Arhiva oznaka: demokracija

Istina pod pritiskom, demokracija pred „novim“ dezinformacijama

Dezinformacije i misinformacije, odnosno proizvodnja lažnih vijesti bez ili s namjerom, prvi se put pojavljuju u Izvješću o globalnim rizicima 2024. Svjetskog ekonomskog foruma i to na vrhu od deset najvećih čimbenika rizika za društveni i gospodarski razvoj. Izvješće navodi kako misinformacije i dezinformacije mogu radikalno poremetiti izborne procese sljedeće dvije godine, te da će rastuće nepovjerenje u informacije, kao i medije i vlade kao njihove izvore, produbit polarizirana gledišta. Začarani je to krug koji bi mogao izazvati građanske nemire i moguće sukobe. Postoji rizik i od represije i erozije prava kroz nastojanja vlasti da suzbiju širenje lažnih informacija, kao i rizik koji proizlaze iz nedjelovanja na suzbijanju širenje lažnih informacija.


Razorne sposobnosti manipuliranih informacija dodatno se ubrzavaju kroz otvoren pristup sve sofisticiranijim tehnologijama koje brzo umnažaju informacije urušavajući tako dodatno povjerenje u informacije i institucije. Tako će u sljedeće dvije godine, prema Izvješću, širok skup aktera iskoristiti procvat umjetnih sadržaja, pojačavajući društvene podjele, ideološko nasilje i političku represiju, što će ostaviti dugoročne posljedice.

Malinformacije i dezinformacije kroz velike modele umjetne inteligencije danas omogućuju eksploziju falsificiranih informacija, umjetnih sadržaja, od sofisticiranog kloniranja glasa do krivotvorenja cijelih Internet stranica. Za borbu protiv ovih rastućih rizika vlade počinju uvoditi regulacije i prema kreatorima i prema poslužiteljima dezinformacija. Tako se primjerice u Kini nastoji uvesti vodeni žig na svim sadržajima koji su generirani umjetnom inteligencijom. Međutim, brzina i učinkovitost buduće regulacije vjerojatno će stići prekasno, odnosno neće pravovremeno odgovarati na izazov s obzirom na tempo razvoja AI modela.

Umjetnom inteligencijom generirane lažne vijesti će manipulirati pojedincima, oštetiti gospodarstva i razjedinjavati društva na brojne načine tijekom sljedeće dvije godine. Falsificirane informacije će se koristiti za različite ciljeve, od klimatskog aktivizma do eskalacije sukoba. Također će se umnožiti nove vrste zločina, npr. deepfake pornografija ili burzovne manipulacije. Međutim, čak pored neumoljivog širenje malinformacija i dezinformacija i njihovog ugrožavanja kohezije društava, postoji rizik da će neke vlade djelovati presporo suočene s kompromisom između sprječavanja dezinformacija i zaštite slobode govora, dok bi represivne vlade mogle kroz pojačanu regulaciju narušiti ljudska prava. Sličnu smo situaciju već doživjeli nakon rušenja blizanaca ili pandemije covida-19. Ovakve prijetnje ponovo postaju dobar izgovor za smanjenje temeljnih prava koja su teško izborena tijekom stoljeća.

Personalizirana neistina

Još jedan posebno ozbiljan aspekt ove manipulacije vidljiv je i u personalizaciji vijesti, ne samo putem informativnih kanala, već i putem društvenih mreža, koje moćnim algoritmima nude informacije namijenjene upravo pojedincu ili određenim skupinama ljudi s ciljem jačanja njihovih uvjerenja. Ovakav se trend smatra vrlo ozbiljnim na političkoj i društvenoj razini, jer nosi rizik stvaranje različitih skupina ljudi koji njeguju viziju svijeta koja je autonomna i udaljena od drugih skupina. Trend šteti kulturnom i društvenom rastu i znanju. Kako se u Izvješću navodi: “društva bi se mogla polarizirati ne samo u svojim političkim opredjeljenjima, već i u svojoj percepciji stvarnosti, što bi predstavljalo ozbiljan izazov društvenoj koheziji, pa čak i mentalnom zdravlju.“ (The Global Risks Report 2024., str. 20. Prijevod autora.)

Represija svakako nije najbolje rješenje budući da bi, prema Izvješću, uvođenje autoritarnih regula moglo stvoriti začarani krug, s obzirom na to da se „rizik od dezinformacija brzo pretvara u široku kontrolu informacija što, zauzvrat, čini građane ranjivima na političku represiju i dezinformacije na lokalnoj razini.” (The Global Risks Report 2024., str. 21. Prijevod autora.). Čini se stoga da je odnos između dezinformacija, cenzure i nadzora te erozije ljudskih prava eksplozivna smjesa kojoj se mora posvetiti pažljiva pozornost.

Putem poticanja novinarstva

Jedan od puteva spasa mogao bi biti poticanje pravog, humanog, istraživačkog novinarstva. No, izgledi za takav put nisu ružičasti, jer posljednjih godina smo suočeni sa značajnim porastom GAFAM-a (Google, Amazon, Facebook/Meta, Apple, Microsoft) koji pravom novinarstvu oduzimaju radna mjesta. Tako je samo u SAD-u izgubljena trećina novina i dvije trećine novinara. Ulaganja u oglašavanje, od kojeg slobodno novinarstvo živi, usmjerena su prema tehnološkim tvrtkama, pa novine i novinari od tuda imaju sve manje prihoda na koje mogu računati. Pored toga, ima onih koji i dalje vjeruju da se investicije mogu vratiti kvalitetnom novinarstvu, jer umjetna inteligencija ne može imati emociju i percepciju ljudi, ne može sudjelovati u događanjima političkog i društvenog života, nema pristup onome što se događa na lokalnoj razini. S obzirom na to, da su sustavi umjetne inteligencije uvježbani na podacima (često novinski članci) ako se ne generiraju kvalitetne informacije – gubitnici bi bili ne samo građani, već i sami veliki informatički sustavi. Put poticanja novinarstva kao put iskupljenja od manipulacije istinom treba svakog od nas potaknuti da se ozbiljno informiramo, a novinare da s još većom strašću istražuju i prenose svoje znanje. Dobru sliku i vodilju katolički novinari imaju u novozavjetnoj zgodi „Apostoli pred Vijećem“ (Dj 5, 22-42) u kojoj farizej Gamaliela, zakonoznanac „kojega je poštovao sav narod“ za razliku od velikog svećenika koji se boji naroda, Vijeća koje želi zadržati vlast dezinformacijama i manipulacijama – gleda duboko i razlučuje istinski zabrinut za istinu za koju vjeruje da ima moć da se sama otkrije.

Eksperiment

Informativni portal Buckeye State Press (trenutno potrebna lozinka za pristup stranici) stvorio je novinar Jack Brewster kako bi pokazao lakoću izgradnje umjetnom inteligencijom generiranih stranica s političkim vijestima. Stranica se temelji na sustavu umjetne inteligencije koji generira lažne i izmišljene vijesti, dakle automatski i u velikim količinama. Čak se koristi jezikom i stilom tipičnim za građane Američke savezne države Ohio, gdje se provodi ovaj zanimljiv „eksperiment“. Cijeli proces nije zahtijevao, kako je rekao Brewster, “nikakvu stručnost” i mogao se prilagoditi bilo kojoj političkoj pristranosti ili kandidatu kojeg odabere. Čitatelji nemaju jasan način razlučiti automatski generirane lažne vijesti od pravog novinarstva, ili razlučiti da je cijela web stranica samo računalo koje izmišlja stvari. Još gore, čovjek s kojim je Brewster surađivao u procesu postavljanja Internet stranice bio je web dizajner iz Pakistana koji je tvrdio da je već napravio preko 500 sličnih stranica. Nije stoga ni čudno da je NewsGuard do sada identificirao više od tisuću takvih stranica tvrdeći da su mnoge “potajno financirane i vođene od strane političkih operativaca”.

Brewster je želio izvesti eksperiment i tako činjenično dokazati da se informacija, odnosno dezinformacija, može stvoriti vrlo lako, uz malo truda i niskih ulaganja, bacajući tako negativno svjetlo na jedan od najkritičnijih a moćnih aspekata umjetne inteligencije.

Marinko Nikolić


Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.