Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb, organiziraju tribinu s temom: Obilježje komunikacije pape Franje! Gost će biti prof. dr. sc. Jerko Valković, svećenik Krčke biskupije, profesor je na Riječkoj teologiji i pročelnik Studija komunikologije na Hrvatskome katoličkome sveučilištu te član HDKN-a. Tribina će se održati u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I, u utorak, 7. srpnja 2015. u 19:00 sati.
Dario Paviša novi magistar kanonskog prava
Član HDKN-a, svećenik Varaždinske biskupije vlč. Dario Paviša, pitomac Papinske crkvene akademije, magistrirao je iz područja crkvenoga prava na svetkovinu Svetog Ivana Krstitelja u srijedu 24. lipnja 2015. na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu.
Magisterij iz crkvenog prava na Fakultetu kanonskog prava na spomenutom sveučilištu sastoji se od dva dijela. Prvi dio je magistarska radnja koju je vlč. Paviša završio i predao na ocjenu 20. svibnja, a drugi dio je usmeni ispit “De Universo Iure Canonico” koji obuhvaća gradivo iz trogodišnjega postdiplomskog studija kanonskog prava. Ispit je polagao pred ispitnim povjerenstvom koje su sačinjavali dekanica Fakulteta kanonskog prava i predsjednica ispitne komisije prof. Claudia Izzi, te članovi prof. Angelo D’Auria i prof. Francesco Caponnetto.
Kako izvješćuje IKA, Magistarsku radnju s temom “La nascita della Croazia e il ristabilimento dei rapporti diplomatici con la Santa Sede” (“Nastanak Hrvatske i ponovna uspostava diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom”) vlč. Paviša izradio je pod vodstvom prof. Vincenza Buonoma, redovitog profesora međunarodnog prava i dekana Fakulteta civilnog prava na Papinskom lateranskom sveučilištu.
Tema radnje obrađena je u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađuju se povijesne prilike nastanka Republike Hrvatske gledane kroz prizmu međunarodnog prava. U drugom poglavlju naglasak se stavlja na ulogu Katoličke Crkve općenito, te Svete Stolice kao subjekta međunarodnog prava u uspostavi Republike Hrvatske tj. prije samostalnosti, tijekom procesa osamostaljenja i nakon. U radnji se obrađuju i ugovori između Republike Hrvatske i Svete Stolice s gledišta međunarodnog i kanonskog prava. Cilj magistarskog rada bio je prikazati pregled povijesnih zbivanja u procesu nastanka Republike Hrvatske i ukazati na važnost Katoličke Crkve u tom procesu, prije svega Svete Stolice kao subjekta međunarodnog prava, te same važnosti poštovanja kako civilnih i kanonskih normi, tako i međunarodnog prava.
Iskrene čestitke članu našeg Društva!
U povodu smrti fra Ilije Živkovića
FRANJEVAČKA PROVINCIJA TREĆOREDACA GLAGOLJAŠA
Fra Nikola Barun, TOR, provincijal
Mnogopoštovani oče provincijale,
sa žaljenjem smo primili vijest o preranoj smrti Vašeg subrata, dr. fra Ilije Živkovića.
Od početaka hrvatske samostalnosti vežu nas zajedničke uspomene na oživljavanju medijskoga prostora pod okriljem Katoličke Crkve.
Neka ga Gospodin nagradi za sve ono dobro koje je činio obnašajući vodeću funkciju na Hrvatskom katoličkom radiju i Informativnoj katoličkoj agenciji.
Vama i cijeloj provinciji iskrena sućut.
Ostajemo u molitvi dok fra Iliju pratimo u kuću Očevu.
Neno Kužina,
predsjednik Hrvatskoga društva katoličkih novinara
Sprovod fra Ilije Živkovića, franjevca trećoredca, bit će u petak 12. lipnja u 16.30 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj. Obred će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, Jandrićeva 21.
Istog će dana prijepodne, od 10 do 11 sati, tijelo pokojnika biti izloženo u kapeli Samostana sv. Franje u Odri u kojem je pokojni fra Ilija živio. Ispraćaj iz samostana bit će u 11 sati.
Valković o poruci pape Franje za Dan medija
Osvrt dr. Jerka Valkovića na poruku pape Franje o 49. Svjetskom danu društvenih komunikacija
U prigodi dodjele nagrada i priznanja Hrvatskog društva katoličkih novinara u ponedjeljak, 1. lipnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izv. prof. dr.sc. Jerko Valković dao je osvrt na poruku pape Franje o ovogodišnjem, 49. po redu Svjetskom danu društvenih komunikacija.
U uvodnom dijelu svoga izlaganja, Valković se osvrnuo na širi kontekst komuniciranja pape Franje.
Mislim da nije potrebno isticati da je papa Franjo svojim načinom komuniciranja, svojom jednostavnošću unio Crkvu u život, i na neki način pridonio promjeni percepcije Crkve u javnosti, rekao je, te to potkrijepio činjenicom da su se već njegovim prvim nastupima i gestama posvećivale velika pozornost. Tako je podsjetio kako je Papa već u prvoj godini svoga pontifikata bio proglašen osobom godine, Institut “Treće tisućljeće” Europskog parlamenta proglasilo ga je komunikatorom godine, a njegov portret osvanuo je na svjetskim naslovnicama. Ukazao je i na različita istraživanja u kojima je na medijskom području papa Franjo zauzimao visoka prva mjesta.
No, upozorio je, kako se popularnost jednoga pape, a tim više njegova služba ne može vrednovati od rezultata anketa usvajajući pri tom kriterije popularnosti zvijezda i poznatih koja se najvećim dijelom temelje ili proizlaze iz osobnosti.
Naime, znamo da je papinska služba u kojoj su osobnost i stil svakoga pape bitni, ali ipak sekundarni. Ako su takvi kriteriji od presudne važnosti u društvu spektakla, oni se ne mogu primjenjivati u svim kontekstima, odnosno uzimati kao kriteriji uspješnosti kada su u pitanju neke druge službe, ili neke druge kategorije djelovanja. Stoga iz anketa možemo iščitati medijski odjek Papina komuniciranja, rekao je, te podsjetio kako papa Franjo izvanredno uspješno komunicira gestama i njegovo se komuniciranje doživljava veoma prirodnim i spontanim, a geste same u sebi otkrivaju široku paletu doživljaja, ali i različitih poruka koje se žele prenijeti.
Komunikacija pape Franje odiše neposrednošću i spontanošću, gotovo bi se moglo reći da se čitava njegova komunikacijska strategija svodi na ono “budi ono što jesi”.
Osvrćući se na Papine govore, Valković je naglasio da su raznolike teme i područja koja dotiču, te je u tom kontekstu predstavio listu od trideset pojmova koje se najviše dovode u vezu s naučavanjem pape Franje. Također je ukazao na jedno njemačko istraživanje prema kojem je papa Franjo za prvih dana pontifikata najviše koristio riječi „mogućnost, nada i reforma“, što je u medijima naišlo na pozitivan odjek.
U središtu Papine komunikacije su razne evanđeoske prispodobe. Za njega komunicirati ne znači samo prenositi sadržaj i informacije, nego komunikacija postaje prigoda za ostvarenje komunikacijskog događaja. Ta Papina vizija komunikacije prisutna je od početka njegova pontifikata, rekao je Valković te podsjetio na prvo Papino pojavljivanje pred narodom na lođi bazilike sv. Petra kad je prisutne zamolio da oni za njega mole, a tek onda je udijelio blagoslov. Također u kateheza prisutne poziva da za njim ponavljaju važne riječi vezane uz temu o kojoj govori, te tako svoje “sugovornike” uvlači u komunikaciju.
U ovogodišnjoj poruci naslovljenoj “Komunicirati obitelj: povlašteno mjesto susreta u daru ljubavi” polazeći od slike o Marijinu pohođenju Elizabeti, papa Franjo govori o obitelji kao ambijentu, kao u okruženju u kojem se “uči komunicirati”. Dakle, to je izazov koji se postavlja pred nas “kako ponovno naučiti razgovarati jedni s drugima, a ne samo proizvoditi i konzumirati informacije”. To je i smjer prema kojem nas vode moderni komunikacijski mediji, rekao je Valković.
Informacija je važna, “ali to nije dovoljno”. Obitelj nije tema rasprava ili teren na kojem se provode ideološka prepucavanja, “već je to okruženje u kojem se uči komunicirati u iskustvu bliskosti, okruženje u kojem se ostvaruje komunikacija, komunikacijska zajednica”, naglasio je predavač. Nadalje, je ukazao kako za Papu komunicirati znači biti blizak. A ta se blizina na osobit način živi u obitelji.
Papa temelj vidi u čovjekovoj nutrini, jer “prvotno je u komunikaciji s drugima sposobnost srca koja omogućava blizinu bez koje ne postoji duhovni susret”, rekao je Valković, te podsjetio i na još jedan naglasak Papine poruke.
Komunicirati znači izlaziti i ići prema drugima. U ovogodišnjoj poruci i samu obitelj poziva na izlazak. “Pohoditi znači otvoriti vrata, ne ostati zatvoren u malom svijetu, već izići ići prema drugima. Obitelj također pokazuje da je živa ako se izdigne iznad same sebe, a obitelji koje su to učinile mogu komunicirati svoju poruku života i zajedništva, mogu dati utjehu i nadu ranjenim obiteljima, a time i graditi samu Crkvu, koja je obitelj obitelji.”
Poslanje Crkve u naše vrijeme podrazumijeva spremnost na otvaranje prema svijetu, za ulaženje Crkve, odnosno vjernika u konkretni svijet. Crkva je pozvana pratiti današnjeg čovjeka, i biti prisutna na onim mjestima i prostorima u kojima sam čovjek živi. Crkva se stoga osjeća pozvana da prisutna i unutar virtualnih prostora, jer to su prostori koje današnji čovjek nastanjuje, istaknuo je dr. Valković, te podsjetio na sliku susreta Isusa sa preplašenim učenicima koju Papa stavlja kao model iskoraka.
Dodijeljene nagrade i priznanja HDKN-a
Nagradu za životno djelo dobio je Tomislav Vuković, godišnju nagradu Tanja Popec, a više katoličkih glasila dobilo je priznanje za višedesetljetno izlaženje
Hrvatsko društvo katoličkih novinara je u povodu 49. Međunarodnog dana sredstava društvenih komunikacija na posebnoj svečanosti koja je održana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u ponedjeljak, 1. lipnja dodijelilo nagrade i priznanja koje je laureatima uručio predsjednik Vijeća za medije HBK riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić.
Nagradu za životno djelo dodijeljena je novinaru Glasa Koncila Tomislavu Vukoviću za višedesetljetno publicističko djelovanje i trag koji je ostavio istraživačkim novinarstvom, posebice feljtonima „Drugačija povijest”. Godišnju nagradu primila je Tanja Popec urednica Vjerskog programa Hrvatskog katoličkog radija za odabir tema, njihovu obradu, kreativnost i inovativnost. Nagrade je svojom donacijom omogućila izdavačka kuća „Školska knjiga”.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara tom je prigodom dodijelilo priznanja katoličkim glasilima koja su tijekom svoga postojanja i izlaženja dala izniman doprinos razvoju katoličkog novinarstva. Za 50 godina izlaženja priznanja su dodijeljena Mjesečniku za kršćansku kulturu „Zvona” (Rijeka) i Glasilu Pokreta fokolara „Novi svijet” (Križevci). Kršćanska obiteljska revija „Kana” (Zagreb) dobila je priznanje za 45 godina, a list franjevačkih zajednica „Brat Franjo” (Zagreb) za 40 godina izlaženja. Za 35 godina izlaženja priznanje je dobila „Crkva na kamenu” – pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija (Mostar), a za 20 godina izlaženja Glasnik Postulature „Blaženi Alojzije Stepinac” (Zagreb) i Katolički list „Zvonik” (Subotica).