U organizaciji Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara u petak, 14. svibnja na HKS je obilježen 55. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.

Pozdravljajući okupljena, domaćin rektor HKS prof. dr. sc. Željko Tanjić je naglasio kako je Crkva komunikaciju uvijek shvaćala kao sredstvo za izgradnju zajedništva, a to je najjasnije izraženo u Pastoralnoj instrukciji Papinske komisije za sredstava društvenih komunikacija Communio et progressio.

Tanjić je također podsjetio, kako je u kršćanskoj antropologiji komunikacija odraz vječne komunikacije triju božanskih osoba, i „ona ne uključuje tek puko priopćivanje svojih misli i stavova drugome, nego i puno više od toga – izlazak iz sebe i svog zatvorenog svijeta i darivanje (dijela) sebe drugome“. No, upozorio je, kako komunikaciju čovjek može i zloupotrijebiti, pa se ona umjesto za izgradnju (is)koristi kao sredstvo razgradnje odnosa s drugima.

Pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a prof. dr. sc. Jerko Valković je u pozdravnom govoru podsjetio kako je prošlo 55 godina otkako je papa Pavao VI. prvi puta uputio poruku u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija, koji se po nalogu II. Vatikanskog koncila počeo slaviti 1967. godine. No, nalazimo se i u godini 50. obljetnice od objave temeljnog dokumenta govora Crkve o medijima Communio et progressio, koji znakovito već u prvoj rečenici ističe kako je zajedništvo i napredak cilj sredstava društvene komunikacije.

Na kraju je Valković spomenuo, kako je ovo četvrta godina zaredom da su organizatori tri institucije, u kojima djeluju osobe koje povezuje isto medijsko područje djelovanja.

Skupu se obratio i pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski koji je nedavno imenovan predsjednikom Odbora HBK za sredstava društvenih komunikacija.

Biskup Gorski je naglasio, kako obzirom na činjenicu da su moćni alati komunikacije danas dostupni gotovo svima, te omogućava dijeljenje ideja i različitih sadržaja bez obzira na istinitost izrečenog ili napisanog, te u dostupnosti izjednačuje vrhunski znanstveni rad i najprizemniji govor. Upozorio je, kako se čini da javno mnijenje, pa i ono katoličko danas kreiraju svi koji imaju pristup internetu, bez ikakve odgovornosti za izrečeno ili napisano.

Također je ukazao na ovogodišnju Papinu poruku u kojoj papa Franjo upozorava na opasnost „fotokopirnih novina“, odnosno vijesti i stavova koji se bez provjere nekritički preslikavaju, pa iako pogrešni, mnogo puta ponovljeni postaji lažni argumenti kojima se osporava istina. U tom vidu je naglasio, kako Papa poziva na istraživačko novinarstvo, ponavljajući Isusov poziv Natanaelu „dođi i vidi“ kao metodu svake istinske ljudske komunikacije.

Na kraju je biskup Gorski svima koji rade u medijima zahvalio na hrabrosti i zalaganju „kako bi neiskrivljena istina doprla do ljudi, na širenju istine i kršćanskog svjetonazora, evanđeoskih vrjednota i izgradnji kršćanske kulture.

Na okruglom stolu s temom „Komentari na vjerskim portalima i društvenim mrežama – izgradnja ili dezintegracija crkvenoga zajedništva?“ koji je moderirao doc. dr. sc. Anto Mikić s Odjela za komunikologiju HKS-a sudjelovali su dr. sc. Boris Beck, Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, književnik, kolumnist i publicist, dr. sc. Lana Ciboci, prodekanica za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, dr. sc. Krunoslav Novak, Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i Branimir Stanić, dipl. nov., glavni urednik Glasa Koncila.

Sudionici su dotaknuli mnoge teme vezane uz ovu problematiku. Ukazano je na potrebu odgajanja za medijsku komunikaciju, jer je očito da je komunikacija na mrežama često dehumanizirana, jer odnos prema drugoj osobi nije kao prema osobi, već nečemu. Potrebno je razviti svijest o odgovornosti, jer je virtualni prostor javni prostor, te ne bi trebalo raditi razliku između virtualnog i stvarnog prostora, tj. sve ono što nije dozvoljeno u stvarnom prostoru, ne bi smjelo biti dozvoljeno niti u virtualnom prostoru.

U završnom dijelu obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, dobitnike ovogodišnjih nagrada i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara proglasila je predsjednica HDKN-a doc. dr.sc. Suzana Peran. U ovoj prigodi biskup Gorski je predao godišnju nagradu fra Ivanu Bradariću za primjereno korištenje modernih sredstava komunikacije u promicanju štovanja sv. Nikole Tavelića, posebice u vidu emisija „Timbar vire“.

Nagradu za životno djelo za dugogodišnji predani rad u različitim medijima, poštivanjem novinarskih pravila i etičkih načela biskup Gorski je predao Neni Kužini, koji se u ime svih dobitnika zahvalio. Također je svima koji rade u katoličkom novinarstvu poručio da istražuju, da ne vjeruju onome što su čuli nego da budu doista odgovorni, te da se osobito susreću i bave ljudima, vjernicima, što je na tragu Socijalnoga nauka Crkve bila i njegova vodilja u radu.

Nagradu za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dobio je Centar za duhovnost za stranicu www.ignacije.hr. Prof. dr. sc. Josip Grbac dobitnik je posebnog priznanja za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota, a prof. dr. sc. Božidar Nagy za dugogodišnje kvalitetno djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima.

Priznanje za kvalitetan novinarski rad u izvanrednim okolnostima uslijed potresa koji je pogodio Sisačku biskupiju dobio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije Stjepan Vego.

Dobitnici priznanja o obljetnicama:

• za 110 godina izlaženja  i promicanje vjerskih tema među Hrvatima u Gradišću: Hrvatske novine, Tjednik Gradišćanskih Hrvata;
• za 70 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Matica, Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika;
• za 55 godina izlaženja: Mak, Mali koncil, Dječji mjesečni list;
• za 50 godina izlaženja: Dobar Otac Antić, Glasilo Vicepostulature sluge Božjega fra Ante Antića, Split; Ljudima prijatelj, Glasnik svetog Leopolda Bogdana Mandića; Naša ognjišta, Hrvatski katolički mjesečnik; Vjesnik biskupa Langa, List bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu;
• za 40 godina izlaženja: Ladonja, Vjerski informativno-kulturni list;
• za 30 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu: Hrvatski iseljenički zbornik, Godišnjak HMI;
• za 30 godina izlaženja i za unapređenje vjerskog života Hrvata u Mađarskoj od Gradišća do Bačke: Hrvatski glasnik, Tjednik Hrvata u Mađarskoj;
• za 25 godina postojanja: KTA Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine;
• za 20 godina izlaženja: „Uskrsnuće“, Glasilo Zajednice Cenacolo;
• za 20 godina postojanja i 1000. emisiju: Emisija „Agape“ Radio MIR Međugorje;
• za 15 godina izlaženja: Glasnik mira, Mjesečno glasilo, Međugorje; Lađa, Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota; Tebi Majko, Glasilo Svetišta blažena Marija Propetog Isusa Petković, Blato.

Snimka obilježavanja 55. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija može se pogledati na poveznici:  https://www.youtube.com/watch?v=OOpRlLAnRMs

Tekst i fotografije: Marija Belošević

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

“Novinarstvo, kao prikaz stvarnosti, zahtijeva sposobnost da se ide tamo gdje nitko drugi ne ide: pokrenuti se i željeti vidjeti. Znatiželja, otvorenost i strast. Moramo zahvaliti hrabrosti i zalaganju tolikih profesionalaca – novinarâ, snimateljâ, montažerâ i redateljâ, koji se često u svom poslu izlažu velikim opasnostima – što danas, na primjer, znamo za teške situacije kroz koje prolaze progonjene manjine u različitim dijelovima svijeta; što su prokazana mnoga nasilja i nepravde počinjeni nad siromašnima i nad stvorenim svijetom; što se govori o mnogim zaboravljenim ratovima. Bio bi gubitak ne samo za informiranje nego za društvo u cjelini i za demokraciju kad bi tih glasova nestalo: osiromašenje za čovječanstvo.” (Papa Franjo, Poruka za Svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja 2021.)

Naslanjajući se na ove riječi pape Franje, u povodu Svjetskoga dana slobode medija, mi, članovi  Hrvatskog društva katoličkih novinara, upozoravamo na brojne slučajeve kršenja slobode govora i slobode izvještavanja, kao i na otežano djelovanje novinara i ugrožavanje njihove egzistencije u doba pandemije. Istodobno u doba širenja lažnih vijesti i dezinformacija, govora mržnje i senzacionalizma, potičemo sve novinarke i novinare da svjesni svoje odgovornosti prema publici ustraju u traženju istine,  pridržavajući se pri tome profesionalnih načela i novinarskih etičkih kodeksa.

U ime HDKN-a,

Suzana Peran, predsjednica Društva

U Zagrebu, 3. svibnja 2021.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine se po treći put uključilo u manifestaciju „Noć knjige“. U programu održanom na platformi Zoom, u petak 23. travnja, predstavljene su knjige koje su napisali, uredili ili preveli članovi Društva. Zanimanje za ovaj događaj, osim članova Društva, pokazali su i drugi zainteresirani, te je bilo mnogo slušatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke i Nizozemske.

U uvodnom dijelu, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran predstavila je zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“ koji je HDKN objavilo zajedno s izdavačkom kućom „Teovizija“ 2018. godine, a Peran ga uredila.

Zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“

U zborniku su predstavljena predavanja koja su održana u raznim prigodama u organizaciji Društva: „Iz povijesti Hrvatskoga društva katoličkih novinara“ (Mirko Juraj Mataušić), „Pozicioniranje vjerskog novinarstva u suvremenoj hrvatskoj zbilji“ (Špiro Marasović), „Razumiju li se Crkva i mediji? Kako danas posredovati Radosnu vijest?“ (Ante Mateljan), „Komunikacijsko-medijsko djelovanje Crkve“ (Jerko Valković), „Ima li u suvremenom društvu mjesta za katoličke medije?“ (Božo Rustja), „Uloga katoličkih medija u procesu informiranja o crkvenim zbivanjima“ (Davor Trbušić) i „O komunikaciji i milosrđu kao plodnom susretu“ (Dubravka Petrović Štefanac).

Peran je istaknula, kako je zbornik poticaj daljnjem promišljanju katoličkoga novinarstva, a ujedno i kvalitetni priručnik svima onima koji studiraju medije ili se kao novinari žele baviti katoličkim novinarstvom. To je potkrijepila i kraćim izvadcima iz dvije recenzija: „Ovaj zbornik u promišljanjima sedmero autora hvale je vrijedan prilog poznavanju oživljavanja i razvitka katoličkoga novinarstva u novijoj povijesti hrvatskoga društva, posebice o odnosu Crkve i društva u složenoj situaciji osamostaljivanja Republike Hrvatske“ (doc. dr. sc. Katica Knezović) i „Ovaj zbornik može biti orijentir za one koji koriste medije u službi naviještanja Radosne vijesti, izvor i putokaz onima koji se bave istraživanjem i analizama odnosa Crkve i medija, te konačno riznica informacija onima koji se zanimaju o ovoj tematici te žele produbiti svoje znanje“ (doc. dr. sc. Krunoslav Novak).

Knjige novinara i franjevca fra Miljenka Stojića

Svoje knjige predstavio je fra Miljenko Stojić, OFM suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, trenutačno vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Prvo je progovorio o zbirci pjesama „Jednom“ u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čitluku – Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, 2019. Kako je naglasio, riječ o angažiranoj knjizi, jer progovara o onome što nas pogađa, o onome što nas dotiče. Pročitao je i pjesmu „Jednom“ po kojoj knjiga nosi ime, a vezana je uz Veliki petak.

Također je predstavio i knjigu „Dobro jutro, kolonijo“ (DHK HB – Dan, Mostar – Zagreb, 2006.) koja potiče na borbu za svoju domovinu. Slušateljstvo je kratko upoznao i s tri zbirke tekstova-ogleda, objavljenih na portalu HRsvijet „Halo, ovdje Herceg Bosna“ (Naklada Bošković – HRsvijet – Gral; Split – München – Zagreb, 2012.), „Niz mitnicu“ (Matica hrvatska – HRsvijet; Vrgorac – München – Čitluk, 2014.) i „Podno križa“ (Matica hrvatska, Čitluk – Vrgorac, 2015.). Stojić je istaknuo, kako su ti tekstovi nešto između književnosti i novinarstva. Na kraju je spomenuo i glasilo  vicepostulature „Stopama pobijenih“ od kojih je do sad objavljeno 26 brojeva. Više o spisateljskom radu fra Miljenka Stojića može se saznati na portalu www.miljenko.info.

Predstavljene knjige vjeroučitelja i publicista Nikole Kuzmičića

Vjeroučitelj i publicist Nikola Kuzmičić predstavio je dvije autorske knjige objavljene u 2020. godini. U knjizi „I danas govorim“ u izdanju Ekosspiriritus, Samobor 2020. objavljen je izbor od stotinu meditacija izgovorenih u eteru od 2002. do 2019. godine. Kuzmičić je istaknuo, kako je nedavno održao 500. meditaciju, te je najavio da će slijedećih godina kod istoga izdavača biti objavljene i druge meditacije, ali i tekstovi objavljeni u raznim glasilima.

Tako je u pripremi knjiga s tekstovima objavljenima u „Veritasu“. U objavljenim meditacijama promišlja o kršćanstvu, te naglašava kako ono ne samo da je suvremeno, nego ispred svog vremena, da nema ništa logičnije, ljepše, ljudskije od kršćanstva, da nam sve može govoriti o Bogu.

„Knjiga puna sarma“ (Glas Koncila, 2020.) druga je predstavljena knjiga koja je u prošloj godini ugledala svjetlo dana, a riječ je o nagrađenom dijelu, tj. III. Nagradi na natječaju za roman s kršćanskim nadahnućem (2009.). „Knjiga je prepuna humora, jer vjerujem u Boga koji je nasmijan, Boga koji se igra, Boga koji voli kad smo i mi nasmijani“.

Na kraju je spomenuo i udžbenik za vjeronauk 3. razreda srednje škole „Životu ususret“ kojega je suautor uz Ivicu Živkovića i Sandru Košta, a objavljen je prošle godine.

Zbirka od deset priča vezanih uz temu Domovinskoga rata

Tomislav Šovagović progovorio je o knjizi „Kad narastem, bit ću Dražen“ u izdanju Matice hrvatske u Vukovaru (2020.). Riječ je o zbirci od deset priča vezanima uz temu Domovinskoga rata. Posebno je istaknuo priču kratkoga naslova „33“ posvećena vukovarskom stomatologu, pjesniku, novinaru Reneu Matoučeku koji je ubijen u Veleprometu 20. studenoga 1991. godine.

Istaknuo je, kako je tijekom četiri godine pisanja, od majke Renea koja je preminula prije nekoliko dana dobio materijala, da bi mogao napisati i roman. Rene se vratio u Vukovar prije okupacije, sudjelovao je u osnivanju Hrvatskoga doma, a uz Sinišu Glavaševića je posljednjih glas koji se čuo u eteru. Spomenuo je i još jednu priču, o salezijancima Mirku Barbariću i Franji Halužanu koji su 1991. godine oteti na barikadama nedaleko Maslenice, te su odvedeni u Knin te u tamošnjem zatvoru proveli 33 dana. Šovagović je istaknuo, kako osam priča govori o stvarnim osobama, dok su u dvije priče imena promijenjena. Knjiga je prošla reviziju Ministarstva branitelja.

Fra Ivan Bradarić predstavio dva izdanja

Rektor Nacionalnoga svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, OFMConv. predstavio je dva izdanja pripremljena u tijeku trogodišnje priprave za proslavu 50 godina od svečeve kanonizacije.

Zbornik „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ podastire radove istoimenoga međunarodnoga znanstvenoga skupa održanog 20.-21. listopada 2017. Zbornik je objavljen 2019., a izdavači su Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda i Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

U prvoj cjelini „Prostor i vrijeme života i djelovanja Nikole Tavelića“ predstavlja radove „Franjevački red u doba Nikole Tavelića“ (Daniel Patafta, OFM), „Hrvatska i Šibenik u Tavelićevo doba. Presjek kroz povijest kraljevine i grada u 14. stoljeću“ Tomislav Galović — Ivan Majnarić), „Djelatnost franjevaca u Šibeniku od kraja 13. do početka 15. stoljeća: velika pobožnost i aktivnost u malom samostanu“ (Sanja Miljan),  „La Custodia di Terra Santa alla fine del XIV ed all’inizio del XV secolo“ (Narcyz Stanisław Klimas, OFM).

Druga cjelina „Mučeništvo – teološka i franjevačka perspektiva“ obuhvaća radove „Mučeništvo u svjetlu svetopisamskih žrtava“ (Darko Tepert, OFM), „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije“ (Nedjeljka s. Valerija Kovač), „Mučeništvo – svjedočanstvo za istinu evanđelja. Teološko-moralne implikacije mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere“ (Tomislav Smiljanić, OFM), „Anđeo Klarenski (Angelo Clareno) između kršćanskog istoka i zapada“ (Marinko Pejić, OFM) i „’Vita activa’ franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika (Marko Jerković).

Posljednja cjelina „Od beatifikacije do kanonizacije Nikole Tavelića“, obuhvaća radove „Izvješća o mučeništvu sv. Nikole, a posebno ona iz šibenskog samostana svetog Frane“ (Ljudevit Anton Maračić, OFM Conv.), „Put prema beatifikaciji Nikole Tavelića i uloga biskupa Antuna Josipa Fosca“ (Ivan Armanda), „Štovanje bl. Nikole Tavilića između prvoga i drugoga svjetskog rata (1918. – 1941.)“ (Augustin Kordić, OFM Conv.), „Teološka analiza govora Pavla VI. u prigodi proglašenja svetima Nikole Tavilića i drugova“ (Ivan Karlić, OFM Conv. — Milan Gelo, OFM Conv.) i „Medijski odjek kanonizacije sv. Nikole Tavelića“ (Suzana Vrhovski Peran).

Marija Belošević predstavila izdanja koja je uredila i prevodila

Fra Bradarić je predstavio i molitvenik za pučku pobožnost „Molitve i pobožnosti: sv. Nikola Tavelić – prvi hrvatski kanonizirani svetac“ koji je obavilo šibensko svetište 2019.

Marija Belošević predstavila je izdanja koja je uredila, a objavio Hrvatski esperantski savez. Riječ je o dvojezičnim antologijama „Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj“, „Pjesništvo gradišćanskih Hrvata“, „Pjesništvo moliških Hrvata“ i „Pjesme i proza Hrvata u Rumunjskoj“. Također je predstavila knjigu „Paroĥestro ĉe la unua frontlinio“, esperantski prijevod knjige „Župnik na prvoj crti“ biskupa Vlade Košića koji je ona napravila, a objavila Nakladna kuća „Tonimir“. Nadalje, kratko je predstavila i molitvenik „Preĝlibreto – sanktulo de la tuta mondo“ s molitvama sv. Antunu u prijevodu na esperanto.

Uz 500 godišnjicu objavljivanja „Judite“ predstavila je i izdanje u prijevodu na esperanto. Oba izdanja objavio je 2018. godine Hrvatski esperantski savez. Na kraju je predstavila monografiju „Zajedno u vjeri – Zusammen in Glauben  1968-2018″ (FMC Svjetlo Riječi, Sarajevo i Hrvatske katoličke zajednice bl. Jakova Zadranina – Göppingen i sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen, 2018.).

Monografija je objavljena uz proslavu 50. obljetnice djelovanju ovih Zajednica u Njemačkoj, a nastala je na inicijativu voditelja Zajednica fra Ivice Jurišića, OFM. Marija Belošević je urednica knjige i tekstove, te većine fotografija.