Nagradu za životno djelo dobio je fra Petar Bezina, a godišnje nagrade HDKN-a dodijeljene su Branimiru Staniću i emisiji “Susret” Radio postaje MIR Međugorje. U povodu 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno Veritasu – Glasniku sv Antuna Padovanskoga, katoličkom tjedniku Glasu Koncila te mjesečniku Mariji – listu za Marijine štovatelje. Za 20 godina djelovanja
priznanje su dobili Program religijske kulture HTV-a te Informativna katolička agencija.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara upriličilo je u četvrtak 14. studenoga u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u
Zagrebu dodjelu nagrada i priznanja, koje je uručio predsjednik Vijeća za medije HBK riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Nagradu za životno djelo dobio je dr. fra Petar Bezina, pokretač i dugogodišnji urednik Glasila vicepostulature “Fra Rafo Kalinić
– žrtva svoga svećeništva” za višedesetljetno publicističko djelovanje i trag koji je ostavio u riječi i slici, posebice rasvjetljujući
žrtve II. svjetskog rata u našim krajevima.
Godišnja nagrada dodijeljena je Branimiru Staniću, novinaru Glasa Koncila, kao uredniku mjesečnog priloga Glasa Koncila “Prilike”,
za uređivanje, inovativnost i kreativnost u odabiru tema i njihovu obradu. Godišnja nagrada dodijeljena je i emisiji “Susret” Radio
postaje MIR Međugorje za promicanje kulture dijaloga, vjerskih, kulturnih i humanih vrijednosti.
U povodu 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno Veritasu – Glasniku sv Antuna Padovanskoga, katoličkom tjedniku Glasu Koncila
i Mariji – vjerskom listu za Marijine štovatelje. Za 20 godina djelovanja priznanje je dodijeljeno Programu religijske kulture HTV-a,
te Informativnoj katoličkoj agenciji.
Čestitajući nagrađenima, nadbiskup Devčić istaknuo je kako je ovo godina obljetnica. U tom vidu podsjetio je kako se obilježava 50
godina od donošenja Dekreta “Inter mirifica” koji je bio okosnica prošlotjednog susreta europskih biskupa odgovornih za medije u Barceloni.
Osvrnuvši se na domaće obljetnice, nadbiskup je rekao da je vidljivo kako je prije 50 godina, početkom II. vatikanskog koncila, naša Crkva
u tim prilikama, koje su bile više neprilike nego prilike, ipak znala i male mogućnosti iskoristiti na dobro. Te obljetnice su poticaj i
nama danas da budemo sposobni i voljni mogućnosti koje nam se pružaju prepoznati upravo na medijskome području, a onda ih znati i realizirati,
iskoristiti. Dakako, da se svijet promijenio, prilike su se promijenile, ali mediji kroz tu promjenu nisu izgubili na značenju,
rekao je nadbiskup Devčić. Interes za katoličke medije opada, stoga trebamo razmišljati kako ponovno pobuditi kod naših vjernika
potrebu za katoličkim tiskanim medijima da mogu bolje upoznati svoju vjeru i život Crkve. To su izazovi o kojima bi trebali razmišljati
i razgovarati, rekao je nadbiskup Devčić.
Spominjući se pak 20. obljetnice djelovanja nekih medija, istaknuo je znakovitost povijesnih okolnosti njihova nastanka. Naime, bilo
je to u jeku Domovinskoga rata, neposredno nakon demokratskih promjena kada je Crkva opet osjetila da ima i mogućnost i potrebu pokrenuti
nešto novo. Tada se osjetila potreba, a vidjela se i mogućnost da se obogati naše medije kako bi Crkva bila još prisutnija porukom nade i
vjere koja nam je u vrijeme Domovinskog rata itekako puno značila, podsjetio je nadbiskup, istaknuvši da je ta poruka važna i danas. “Možda
je u ono vrijeme društvo bilo otvorenije za poruke koje Crkva upućivala nego što je to danas. No, i to nam je pitanje o kojem trebamo
razmišljati”, rekao je nadbiskup Devčić.
Iz tih naših obljetnica trebalo bi učiti i prepoznati kairos; sigurno i u ovome vremenu postoje trenuci milosti koji pružaju nove
mogućnosti koje trebamo prepoznati i hrabro se zauzeti da ih ostvarimo, rekao je nadbiskup Devčić, te istaknuo važnost prisutnosti
Crkve u digitalnom svijetu, o čemu se također raspravljalo u Barceloni. Crkva mora biti dio toga digitalnog svijeta, mora biti
suputnik njegovim “stanovnicima” od kojih mnogi možda nikad neće prijeći prag crkve, ali koji su unatoč tome oni koji tragaju za
smislom i za nadom, rekao je nadbiskup Devčić, te podsjetio kako je današnje vrijeme ponajprije vrijeme slušanja, osluškivanja,
razumijevanja i traženja, a u tome je velika uloga medija. Stoga je svim medijskim djelatnicima poželio ustrajnost u prepoznavanju
važnosti svih medija, ali i znanja što s tom spoznajom činiti.
Izlaganje na temu “Komunikacija Crkve i komunikacija u medijima” održao je dr. Krunoslav Novak s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta,
koji je uvodno dao naznake o identitetu. Sigurnost komunikacije utemeljene na povjerenju u Istinu potrebna je ovom vremenu više nego
ikad upravo radi brzine komunikacije, vrijednosno različitih i često tendencioznih i neprovjerenih sadržaja. U tom smislu komunikacija
Crkve u konkretnom vremenu znači govor i upućivanje na vrijednost života kao dara od Boga, vrijednosti ljudske osobe čiji jedini i
pravi smisao pronalazimo u osobi Isusa Krista, čija je jedinstvena žrtva za spas čovjeka putokaz u hodu prema slobodi. U svjetlu
Kristove žrtve, smrti i uskrsnuća, Crkva svojom komunikacijom ukazuje na nepravilnosti i nepravde, propovijedanjem i životom po
Evanđelju aktivno sudjeluje u izgradnji društvenih standarda, te u isto vrijeme ne zanemaruje potrebu za dugotrajnim procesom odgoja,
rekao je dr. Novak te se u nastavku osvrnuo na komunikaciju papa Franje.
Nadalje, dr. Novak je naglasio, kako u promišljanju o komunikaciji Crkve, nezaobilazno je spomenuti papu Franju. Premda ga mediji vole,
rekao je predavač, ono što se može uočiti jest fragmentiranje sadržaja, koji je tipičan za medije, koji izoliraju određene sadržaje
formirajući vijesti na način da one budu što atraktivnije. No, nerazdvojno je razmišljati o Crkvi i papi kao različitim ili odvojenim
stvarnostima. Na kraju izlaganja vraćajući se na identitet, dr. Novak podsjetio je kako je u identitetu katoličkog novinara i medijskog
djelatnika potreban proročki element. Čini mi se da u tom smislu novinari i medijski djelatnici, napose katolički novinari i medijski
djelatnici imaju zadatak, da uzimajući u obzir Isusov poticaj: “Vi ste sol zemlje i vi ste svjetlost svijeta”, budu u svojem djelovanju
proroci koji prepoznaju znakove vremena i nadahnuti ljubavlju za njegovu dobrobit potiču na izgradnju boljeg svijeta. To znači staviti
komunikaciju u službu autentične kulture susreta, rekao je na kraju dr. Krunoslav Novak.
[Cijelo predavanje nalazi se ovdje!]
Svoje knjige za nagrade darovale su izdavačke kuće Školska knjiga iz Zagreba, Kršćanska sadašnjost iz Zagreba te Verbum iz Splita.
Program je moderirao predsjednik HDKN-a Neno Kužina, a glazbeno obogatio don Anton Šuljić, koji je izveo šansone sa svoga novoga nosača zvuka.
[Predstavljanje nagrađenih nalazi se ovdje!]
U Zagrebu je u četvrtak, 26. siječnja, u dominikanskom samostanu (Kontakova) održana godišnja skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara. Izvješće o radu HDKN-a u protekloj godini podnijeli su predsjednik Društva Neno Kužina i tajnica Marija Belošević. Predavanja su održali dr. sc. Božo Skoko, biskup Ivan Šaško, vlč. Antun Sente ml.
Adventska duhovna obnova za članove Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u subotu, 17. prosinca u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Na obnovi se okupilo dvadesetak članova, a voditelj vlč. Ivan Dodlek, prefekt u bogosloviji naglasak je stavio na pojmove “čuti, vidjeti, dodirnuti”.