Vladika Stipić predvodio liturgiju za preminule članove Društva

U grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u petak, 3. ožujka 2023. godine liturgiju za preminule članova Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u zajedništvu s više svećenika, među kojima su bili i članovi Društva, predvodio je vladika Milan Stipić. Liturgiji su nazočili članovi Društva, predvođeni predsjednicom Suzanom Peran.

U prigodnoj homiliji, vladika se osvrnuo na odlomak iz evanđelja o Isusovu suđenju pred Pilatom. Ovo nam je dobro da uđemo u dubinu susreta Isusa i Pilata, odnosno susreta Isusa, Božjega Sina, Bogočovjeka sa strukturama ljudskoga društva koje su tada bile vladalačke.

Isus je Put, Istina i Život, a Pilat se raspituje i istini o Isusu. Pilat ne pronalazi na Isusu krivnju i ne želi ga osuditi, no primoran je zbog društvenog sistema u kojem se nalazi, rekao je vladika, te podsjetio na neke predaje za koje doduše ne postoje čvrsta uporišta, kako se Pilat obratio i postao kršćanin. No, u svakom slučaju je zanimljivo, jer su mnogi koji su susreli Isusa, čak osuđujući ga, kasnije postali gorljivi Kristovi učenici, među prvima apostol Pavao.

Ova evanđeoska slika može prispodobiti novinarsko zanimanje, jer i vi pratite i donosite informacije i često možete ovim ili onim sistemom biti ugroženi, pritisnuti kako biste služili nekom drugom gospodaru koji nije istina, ili kako biste bolje i lakše prošli jer je društveni sistem odredio neka nova pravila. I to ne nažalost realnost našega društva, rekao je vladika Stipić, te nastavio „mi koji čitamo vijesti također smo toga svjesni, i zato je jako važno da postojite vi, novinari koji ste kršćani, koji ste katolici, koji ćete uvijek u ovom svjetskom košmaru u kojem se nalazimo  imati za prioritet zaista donijeti istinu čovjeku pred oči. No, ne samo donijeti istinu već i stvoriti javno mnijenje, odnosno raspoloženje u narodu. Stoga biti katolički novinar, biti čovjek koji donosi vijesti i informacije na katolički način gledajući i razmišljajući u ovome svijetu je nešto dragocjeno i važno“.

Iz toga razloga vas potičem, i molim Svemogućega Boga da vam da snagu, da zaista istinski hrabro ustrajete u svojoj misiji i mognete kršćanski način gledanja na svijet preko svojih medija prenositi cijelome društvu i tako stvarati opće javno mnijenje koje će biti pozitivno, koje će biti kršćansko koje će biti javno mnijenje ljubavi, prihvaćanja , širine, međusobnog povezivanja različitih ljudi i duhovnoga bogatstva. Neka Svemogući Bog blagoslovi vaš rad, neka blagoslovi svakoga od vas da budete zaista istinski svjedoci uskrsloga Krista, neka sv. Ćiril i Metoda prosvjetitelji i naučitelji naših slavenskih naroda koji su bili drugi apostoli prate svojim molitvama vaš rad kako biste bili plodonosni i blagoslovljeni, rekao je na kraju vladika Stipić.

Na kraju liturgije, riječ zahvale vodstvu Društva i svima prisutnima izrekao je rektor Grkokatoličkog sjemeništa i župnik župe sv. Ćirila i Metoda o. Daniel Vranešić. Po završetku liturgije, katolički novinari su pod vodstvom o. Vranešića razgledali postav Grkokatoličkog muzeja, gdje su sa zanimanjem slušali tumačenja pojedinih predmeta i ikona.

Tekst i foto: Marija Belošević

Predavanje preč. Hačka „Vez između liturgije i medija“

Pročelnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. mr. sc. Tomislav Hačko članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara u petak, 3. ožujka 2023. održao je predavanje s temom „Vez između liturgije i medija“.

Uvodno je naglasio, da obično kad se govori, ne spominje se vez liturgije i medija, već je riječ o Crkvi i medijima. „Naime, liturgija je nešto što nas definira, pa nas tako i Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, podsjeća kako je ‘vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve i ujedno vrelo iz kojega struji sva njezina snaga’ (br. 10)“ rekao je Hačko, te podsjetio kako se ove godine, 4. prosinca spominjemo 60. obljetnice kako je ova konstitucija o liturgiji stupila na snagu, ali je zanimljiva i činjenica da je dokument koji slijedi odmah nakon Sacrosanctum Concilium, Dekret o sredstvima društvenog priopćavanja „Inter mirifica“, stupio na snagu istoga dana kao i Konstitucija o liturgiji.

Dakle, pomalo i znakovito, čak i nakon vremenskog protoka od 60 godina. No, kada promatramo ovaj odmak od 60 godina i danas, ono što se vrlo brzo primjećuje kako se u tom periodu u svijetu medija puno toga promijenilo, no ono što je ostalo isto jest liturgija Crkve, odnosno bit liturgije po kojoj se vrši djelo našeg otkupljenja, očituje Kristovo vazmeno otajstvo i izvorna narav prave Crkve (usp. SC 2), posvijestio je preč. Hačko, te nastavio „logično da si čovjek postavlja pitanja: kako povezati nešto što je podložno promjenama i nešto što traje od pamtivijeka; gdje pronaći dodirnu točku između liturgije i medija, odnosno vez kojim su protkane“.

No, u potrazi za odgovorima, potrebno je otići na prve stranice Svetoga pisma koje nam opisuju čovjekov pad. „Rečeno današnjim rječnikom, u trenutku pada došlo je do krivog, čak štoviše, lažnog prijenosa informacija, jer ‘zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog’ (Post 3,1). Čitajući to, čovjek pomislio da je tu kraj svega, ali tu počinje povijest spasenja i to s Gospodinovim pitanjem: ‘Adame, gdje si?’ (Post 3,9)“. Preč. Hačko je u tom vidu posvijestio, kako je tijekom povijesti spasenja uvijek između Gospodina i čovjeka stajao neki „medij“, odnosno „posrednik“ koji prenosi Gospodinovu poruku: Noa, Mojsije, proroci, anđeli, sv. Ivan Krstitelj, i u konačnici, „posrednik između Boga i ljudi, čovjek – Krist Isus“ (1Tim 2,5). No, najzanimljivije je da činjenica poruka koji Gospodin upućuje, budući da se radi o istini, riječ je o samoj jednoj poruci, a na to ukazuju i ova dva spomenuta dokumenta Drugoga vatikanskog sabora. Tako čitamo u SC, br. 5: „Bog »koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznaje istine« (1Tim 2,4), »nekoć je u mnogo navrata i na mnogo načina govorio ocima po prorocima« (Heb 1,1), a čim je došla punina vremena, poslao je svojega Sina – Riječ postalu tijelom i pomazanu Duhom Svetim – ‘liječnika tijela i duše’ te Posrednika između Boga i ljudi da siromasima navijesti evanđelje i da izliječi one koji su skršena srca.“ Čitajući ove retke, dolazimo i do onoga što se skriva u IM, br. 3: „Crkvi, dakle, pripada uređeno pravo da rabi i posjeduje bilo koju vrstu tih sredstava ako su potrebna ili korisna za kršćanski odgoj i za bilo koje njezino djelovanje u svrhu spasenja duša“, ali u i u br. 17 podsjeća kako je glavni cilj katoličkih novina, časopisa, filmskih pothvata, radijskih i televizijskih postaja „širiti i braniti istinu i skrbiti se za kršćansko usmjeravanje ljudskog društva“.

U tom je kontekstu preč. Hačko pohvalio članove Društva, da rade na toj promociji i usmjeravanju.

Gledamo li ta dva koncilska dokumenta zajedno, otkrivamo gdje se krije „tajni“ vez između liturgije i medija, a on se očituje samo u jednoj jedinoj riječi: ‘prijenos’. No, Hačko je upozorio kako to nije bilo kakav prijenos, već prijenos poruke spasenja. „Taj vez se otkriva u križnom vezu: dok se tijekom liturgije na zemlji povezujemo s nebom, s nebeskom Crkvom, mediji nam omogućavaju da se što lakše povežemo sa što više ljudi na zemlji, sa zemaljskom Crkvom. Na taj način ispunjava se i prenosi se jedina Gospodinova želja izražena u Svetom pismu: da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine“, rekao je na kraju predavanja preč. Hačko.

U vrlo živoj raspravi, koja se razvila nakon predavanja, dotaknuta su pitanja prijenosa liturgijskih slavlja tijekom pandemije. Preč. Hačko je istaknuo kako su u prijenosima misa putem Facebooka i Youtube kanala svećenici imali dobru namjeru doći što bliže ljudima, no sad je problem što su se kroz to vrijeme ljudi navikli na prijenose, pa se često čuje da i oni koji mogu otići na misu i dalje prate prijenose misa.

Referirajući se na riječ koja povezuje dva koncilska dokumenta, „prijenos“, u raspravi je ukazano na važnost jasnoće prijenosa poruke. Dotaknulo se i pitanje pripreme svećeničkih kandidata u vidu obrazovanja za medije i medijski nastup, kao i za umjetnost i glazbenu kulturu. Podsjetilo se na preporuku Zagrebačke sinode, da katolička učilišta uvedu odgoj za medije. Istaknuta je i važnost katoličkih novinara kao onih koji propitkuju i traže odgovore na aktualna zbivanja u Crkvi.

Tekst i foto: Marija Belošević

Održana godišnja skupština katoličkih novinara 2023.

U Grkokatoličkom sjemeništu u petak, 3. ožujka 2023. održana je redovna godišnja skupština Hrvatskog društva katoličkih novinara. Osim članova iz Hrvatske i inozemstva, skupštini je nazočio i predstojnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomislav Hačko i rektor Grkokatoličkog sjemeništa i župnik župe sv. Ćirila i Metoda o. Daniel Vranešić koji je u susret uveo prigodnom molitvom.

Pozdravljajući okupljene, predsjednica Društva Suzana Peran izrazila je radost okupljanja velikoga broja članova. Govoreći o radu Društva u protekloj godini, podsjetila je, kako je jedan od zadataka Društva okupljanje katoličkih novinara, kao i izgradnja u profesionalnom i duhovnom smislu. Na duhovnom planu, održane su dvije duhovne obnove. Jednu je vodio don Anton Šuljić, a drugu fra Domagoj Runje. Središnje događanje prošle godine bila je proslava Svjetskog dana društvenih komunikacija koju je već prema tradiciji Društvo organiziralo zajedno sa Odborom za sredstva društvenih komunikacija HBK i Odjelom za komunikologiju HKS-a. Uz taj dan, Društva je dodijelilo nagrade zaslužnim članovima i medijima, kao i onima koji su prošle godine slavili obljetnice. Tako je nagradu za životno djelo dobio p. Tonči Trstenjak, jedan od utemeljitelja religijskoga programa na HTV-u, a godišnju nagradu dobila je urednica religijskoga programa Hrvatskoga radija Blaženka Jančić i predstojnica Tiskovnoga ureda Porečke i pulske biskupije Gordana Krizman. Nagradu na najbolji portal dobio je portal „Duhovnost“.

Predstavnici Društva sudjelovali su na proslavi Dana medija u Bosni i Hercegovini, koja je održana posljednje nedjelje rujna u Bihaću u organizaciji BK BiH. Također su predstavnici Društva sudjelovali na Danima hrvatskog vjerskoga tiska u Pečuhu i gdje su održali predavanje o Crkvi i medijima, te su predstavili web-stranice posvećene hrvatskim svecima i blaženicima, a tom prilikom je dat i pregled religijskih sadržaja u svjetovnim elektronskim medijima. Društvo je uzelo učešće i u manifestaciji „Noć knjige“. Program je održan hibridno u kapucinskom samostanu u Dubravi, a dio članova se uključio putem platforme ZOOM. Ovom prigodom osam članova Društva predstavilo je knjige koje su objavili kao autori ili urednici 2021. i 2022. godine.

Na području izdavaštva, Društvo je učinilo iskorak, te je u suizdanju s Glasom Koncila objavilo knjigu članice Društva Silvane Burilović Crnov „Smiljana Rendić – zlatno pero hrvatskoga novinarstva“. Knjiga je predstavljena u Splitu i Rijeci uz sudjelovanje i članovi Društva kao predstavljači. Predsjednica Peran je podsjetila kako je Društvo održalo i više tribina. Posebno je istaknula tribinu na kojoj je gostovala s. Romana Kocjančič, urednica religijskoga programa na Slovenskoj televiziji, te progovorila o vjerskom programu na televiziji, te sa kojim izazovima se susreću. Valja naglasiti, kako se suradnja sa s. Romanom nastavila i nakon tribine.

Društvo je posebno ponosno na aktivnost koja je lijepo saživjela, a to je ulaganje u mlade. Ranijih godina Društvo je dodjeljivalo stipendije, a posljednjih nekoliko godina raspisuje se nagradni natječaj kojim se potiču mladi u dobi od 18 do 30 godina starosti da promišljaju o temama koje su vezane uz katolički socijalni nauk i poruku koju Papa svake godine o blagdanu sv. Franje Saleškoga upućuje novinarima i javnosti, ali i da se potakne mlade na sudjelovanje u katoličkim medijima.

U raspravi se istaknula važnost suvremenih medija, koji su omogućili sudjelovanje velikog broja članova, osobito onih iz udaljenih mjesta, kao i uslijed pandemije.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

Na skupštini je predložen i usvojen i plan rada s financijskim planom. Ovom prigodom su istaknute aktivnosti koje predstoje u narednim mjesecima. Tako će se korizmena duhovna obnova održati putem platforme ZOOM fra Ivica Vrbić misionar u Boliviji koji će predstaviti i akciju „Kruh svoj s gladnim dijeli“. Najavljene su i dvije tribine. Prva posvećena fra Ivonu Ćuku o 100. obljetnici rođenja i 40. obljetnici smrti, koja će se organizirati zajedno s Hrvatskom provincijom sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Veritasom, te tribina i izložba o sv. Titusu Brandsmi o prvoj godišnjici njegove kanonizacije. I ove godine Društva se planira uključiti u manifestaciju „Noć knjige“, kao i zajedno s Odborom za sredstava društvenih komunikacija HBK i Odjelom za komunikologiju HKS-a organizirati proslavu Dana sredstava društvenih komunikacija. Želja Društva je sudjelovati i na proslavi Dana medija BK BiH, a planira se ponovno raspisati i natječaj za mlade.

Članovi Društva izrazili su želju zajedničkog hodočašća i studijskog putovanja, a jedan od prijedloga je istaknut otok Krk i upoznavanje s baštinom biskupa Mahniča, kao i putovanje u Bosnu i Hercegovinu.

Tekst i foto: Marija Belošević

Dobitnici nagrade za mlade 2023.

Proglašeni dobitnici natječaja za mlade Hrvatskog društva katoličkih novinara

Na fotografiji su predsjednica HDKN-a Suzana Peran s dijelom sudionika natječaja za mlade


U okviru Godišnje skupštine Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u petak 3. ožujka 2023. proglašeni su dobitnici natječaja za mlade.

Javni poziv Društvo je uputilo 8. prosinca 2022. godine, a bio je namijenjen mladima u dobi od 18 do 30 godina starosti. Tema natječaja bila je „Govoriti srcem. Činiti istinu u milosrđu.“ s predloženim podtemama: uloga medija u Crkvi i društvu; šumovi u komunikaciji; društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja; slušanje kao temelj dijaloga; kršćanski mediji u službi promicanja dostojanstva osobe; novinari i dužnost traženja istinitih informacija; slušanje i nenasilna komunikacija; čujnost i vidljivost siromašnih i ranjivih u medijima. Pristiglo je osamnaest pisanih radova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Prvo mjesto s tekstom „Društvene mreže kao mjesto susreta ili mjesto nerazumijevanja“ osvojila je Ana Vučković iz Splita. Pisanjem se počela baviti još u osnovnoj školi, te je bila članica novinarska grupe. Završila je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju “Don Frane Bulić“ i Ekonomski fakultet u Splitu. Iako radi u privatnoj tvrtci, zanima se za psihologiju i novinarstvo. Nedavno je završila pilot program o Socijalnom nauku Crkve.

Domagoj Trojanović dobitnik je druge nagrade za tekst „Traganje za istinitim informacijama na poticaj pape Franje“. Domagoj je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi na Laudato televiziji kao novinara, te uređuje i vodi emisiju „Izdvojeno“, a odlazi i na teren te priprema priloge i reportaže. U rujnu 2022. sudjelovao je na međunarodnom tečaju katoličkih novinara koje je organiziralo Papinsko sveučilište Svetoga Križa s temom „Crkva iz bliza“ s ciljem upoznavanja novinara s djelovanjem Svete Stolice.

Studentica HKS-a Ema Smrtić osvojila je treću nagradu za tekst „Kako me jedna raspjevana Romkinja naučila izvaditi slušalice iz ušiju i čuti pravu pjesmu života“. Ema je nakon srednjoškolskog obrazovanja u rodnom Čakovcu, upisala preddiplomski studij Komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Nakon stečene diplome prvostupnika, 2022. upisuje i 1. godinu diplomskog studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, smjera Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Tijekom svog studija volontirala je u Studentskom katoličkom centru Palma kao član promo tima međunarodnog volonterskog projekta „72 sata bez kompromisa“, a od listopada 2021. godine u udruzi obnaša i dužnost voditeljice medijskog tima. Osim volonterskih aktivnosti, dodatno se obrazovno usavršavala te je tako 2022. bila polaznik Komunikološke škole Matice hrvatske na Korčuli.


Valja naglasiti kako su se na ovogodišnji natječaj odazvali mladi iz cijele Hrvatske (Čakovec, Dubrovnik, Đakovo, Ivanec, Koprivnica, Ogulin, Pag, Požega, Split, Voloder, Zagreb, Županja), te Bosne i Hercegovine (Travnik/Mostar, Zenica).

Među sudionicima natječaja je jedan maturant gimnazije, nekoliko studenata diplomskog studija komunikologije HKS-a, potom studenti preddiplomskog studija psihologije i medicine na HKS-u. Također tu su i studenti Filozofsko-teološkom studiju, diplomskog studije Teološko-religijskih znanosti i Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, potom student glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji, student Medicinskog fakulteta u Mostaru. Na natječaju su sudjelovali i apsolvent prvostupnik prehrambene tehnologije – diplomski studij Znanost o hrani i nutricionizam u Osijeku, kao i oni koji su završili studij (Filozofski fakultet Rijeka, Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet političnih znanosti (politologija, novinarstvo), Ekonomski fakultet Split, studij socijalnog rada Pravnog fakulteta Zagreb). Dio sudionika je zaposlen u medijskim kućama, ili pak privatnom sektoru.


Ovime Hrvatsko društvo katoličkih novinara nastavlja tradiciju poticanja mladih na promišljanje o temama koje su vezane uz katolički socijalni nauk i poruku koju Papa svake godine o blagdanu sv. Franje Saleškoga upućuje novinarima i javnosti, kao i na njihovo uključenje u katoličke medije.

Tekst i foto: Marija Belošević