji Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se 26. i 27. travnja održati u Dubrovniku, odnosno na području župa biskupije.

Skupština HDKN-a 2014.

Poziv i dnevni red skupštine

Datum objave: 31. siječnja 2014.

Dodijeljene nagrade HDKN-a za 2013. godinu

Nagradu za životno djelo dobio je fra Petar Bezina, a godišnje nagrade HDKN-a dodijeljene su Branimiru Staniću i emisiji “Susret” Radio postaje MIR Međugorje. U povodu 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno Veritasu – Glasniku sv Antuna Padovanskoga, katoličkom tjedniku Glasu Koncila te mjesečniku Mariji – listu za Marijine štovatelje. Za 20 godina djelovanja priznanje su dobili Program religijske kulture HTV-a te Informativna katolička agencija.

Dodjela nagrada HDKN-a - nagrađeni 2013.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara upriličilo je u četvrtak 14. studenoga u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu dodjelu nagrada i priznanja, koje je uručio predsjednik Vijeća za medije HBK riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Fra Petar Bezina - nagrada za životno djelo

Nagradu za životno djelo dobio je dr. fra Petar Bezina, pokretač i dugogodišnji urednik Glasila vicepostulature “Fra Rafo Kalinić – žrtva svoga svećeništva” za višedesetljetno publicističko djelovanje i trag koji je ostavio u riječi i slici, posebice rasvjetljujući žrtve II. svjetskog rata u našim krajevima.
Branimir Stanić - godišnja nagrada

Godišnja nagrada dodijeljena je Branimiru Staniću, novinaru Glasa Koncila, kao uredniku mjesečnog priloga Glasa Koncila “Prilike”, za uređivanje, inovativnost i kreativnost u odabiru tema i njihovu obradu. Godišnja nagrada dodijeljena je i emisiji “Susret” Radio postaje MIR Međugorje za promicanje kulture dijaloga, vjerskih, kulturnih i humanih vrijednosti.
Urednica emisije Susret - u sredini

U povodu 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno Veritasu – Glasniku sv Antuna Padovanskoga, katoličkom tjedniku Glasu Koncila i Mariji – vjerskom listu za Marijine štovatelje. Za 20 godina djelovanja priznanje je dodijeljeno Programu religijske kulture HTV-a, te Informativnoj katoličkoj agenciji.
Fra Ivan Bradarić - glavni urednik Veritasa

Čestitajući nagrađenima, nadbiskup Devčić istaknuo je kako je ovo godina obljetnica. U tom vidu podsjetio je kako se obilježava 50 godina od donošenja Dekreta “Inter mirifica” koji je bio okosnica prošlotjednog susreta europskih biskupa odgovornih za medije u Barceloni. Osvrnuvši se na domaće obljetnice, nadbiskup je rekao da je vidljivo kako je prije 50 godina, početkom II. vatikanskog koncila, naša Crkva u tim prilikama, koje su bile više neprilike nego prilike, ipak znala i male mogućnosti iskoristiti na dobro. Te obljetnice su poticaj i nama danas da budemo sposobni i voljni mogućnosti koje nam se pružaju prepoznati upravo na medijskome području, a onda ih znati i realizirati, iskoristiti. Dakako, da se svijet promijenio, prilike su se promijenile, ali mediji kroz tu promjenu nisu izgubili na značenju, rekao je nadbiskup Devčić. Interes za katoličke medije opada, stoga trebamo razmišljati kako ponovno pobuditi kod naših vjernika potrebu za katoličkim tiskanim medijima da mogu bolje upoznati svoju vjeru i život Crkve. To su izazovi o kojima bi trebali razmišljati i razgovarati, rekao je nadbiskup Devčić.

Mario Raguž - HRT

Spominjući se pak 20. obljetnice djelovanja nekih medija, istaknuo je znakovitost povijesnih okolnosti njihova nastanka. Naime, bilo je to u jeku Domovinskoga rata, neposredno nakon demokratskih promjena kada je Crkva opet osjetila da ima i mogućnost i potrebu pokrenuti nešto novo. Tada se osjetila potreba, a vidjela se i mogućnost da se obogati naše medije kako bi Crkva bila još prisutnija porukom nade i vjere koja nam je u vrijeme Domovinskog rata itekako puno značila, podsjetio je nadbiskup, istaknuvši da je ta poruka važna i danas. “Možda je u ono vrijeme društvo bilo otvorenije za poruke koje Crkva upućivala nego što je to danas. No, i to nam je pitanje o kojem trebamo razmišljati”, rekao je nadbiskup Devčić.

Dr. Suzana Vrhovski Peran - IKA

Iz tih naših obljetnica trebalo bi učiti i prepoznati kairos; sigurno i u ovome vremenu postoje trenuci milosti koji pružaju nove mogućnosti koje trebamo prepoznati i hrabro se zauzeti da ih ostvarimo, rekao je nadbiskup Devčić, te istaknuo važnost prisutnosti Crkve u digitalnom svijetu, o čemu se također raspravljalo u Barceloni. Crkva mora biti dio toga digitalnog svijeta, mora biti suputnik njegovim “stanovnicima” od kojih mnogi možda nikad neće prijeći prag crkve, ali koji su unatoč tome oni koji tragaju za smislom i za nadom, rekao je nadbiskup Devčić, te podsjetio kako je današnje vrijeme ponajprije vrijeme slušanja, osluškivanja, razumijevanja i traženja, a u tome je velika uloga medija. Stoga je svim medijskim djelatnicima poželio ustrajnost u prepoznavanju važnosti svih medija, ali i znanja što s tom spoznajom činiti.

Nadb. Ivan Devčić

Izlaganje na temu “Komunikacija Crkve i komunikacija u medijima” održao je dr. Krunoslav Novak s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji je uvodno dao naznake o identitetu. Sigurnost komunikacije utemeljene na povjerenju u Istinu potrebna je ovom vremenu više nego ikad upravo radi brzine komunikacije, vrijednosno različitih i često tendencioznih i neprovjerenih sadržaja. U tom smislu komunikacija Crkve u konkretnom vremenu znači govor i upućivanje na vrijednost života kao dara od Boga, vrijednosti ljudske osobe čiji jedini i pravi smisao pronalazimo u osobi Isusa Krista, čija je jedinstvena žrtva za spas čovjeka putokaz u hodu prema slobodi. U svjetlu Kristove žrtve, smrti i uskrsnuća, Crkva svojom komunikacijom ukazuje na nepravilnosti i nepravde, propovijedanjem i životom po Evanđelju aktivno sudjeluje u izgradnji društvenih standarda, te u isto vrijeme ne zanemaruje potrebu za dugotrajnim procesom odgoja, rekao je dr. Novak te se u nastavku osvrnuo na komunikaciju papa Franje.

Dr. Krunoslav Novak

Nadalje, dr. Novak je naglasio, kako u promišljanju o komunikaciji Crkve, nezaobilazno je spomenuti papu Franju. Premda ga mediji vole, rekao je predavač, ono što se može uočiti jest fragmentiranje sadržaja, koji je tipičan za medije, koji izoliraju određene sadržaje formirajući vijesti na način da one budu što atraktivnije. No, nerazdvojno je razmišljati o Crkvi i papi kao različitim ili odvojenim stvarnostima. Na kraju izlaganja vraćajući se na identitet, dr. Novak podsjetio je kako je u identitetu katoličkog novinara i medijskog djelatnika potreban proročki element. Čini mi se da u tom smislu novinari i medijski djelatnici, napose katolički novinari i medijski djelatnici imaju zadatak, da uzimajući u obzir Isusov poticaj: “Vi ste sol zemlje i vi ste svjetlost svijeta”, budu u svojem djelovanju proroci koji prepoznaju znakove vremena i nadahnuti ljubavlju za njegovu dobrobit potiču na izgradnju boljeg svijeta. To znači staviti komunikaciju u službu autentične kulture susreta, rekao je na kraju dr. Krunoslav Novak.

[Cijelo predavanje nalazi se ovdje!]

Dodjela nagrada HDKN-a - sudionici programa

Svoje knjige za nagrade darovale su izdavačke kuće Školska knjiga iz Zagreba, Kršćanska sadašnjost iz Zagreba te Verbum iz Splita.

Don Anton Šuljić

Program je moderirao predsjednik HDKN-a Neno Kužina, a glazbeno obogatio don Anton Šuljić, koji je izveo šansone sa svoga novoga nosača zvuka.

[Predstavljanje nagrađenih nalazi se ovdje!]

Datum objave: 15. studenoga 2013.

Katolički novinari na
duhovnoj obnovi u Zajednici Cenacolo

Članovi Hrvatskog društva katoličkih novinara svoju predbožićnu duhovnu obnovu imali su u subotu 1. prosinca u Zajednici Cenacolo u Vrbovcu.

Život u Zajednici predstavili su don Ivan Filipović i dvojica članova: Ivo i Bojan.

Cenacolo - duhovna obnova
Cenacolo - duhovna obnova

Naglašeno je, kako je Zajednica velika škola života u kojoj se uči međuljudskim odnosima i vrednotama koje su iste za sve, bez obzira na vjeru. Za sve je istina istina, laž je laž, krađa je krađa, poštenje je poštenje, egoizam je egoizam. Jako dobro se zna kad nekoga ljubiš na jedan konkretan način. Taj jezik ljubavi dobro se razumije, naglasio je don Ivan, te upozorio kako najveći je uzrok zašto mladi padaju u ovisnost nesređena obitelj. No, također je istaknuo da tamo gdje se obitelj počne mijenjati, gdje se stvori povjerenje između obitelji i zajednice, dijete je u 90% slučajeva spašeno. Ne može Zajednica nikada zamijeniti obitelj. Ona može udomiti, pomoći, zna put kako ga izvesti iz krize, ali bez obitelji koja je snaga nemoguće je doći do pravog cilja, naglasio je don Ivan, te istaknuo kako se stoga jako puno radi s obiteljima.

Cenacolo - duhovna obnova
Cenacolo - duhovna obnova

Ovom duhovnom obnovom na početku Godine vjere katolički novinari željeli su posvijestiti prisutnost živoga Boga, a napose snage molitve koja je put do Boga, a time i do čovjeka. Stoga je don Ivan temelj vlastitih iskustava izrekao nekoliko poticajnih rečenica. Postoji nešto što čovjeka treba dovesti do iskustva susreta sa živim Bogom. Naime, jako važan segment je ako Boga uistinu doživiš kao prijatelja, kao nešto živo, kao nekog s kim možeš komunicirati, kao nekoga tko ti može nešto reći, kome ti možeš nešto reći. 90% nas je došlo do vjere jer smo u komadima došli u Zajednicu: nitko više nije vjerovao u nas, mi nikome nismo vjerovali, izgubili smo povjerenje, vjeru u svakom pogledu, rekao je, te važnim naglasio blizinu. A onda netko nešto radi za tebe, a ne moraš ništa platiti. Tu se počinje stvarati povjerenje u onoga tko iskazuje  ljubav, a počne se vjerovati samom sebi, i tu se negdje počne paliti taj plamen vjere koji se kroz molitvena iskustva ide prema gore, do spoznaje Svetog pisma, i vjera počne sazrijevati, rekao je don Ivan, te naglasio i važnost obazrivosti. Ako ja imam nekakve patnje u sebi zato što me netko povrijedio, ne mogu ja istresati sebe kad ja hoću, na koga hoću i gdje hoću. Nisam ja sam na svijetu, ne mora se cijeli svijet ravnati po meni. Moram razmišljati kome ja to hoću reći, tko je taj, što taj živi, naglasio je, te istaknuo kako je s. Elvira tu bila vrlo radikalna, nije dozvolila da sve to ‘izbacuju’ na one oko sebe, ali njoj da, kao i svećenicima u ispovijedi, duhovnicima. Ako doživite sakrament ispovijedi kako treba, ako doživite d je Bog milosrdan i da oprašta, ne možete vi da ne oprostite nekome drugome. Ako je tebi Bog oprostio i ako si ti doživio taj oprost, ako je prošao kroz tvoj život i zacijelio tvoje rane, ne možeš a da ne oprostiš onome pokraj sebe, naglasio je. Na to se nadovezuje pitanje kako čovjek treba ljubiti Boga, a to je velika tajna. No, čovjek je u punini čovjek samo s Bogom, jer u odnosu s Bogom čovjek doživi puninu i čovjeka pored sebe kao dar.

Cenacolo - duhovna obnova
Cenacolo - duhovna obnova

Vjerujem da je i Godina vjera baš zbog toga, jer trebamo jake svjedoke vjeru, rekao je don Ivan, te podsjetio na riječi sv. Pavla da treba ustima ispovijedati i govoriti da je Isus Sin Božji, a srcem vjerovati da je uskrsnuo od mrtvih.
Znači vjeru treba posvjedočiti. Kada govorim o iskustvu kako sam došao do vjere i ovoga u životu, ne mogu to drugačije nego podvući da je Isus uskrsnuo i da sam ga sreo i da je on mene sreo. I kad se postavlja pitanje da li se riječima može opisati susret između čovjeka i Boga, ili je to samo nešto emotivno, mislim da se o tome može neto izreći riječima. Ja vjerujem da je živi Bog mene počeo sretati u onom strašnom očaju preko ljudi koji su me primili, ljudi koji su mi opraštali, ljudi koji su imali strpljenja sa mnom, ljudi koji su me ljubili na pravi konkretan način. Kad ti netko odgovori mirom, strpljenjem, kad te netko zagrli, kad ti netko pokaže ljubav tu negdje ulazi nešto u tebe. Tu se nešto počne događati unutar tebe. Ja vjerujem da su to bili prvi susreti s Bogom, posvjedočio je don Ivan, te naglasio kako se susret s Bogom ne može svesti samo emotivnu osnovu. Da, on prolazi kroz emociju, ali on postaje život. Kad sam se ja prvi puta stavio na koljena i kad sam prvi puta istinski pokajao zbog nekih laži koje sam rekao dan prije i kad sam isplakao taj grijeh, nisam bio u miru dok nisam otišao do čovjeka kojeg sam povrijedio. Ali kad sam to tek uz muke napravio i tražio oprost, onda sam povezao molitvu i susret s Isusom u kapeli koji je emotivan i oslobađajući i mir da se pretočio u život, to je kršćanstvo.
Ako se emotivni dio iz naših kapela, soba, iz naših čitanja Biblije iz naših
promišljanja ne pretače u život, ako ja nisam bolji, ako ljubav u meni ne raste prema čovjeku pokraj mene to je kršćanstvo mlako, nije plodonosno. Pa i Isus kaže, kad će nas razdvajati na lijeve i desne, neće reći molio si, emotivan si bio, nego u zatvoru sam bio posjetio si me, gol sam bio, obukao si me. Posjetiti nekoga u zatvoru, obući nekoga to je nešto konkretno, to je život. Poznam ljude koji žive odnos s Bogom što onda mijenja njihov odnos prema drugom čovjeku prema poslu, prirodu, svemu onome što ih okružuje. Jer si ti sve bolji, jer si ti sve više ljubav, sve više oprost, u biti nalikuješ i nasljeduješ Krista. Poznam te ljude koji nisu dodirnuti dno kao mi, čak što više bolje ako se ono ne dodirne, zaključio je don Ivan.

Cenacolo - duhovna obnova
Cenacolo - duhovna obnova

U misnom slavlju molilo se za katoličke novinare da im Bog inspirira srca da uistinu mogu služiti Njemu na slavu i dobrobit hrvatskog naroda i cijeloga čovječanstva. Molilo se i za dar Zajednice, posebno za one članove koji su u poteškoćama, kao i za dar budnosti kršćana, jer biti budan znači biti živ i obazriv na sebe i na sve ono što se događa, biti budan u molitvi i druženju s Njim.

Cenacolo - duhovna obnova

Datum objave: 2. prosinca 2012.

Duhovna obnova za
članove HDKN-a

subota, 1. prosinca 2012. u Bratovštini “Sveti Vinko Paulski”
Zajednice Cenacolo u Vrbovcu

Na početku smo Godine vjere, te ovim želimo dati priliku da nam progovore oni čijim je životima upravo susret ili povratak vjeri dao novi smisao.

Uz prigodni nagovor duhovnika Zajednice don Ivan Filipovića, svjedočanstva će nam predstaviti i sami štićenici. Također ćemo imati misu u njihovoj kapeli. Domaćini će nam ponuditi jednostavan, ali ukusan ručak: onakav kakav je na njihovom stolu. Ujedno će biti i prigoda za razgledavanje imanja na kojem žive, te radnih prostora. Kupnjom rukotvorina kojima možemo darivati bližnje, štićenicima Zajednice dat ćemo i materijalnu potporu.

U povodu Međunarodnog dana volontera (5. prosinca) bit će mogućnost volontiranja u javnoj kuhinji franjevačkog samostana na Kaptolu. U dogovoru s Franjevačkim svjetovnim redom koji brine o “kuhinjici” volontiranje će se realizirati od 3. do 7. prosinca. Volonterski rad se sastoji od podjele hrane od 14.30 do 17 sati.

Najava: Izborna godišnja skupština HDKN-a

četvrtak, 24. siječnja 2013. godine

Datum objave: 21. studenoga 2012.

Održana godišnja skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara

Tekst: Marija Belošević; Foto: Franjo Talan i Marija
Belošević

Skupština HDKNU Zagrebu je u četvrtak, 26. siječnja, u dominikanskom samostanu (Kontakova) održana godišnja skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara. Izvješće o radu HDKN-a u protekloj godini podnijeli su predsjednik Društva Neno Kužina i tajnica Marija Belošević. Predavanja su održali dr. sc. Božo Skoko, biskup Ivan Šaško, vlč. Antun Sente ml.

Više o tome | Datum objave: 27. siječnja 2012.

Adventska duhovna obnova HDKN-a

Tekst i foto: Marija Belošević

Adventska duhovna obnovaAdventska duhovna obnova za članove Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u subotu, 17. prosinca u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Na obnovi se okupilo dvadesetak članova, a voditelj vlč. Ivan Dodlek, prefekt u bogosloviji naglasak je stavio na pojmove “čuti, vidjeti, dodirnuti”.


Više o tome | Datum objave: 18. prosinca 2011.

Tečaj novinarstva za dekanatske dopisnike

Tekst i foto: Stjepan Vego

U organizaciji Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije i Hrvatskog društva katoličkih novinara održan je tečaj novinarstva za buduće dekanatske dopisnike Sisačke biskupije, u subotu 3. studenog u Maloj dvorani Pastoralnog centra Katedralne župe u Sisku.

Tečaj novinarstva

Mladim novinarima predavanja su održali predsjednik HDKN-a, Neno Kužina na temu “Religijski program HTV-a”, prof. Suzana Vrhovski Peran, glavna urednica Informativne katoličke agencije, na temu “Kako napisati vijest” i Vlado Čutura, novinar Glasa Koncila, na temu “Pastoral župne zajednice preko medija”.

Tečaj novinarstva

Ovo je prvi u nizu susreta kojima će Ured za odnose s javnošću osposobiti mlade novinare i formirati mrežu dekanatskih dopisnika za svoje web-stranice.

Datum objave: 5. prosinca 2011.

Održana korizmena duhovna obnova

Autor: Marija Belošević

Korizmena duhovna obnova

U samostanu hercegovačkih franjevaca u Zagrebu, u subotu 9. travnja održana je korizmena duhovna obnova za članove HDKN-a s temom “Istina, navještaj i autentičnost života” – osvrt na poruku pape Benedikta XVI. za ovogodišnji 45. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Voditelj obnove bio je duhovnik HDKN-a dr. fra Miljenko Šteko.

Više o tome | Datum objave: 9. travnja 2011.

Čestitka dubrovačkom biskupu Mati Uziniću

Ponosni na Vaše geslo, radosni zbog vašeg imenovanja za dubrovačkog biskupa, nakon obreda posvećenja kličemo: dobro došli i dobro se osjećali na hrvatskome jugu. Neka Vas prate vjera puka i zagovor zaštitnika Dubrovnika i domovine Hrvatske. Primite naše čestitke uz izraze osobitog poštovanja (HDKN, N.K.)

Datum: 19. ožujka 2011.

Članovima HDKN-a dostavljen je popis, kao i uvjeti pod kojima mogu ostvariti određene pogodnosti uz člansku iskaznicu.

Datum: 2. ožujka 2011.

Čestitka KS-u

Poštovane kolege, dragi prijatelji,

S vama smo dok obilježavate dan važne izdavačke kuće “Kršćanska
sadašnjost”.

Dobar dio članova Hrvatskog društva katoličkih novinara s osobitim se poštovanjem sjeća neumornog dr. Josipa Turčinovića.

Vi, zaposlenici KS-a pokazujete da su njegov predani rad i njegova novinarska, publicistička i izdavačka vizija izrodili u plodno sjeme, donoseći kvalitetan plod.

Crkva i narod trebaju vrijednih sijača Riječi. Dok vam čestitamo Dan “Kršćanske sadašnjosti”, želimo da blage uspomene dr. Josip Turčinović bude primjer i ostane poticaj. (N.K.)

Datum: 22. veljače 2011.

Čestitka Radio Mariji

Poštovani pater, poštovane kolegice i kolege

Riječ po riječ, minuta po minuta, dan za danom i upisujete 14 godina. Sve na veću slavu Božju!

Hvala za svaku riječ, svaku minutu, svaki dan i svaku misao. Hvala za svaku pjesmu i molitvu.

Vama čestitamo, a Radio Mariji želimo još puno, puno obljetnica.

Srdačan pozdrav. (N.K.)

Datum: 21. veljače 2011.

Osobama posvećenog života – članovima HDKN-a

“Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave oca vašega koji je na nebesima.”

Ovim citatom iz Matejeva evanđelja čestitamo Dan posvećenog života vama, članice i članovi Društva koji ste život prikazali Bogu, vama u redovničkim zajednicama koji ste nam duhovno blizu, koji ste nam podrška, koji razumijete poslanje katoličkih novinara i uključujete ga u svoje molitve.

Izražavamo vam zahvalnost, uz srdačan pozdrav. (N.K. /M.B.)

Datum: 2. veljače 2011.

Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Zagreb, (IKA) – Redovita godišnja skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u četvrtak 27. siječnja u franjevačkom samostanu na Kaptolu u Zagrebu. Pozdravljajući okupljene članove, predsjednik Neno Kužina kratko se osvrnuo na jednogodišnji rad Društva. Od aktivnosti posebno je istaknuto obilježavanje 20. obljetnice Društva i međunarodni kolokvij koji je u suradnji s UCIP-om održan početkom studenoga protekle godine u samostanu karmelićanki u Zagrebu, tradicionalni malonogometni turnir za katoličke novinare, kao i aktivnosti u kojima su sudjelovali članovi Društva u tijeku prošle godine.

Glavna točka skupštine bila je rasprava o aktivnostima društva. Istaknuta je potreba organiziranja novinarskih radionica kao i obnova novinarskih nagrada za katoličke novinare koje je HDKN dodjeljivalo u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija. Također je bilo riječi o duhovnoj obnovi za novinare u korizmi.

Dotaknuta je i tema prinosa katoličkih novinara obilježavanju Dana posvećenih osoba, Svjetskoga dana bolesnika, Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija. Govoreći o prinosu Društva u povodu pohoda pape Benedikta XVI. bilo je više prijedloga poput priređivanja susreta na kojima bi se posvijestio crkveni nauk, a posebno je napomenuta potreba da hrvatski katolički novinari budu na raspolaganju inozemnim kolegama koji će doći u Zagreb. Također je istaknula potreba organiziranijeg djelovanja po pitanju reagiranja na određena iskrivljena ili pak neistinita izvještavanja u drugim medijima o vjerskim događajima.

Jedan od zaključaka Skupštine je i što skorije pokretanje mrežne stranice Društva. Na skupštini je izabran novi potpredsjednik fra Gabrijel Mioč, koji će na tom mjestu do kraja mandata zamijeniti Mihaela Sokola koji je zbog poslovnih obveza dao ostavku.

Nakon skupštine, misno slavlje u samostanskoj kapeli u koncelebraciji s dvadesetak svećenika-članova Društva predvodio je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić.

Samoj skupštini prethodio je sastanak Upravnog odbora, na kojem je između ostalih u Društvo primljeno trinaest novih članova.

Datum: 27. siječnja 2011.

Božićna čestitka

Bog trajno poziva da čovjek čovjeku bude brat, s prirodom prijatelj, u društvenoj zajednici graditelj mira i općeg dobra, riječju nositelj svetosti. Imamo istinski razlog za slavlje i radovanje: Bog je radi nas postao čovjekom, dajući nam šansu novog početka.

Iskoristimo šansu novinarskog poziva. Živimo ga u punoj profesionalnosti, istini, pravdi i poštenju. Ne dajmo se obeshrabriti niti zavesti. U duhu gesla Papinog dolaska budimo zajedno u Kristu.

Sretan Božić i blagoslovljena nova 2011. godina. (N.K.)

Datum: 21. prosinca 2010.