Katolički novinari u „Noći knjige 2019“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine se prvi puta uključilo u manifestaciju „Noć knjige“. U suradnji s Napretkovim kulturnim centrom u Zagrebu u utorak, 23. travnja priredilo je predstavljanje djela objavljenih 2018. i 2019. godine čijih su članovi Društva autori i/ili urednici.

Pozdravljajući okupljene, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran je naglasila, kako se ovim želi predstaviti rad članova koji djeluju i na spisateljskom, ne samo na medijskom području, „premda ono što je objavljeno u knjigama je također medijsko djelovanje. Ovo je vrlo vrijedno zalaganje članova u izdavaštvu od dječjih pripovjedaka do ozbiljne tematike“. Naglasila je, kako je ovo jedan od programa kojima Društvo želi na poseban način biti vidljivo u godini kada obilježava 30 godina djelovanja.

U prvom dijelu programa dr. sc. Katica Knezović „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti. Uloga i mjesto katoličkih medija u Crkvi i u društvu“ (ur. Suzana Peran) koje je Društvo objavilo prošle godine u suradnji s Izdavačkom kućom „Teovizija“.

Sedam izlaganja upriličenih u različitim prigodama u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN) raznolik su i vrlo vrijedan mozaik o zbilji katoličkih medija u hrvatskom društvu, a ukoričen u njihov prvi zbornik. Svojom raznolikošću prilozi su poput svojevrsnoga kaleidoskopa čija ogledalca pod različitim kutovima odražavaju zrake svjetlosti složene zbilje hrvatskoga društva od kraja 1980-ih naovamo i sučeljavanja katoličkih medija s njom. Vrijednost takvoga mozaika i kaleidoskopskog prikaza je utoliko veća što je veći protok vremena i ubrzaniji razvitak preobrazbe sredstava društvenoga priopćavanja. Od nekad osnovnoga oblika novinskoga tiska do suvremenoga digitalnog doba i internetskih bespuća, objavljivanja i učitavanja tekstova i slika jednim klikom miša epohalni su rasponi, a u svojoj se preobrazbi daju sabiti u čovjekov kraći životni vijek. Tu zgusnutost promjena i dalekosežnost njihovih učinaka održavaju i neki od priloga zbornika, koji su se bavili oslikavanjem promjena u društvu i ucjepljivanjem katoličkih medija u nju, rekla je Knezović, te dodala kako je vrijednost zbornika i u bilježenju događanja koja se, nakon znatnoga protoka vremena nekako doimaju sami po sebi razumljivi, ali je u vrijeme njihova događanja trebalo ne samo proročkoga duha za njihovo sagledavanje i predviđanje, nego u onom društvenom, pa i crkvenom, okruženju i hrabrosti za upustiti se u njihovo ostvarivanje.

Zaključila je, kako je ovaj zbornik HDKN u promišljanjima sedmero autora (dr. sc. Mirko Juraj Mataušić, dr. sc. Špiro Marasović, dr. sc. Ante Mateljan, dr. sc. Jerko Valković, Mag. Božo Rustja,  Davor Trbušić, mag. comm. i dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac) hvale vrijedan prilog poznavanju oživljavanja i razvitka katoličkoga novinarstva u novijoj povijesti hrvatskoga društva, posebice o odnosu Crkve i društva u složenoj situaciji osamostaljivanja Republike Hrvatske. „Navještaj Radosne vijesti nagoviješta slobodu djece Božje i uvodi u nju. Katolički novinari, baš kao i svi kršćani, vjerni svome Učitelju iz Nazareta, žive u ovom svijetu, ali nisu od ovoga svijeta (usp. Iv 15, 18-21). Njegovim duhom vođeni, ostati im je na putu svjedočenja dostojanstva svakoga ljudskog stvorenja i štititi ga istinitom riječju i hrabrim djelima medijskoga komuniciranja, nasljedujući tako mnoge svijetle primjere kršćanske braće i sestara diljem kugle zemaljske“.

Niz predstavljanja izdanja pojedinih članova započeo je teolog, novinar i kolumnist don Anđelko Kaćunko koji je uz svijet medija vezan od 1981. kada postaje član uredništva lista MI. Za glasilo MI, osim brojnih vijesti, reportaža i komentara napravio je više od 60 intervjua s mnogim uglednim osobama hrvatskoga javnog života. Pisao je u Fokusu, Hrvatskom Slovu, Vjesniku, Areni i drugim listovima. Stalni je suradnik IKA-e i Glasa Koncila, a povremeno i drugih katoličkih medija. Od 1999. do 2008. bio je redoviti kolumnist tjednika MORH-a. Od godine 2007. vodi i uređuje vlastiti internetski dnevnik (blog), koji se od godine 2009. nalazi na portalu Večernjeg lista. Dobitnik je nagrade Hrvatskog društva katoličkih novinara za novinara godine 2008., a 2016. dobio je priznanje za 35 godina novinarskoga rada.

U ovoj prigodi Kaćunko je predstavio džepno izdanje „Tko ne čita – umire glup“ (vlastita naklada, 2018.). Poticaj za ovo izdanje bilo je 35 godina novinarskog rada, a u knjizi su sakupljeni njegovi odgovori na 35 pitanja koja su mu postavile različite osobe iz crkvenoga i javnoga života. Druga predstavljena knjiga naslovljena je „Doncameron“( Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacka, 2019.). Riječ je o zbirci pripovjedaka iz literarnog projekta „Otočki dekameron“.

Drugi član čije su knjige bile predstavljene je teolog, književnik i novinar Anto Pranjkić. Sudionik je Domovinskoga rata kao ratni reporter radeći za Hrvatska vojna glasila. U novinarskoj se struci usavršavao u zemlji i inozemstvu. Piše za mnogobrojne katoličke medije, a nedavno je pokrenuo nakladničku kuću “Kerigma-Pia” koja izdaje djela duhovnoga, domoljubnoga, zavičajnoga i dječjega sadržaja. Do sada je objavio 20-tak književnih i publicističkih djela u više izdanja, a neka od njih prevedena su i na više stranih jezika. Prevodi književna djela s talijanskog, njemačkog, norveškog, španjolskog i češkog jezika. Pranjkić je dao kratak osvrt na svoja dosadašnja djela, a posebno je predstavio knjigu s područja kršćanske mistike „Kratki uvod u kršćansku mistiku“ (Kerigma-Pia, 2018.). Riječ je o plodu njegovih istraživanja koje je započeo još za studija teologije.

Svoje dvije najnovije knjige predstavio je i Damir Borovčak je diplomirani inženjer, publicist, povijesni istraživač, putopisac i politički analitičar. Borovčak je autor mnogobrojnih članaka, osvrta i reportaža. Član je Hrvatskog kulturnog vijeća i suradnik HKV- portala. Bio je gotovo 15 godina urednik emisije „Vjera u sjeni politike“ na Radio Mariji. Autor je 15 knjiga  i urednik više knjiga drugih autora. Idejni je začetnik i osnivač Udruge Macelj 1945. Poticatelj je obnove štovanja svetog Josipa kao zaštitnika Hrvatskog kraljevstva. Također je i idejni začetnik spomen pohoda u Gvozdansko – povijesno mjesto hrvatskog velejunaštva.

Prva predstavljena knjiga naslovljna je „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, siječanj 2019. GVOZDANSKO – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“ – drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje“ (Zaklada predziđe kršćanstva, Zagreb, 2019.). Posebno je posvijestio  povijesnu važnost Gvozdanskog, te način spomena koji se njeguje posljednjih godina hodočašćem u Gvozdanskom, te prigodnim koncertom u zagrebačkoj katedrali. Druga knjiga je monografija na engleskom jeziku „In Memory of the Martyrs MACELJ 1945 Commemorating 75 years since the Crimes of Communism“ (Udruga Macelj 1945., 2018.). Knjige su do sada predstavljane u više gradova u Hrvatskoj, te Kanadi.

Također su predstavljene i dvije knjige književnika i svećenika s dugogodišnjim pastoralnim radom u hrvatskom iseljeništvu u Njemačkoj Đure Zrakića. Zrakić se cijelo vrijeme svoga studija i svećeničkog djelovanja bavio i literarnim radom. Godine 1971. objavljen mu je roman „Svi me vole samo tata ne“, koji je na hrvatskom jeziku doživio više od 30 izdanja, a preveden je i na nekoliko stranih jezika. Njegov drugi roman „Ljubav sudski podijeljena“ tiskan je 1995. godine i izdan više od 20 puta. Prošle i ove godine dva spomenuta prvijenca objavljena su kod izdavačke kuće „Verbum“.

Nova djela, kao i pregled na ona starija u ovoj prigodi je dao pjesnik, prozaist, esejist, filozof, kritičar, scenarist i publicist Josip Sanko Rabar. On je radio na Hrvatskom radiju, a zatim djeluje kao slobodni pisac. Uz pjesme, pripovijesti, romane i aforizme, objavio je manji broj studija i velik broj ogleda i članaka: književnih, filozofskih, religioloških, socioloških, likovnih, filmskih i televizijskih u listovima i časopisima, i na radijima. Prema Rabarovu scenariju snimljen je dokumentarni film o crkvi na Ksaveru. Dobio je devet nagrada za priče, pjesme i oglede. Pjesme, ogledi i priče objavljeni su mu u više od desetak antologija, a jedna njegova priča u školskoj je lektiri. Nove knjige Rabara su „Priče i bajke za djecu“ (Naklada Bošković, 2018.) i „Rječnik etiketa“ (Kršćanska sadašnjost, 2019.).

U programu je sudjelovala i antologičarka, esperantistica, novinarka i prevoditeljica Marija Belošević, koje je i tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara i Hrvatskoga esperantskog saveza. Nepunih mjesec dana vrši i dužnost predsjednice Međunarodne udruge katolika esperantista, koja je priznata od Papinskog vijeća za laike. Do sada je uredila dvadesetak knjiga različitog sadržaja, od toga tijekom 2018. tri izdanja, a za jedno od njih potpisuje i autorstvo. Predstavila je dva izdanja na esperantu Hrvatskoga esperantskog saveza: „Judita“ – prvo pjevanje u prijevodu naše ponajbolje prevoditeljice na esperanto Lucije Borčić (Hrvatski esperantski savez, 2018.) i „Preĝlibreto: Sanktulo de la tuta mondo“ (molitvenik sv. Antunu Padovanskom). Za potonje izdanje objavljeno uz 103. Svjetski esperantski kongres (Lisabon 2018.) i 800. obljetnicu svećeničkog ređenja sv. Antuna uvodnik je napisao član Društva fra Ivan Bradarić.

Potkraj prošle godine u izdanju FMC Svjetlo riječi i Hrvatskih katoličkih zajednica bl. Jakova Zadranina Göppingen i sv. Leopolda Bogdana Mandića Geislingen objavljena je monografija „Zajedno u vjeri – Zusammen im Glauben 1968-2018“ uz 50. obljetnicu postojanja spomenutih Zajednica. Marija Belošević je urednica, te autorica većine teksta, kao i fotografija. U ovom izdanju sudjelovali su i članovi Marinko Nikolić (autor loga proslave), te Ratimir Delorko (grafička obrada).

Program je moderirala članica Društva Ivana Šimunić.

Posljednji predstavljač bio je urednik glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija,  urednik i voditelj nagrađivane emisije HKR-a „Sacro ritam“ Slavko Nedić. On je predstavio zbirku pjesama Nenada Mirka Novakovića „Isusov poeta“ (Glas Koncila, 2019.). Nedić je bio kolega iznimnog ranopreminulog svećenika i pjesnika Novakovića. U spomen 30. obljetnice njegove smrti od oko 400 do sada neobjavljenih pjesama napravio je odabir koji je objavljen u spomenutoj knjizi. U ovoj prigodi u tekstu i glazbi prisutnima je približio iznimnost Novakovićeve pjesničke duše.

Uskrs 2019.

Poštovane članice i članovi Hrvatskoga društva katoličkih novinara, sretan Uskrs svima Vama, Vašim obiteljima i svim čitateljima, slušateljima i gledateljima medija u kojima djelujete.

Neka svjetlo Uskrsloga obasja naše medijsko i životno djelovanje, a njegov mir i radost ispuni naša srca, obitelji te se prelije u našu svakodnevnu i medijsku komunikaciju.

Srdačno,

dr. sc. Suzana Peran,
predsjenica HDKN-a

Marija Belošević,
tajnica HDKN-a

Katolički novinari uključuju se u “Noć knjige”

Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine po prvi puta uključuje se u manifestaciju „Noć knjige“. Prigodni program održat će se u suradnji s Napretkovim kulturnim centrom, u čijim će se prostorijama, u Bogovićevoj 1 u Zagrebu, u utorak 23. travnja s početkom u 17 sati i održati.

U ovoj prigodi, dr. sc. Katica Knezović i dr. sc. Suzana Peran predstavit će zbornik radova “Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti: uloga i mjesto katoličkih medija u Crkvi i u društvu” koji je Društvo objavilo 2018. godine u suradnji s Izdavačkom kućom „Teovizija“.

Također će biti predstavljene knjige čiji su autori i urednici članovi Hrvatskog društva katoličkih novinara, a knjige su objavljene 2018. i 2019. godine. Riječ je o članovima: Andelku Kaćunku, Anti Pranjkiću, Damiru Borovčaku, Đuri Zrakiću, Josipu Sanku Rabaru, Mariji Belošević i  Slavku Nediću.

U glazbenom dijelu sudjeluje Slavko Nedić, a voditeljica programa bit će Ivana Šimunić.

Predlaganje za nagrade i priznanja 2019.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren  od 15. travnja do 10. svibnja 2019. godine. O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a u proširenom sastavu.

Nagrade će biti uručene u povodu 53. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada

Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo

Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim  profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Nagrada za mlade novinare

Dodjeljuje se studentima i mladim novinarima do navršene 30. godine starosti. Na natječaj se dostavlja novinarski uradak (osvrt, esej, intervju) na temu „’Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network comunities do ljudskih zajednica“ u dužini do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu). Na natječaju se može sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara na postavljenu temu, odnosno snimkom emisije (.mp3) uz koju je potrebno dostaviti podatke iz kojih je vidljivo da je osoba autor.

Priznanje redakcijama i nakladnicima

Dodjeljuje se za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem

Dodjeljuje se nagrada za najbolju mrežnu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i slijedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima. 

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila (osim za nagradu za mlade novinare koju samostalno šalju radove).

U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva i nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do petka, 10. svibnja 2019. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu katolicki.novinari@gmail.com.

Korizmena duhovna obnova

Korizmena duhovna obnova za članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u subotu 6. travnja u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu. Prigodni nagovor s temom “Ozdravljajuća moć pokajanja i opraštanja” održao je fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije.

Kako prenosi IKA, nagovor je započeo recima iz poslanice Rimljanima (8,18-25). Nadalje je podsjetio na govor koji je papa Franjo održao 5. lipnja 2018. godine tijekom susreta s izaslanstvom Zaklade koja promiče međunarodnu novinarsku nagradu u kojem je pozvao: “Dajte prostora nadi. Zauzimajte se za komunikaciju koja zna staviti istinu ispred osobnih interesa ili interesa velikih korporacija”. Tom prigodom ukazao je na tri ključne riječi: periferija, istina, nada.

U središnjem dijelu nagovora provincijal Šarčević osvrnuo se na ovogodišnju Papinu poruku za korizmu. U prvom dijelu govori o otkupljenju svega stvorenoga, dok je središnji dio naslovljen “Razorna moć grijeha”. Papa naglašava kako je korijen svakoga zla grijeh, koji je od prvoga trenutka raskinuo naše odnose s Bogom, našu vezu s prirodom i na kraju s nama samima.

“Grijeh vodi čovjeka do toga da se on počinje smatrati Bogom svih stvorova, da se doživljava njihovim apsolutnim gospodarom i da ih ne koristi za onu svrhu za koju ih je htio sam Bog. Kad čovjek napusti Božji zakon, zakon ljubavi, tada prevlada zakon jačega.”

U trećem dijelu Papa govori o ozdravljujućoj moći pokajanja i opraštanja. “Mi, bili religiozni ili ne, priznavali grijeh ili ne, kad u nekom trenutku osjetimo potrebu da se oslobodimo toga, bivamo preporođeni, postajemo novi ljudi”, rekao je provincijal Šarčević, te podsjetio na Papine riječi, kako je prvotna zadaća nas vjernika “da okrenemo leđa grijehu, da se vratimo Bogu”, te preporuča tri stupa – post, molitvu i djela milosrđa.

Na kraju je provincijal kratko podsjetio kako se život sv. Leopolda Mandića može promatrati kao ozdravljenje, kao dijeljenje Božjeg milosrđa.

“U sobici u kojoj je svetac ispovijedao nalazi se knjiga od oko tisuću stranica u koju vjernici zapisuju svoje molitve, zahvale, zagovore. Do sad se sakupilo 540 takvih knjiga. U ovoj godini knjiga je već gotovo ispunjena. Time se potvrđuje kako sv. Leopolda ljudi osjećaju blizu.”

Ove korizme, Društvo na poseban način podržava akciju “Kruh svoj s gladnim dijeli”, koju je pokrenuo hrvatski kapucin-misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić. Svrha prikupljanja sredstava je pomoć u školovanju djece iz razorenih i siromašnih obitelji. Stoga, su prisutni dali svoj prilog, a ostali su pozvani prema vlastitim mogućnostima dar uplatiti na račun: Fra Ivica Vrbić, Sv. Leopolda Mandića 41, Zagreb, IBAN: HR9623600003243404617.