Arhiva oznaka: korizma

Provjereno i vjerodostojno

Nepostojeća izjava pape Franje o postu

Ubrzo nakon objave papine korizmene poruke, 1. veljače 2024. godine, društvene mreže i razni internetski portali počeli su širiti dezinformaciju da je papa Franjo izjavio kako katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme. Navodna izjava, koja je izazvala veliki interes i kontroverze, bila je naslovljena: „Jedite što god želite za Uskrs”.

Ta se dezinformacija ubrzo proširila društvenim mrežama, gdje su je dijelili i o njenom značenju ozbiljno raspravljali i dobronamjerni vjernici, ali čak i neki svećenici. Mnogi su bili zbunjeni i zabrinuti, s obzirom na to da je post tijekom korizme duboko ukorijenjena tradicija među katolicima. Korizma, u trajanju od 40 dana, vrijeme je molitve, posta, obraćenja i djela milosrđa. Tradicionalno, katolici se tijekom tog vremena suzdržavaju od mesa na određene dane, redovito petkom, a posebno na čistu srijedu i na veliki petak.

Jedna od viralnih objava sadržavala je navodnu izjavu pape Franje koja je u prijevodu glasila ovako: „Jedite što god želite za Uskrs, žrtva nije u želucu, nego u srcu. Oni koji se suzdržavaju od mesa, ali ne razgovaraju sa svojom rodbinom ili ne posjećuju roditelje, ne dijele hranu s potrebnima i kritiziraju druge ljude, nisu bolji zbog toga. Bolje je tražiti dublji odnos s Bogom kroz bolje postupanje prema drugima, budimo manje arogantni i ponizniji u srcu.”

Ta je dezinformacija u pet dana podijeljena  više od 700 puta, najviše na Facebooku i X-u (bivšem Twitteru), a  izazvala je različite reakcije među vjernicima. Neki su bili zbunjeni i pitali se je li moguće da je papa Franjo zaista rekao nešto što bi se moglo protumačiti kao ublažavanje strogosti korizmenog posta. Drugi su bili skeptični, s obzirom na dosadašnje stavove pape i na tradicionalno naučavanje Crkve. Dodatno zbunjuje i to što se lažni citat, točnije, njegov drugi dio, nekako naslanja na Isusov nauk da „ne onečišćuje čovjeka što ulazi u usta, nego što iz usta izlazi – to čovjeka onečišćuje“ (Mt 15,11). Zato su se mnogi i uhvatili u ovu zamku, jer svi se lako nađemo u stvarnosti vlastite slabosti i grijeh ogovaranja, neopraštanja, nepomirivanja ili nedostatka poniznosti u odnosu na naše bližnje. Jedan korisnik Twittera napisao je: „Ako je ovo stvarno istina, papa Franjo je upravo revolucionirao korizmu. Ali, stvarno mi je teško povjerovati da je ovo točno.” Drugi korisnik je komentirao: „Ovo mora biti lažna vijest. Papa Franjo uvijek naglašava važnost posta i pokore tijekom korizme.”

Ubrzo nakon što je dezinformacija počela kružiti, iz Vatikana je izdano službeno priopćenje u kojem je kategorički demantirana izjava koja se pripisuje papi Franji. U priopćenju se naglašava da papa nikada nije rekao ništa slično i da je navodni citat posve izmišljen. Vatikanski glasnogovornik je rekao: „Papa Franjo nikada nije dao takvu izjavu. Njegova poruka za korizmu 2024. godine poziva na duhovnu obnovu i važnost molitve, posta i milostinje.”

Službena poruka pape Franje za korizmu 2024. godine, koja nosi naslov „Bog nas vodi kroz pustinju do slobode” (https://ika.hkm.hr/dokumenti/papina-poruka-za-korizmu-2024-godine/), niti ne spominje prehrambene navike tijekom korizme. Umjesto toga, papa je naglasio važnost hoda, kao izlaska iz ropstva i ulaska u slobodu. „Da bi naša korizma bila konkretna, prvi korak je željeti vidjeti stvarnosti.“ Kao što je stvarnost migranata na Lampedusi, koje je papa posjetio, ili kao što je stvarnost „globalizacije ravnodušnosti“, koju je papa  suprotstavio dvama sve aktualnijim pitanjima: „Gdje si?“ (Post 3, 9) i „Gdje ti je brat?“ (Post 4, 9). Papa je također istaknuo da je korizma vrijeme za zastajanje i molitvu. „Vrijeme je za djelovanje, a u korizmi djelovati znači također zastati. Zastati u molitvi kako bi se primilo Božju riječ i zastalo poput Samarijanca pred svojim ranjenim bratom.“

Ovaj incident s izmišljenom porukom pokazuje kako društvene mreže mogu biti plodno tlo za širenje dezinformacija. Lažna vijest se brzo proširila, djelomično zbog svoje senzacionalne prirode, ali i zbog nedostatka kritičkog preispitivanja od strane korisnika mreža. Mnogi su podijelili vijest bez provjere izvora i bez utvrđivanja je li informacija točna.

Kako bi se borili protiv ovakvih situacija, važno je da korisnici društvenih mreža budu oprezni i kritični prema informacijama koje dijele. Uvijek treba provjeravati izvore i tražiti potvrdu iz pouzdanih i službenih kanala, prije nego što prihvate neku vijest kao istinitu. Vatikan i druge vjerske ustanove često izdaju službena priopćenja, koja lako mogu pomoći u razjašnjavanju situacija i demantiranju lažnih tvrdnji.

Post je ključni dio katoličke tradicije i simbolizira pokoru, samodisciplinu i duhovni rast. Tijekom korizme, vjernici se potiču na post i suzdržavanje od zla, kao i na intenziviranje molitve i činjenja dobrih djela. Ta praksa nije samo fizički čin odricanja od određene hrane, već i duhovna vježba koja ima za cilj približiti vjernike Bogu i pomoći im u njihovom duhovnom rastu.

Papa Franjo je u svojim govorima često naglašavao važnost autentičnog življenja vjere, koje uključuje ljubav prema bližnjemu, milosrđe i obnovu cijeloga čovjeka iznutra. Njegove poruke za korizmu uvijek pozivaju na dublje duhovno preispitivanje i autentično življenje vjere.

Dezinformacija o izjavi pape Franje da katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme, izmišljotina je koja je izazvala znatnu zbrku među vjernicima. Brza reakcija Vatikana i službeni demantij pomogli su razjasniti situaciju, ali ovaj incident naglašava važnost provjere informacija i odgovornog korištenja društvenih mreža. Korizma ostaje vrijeme posta, molitve i djela milosrđa, a papa Franjo nastavlja poticati vjernike na dublje duhovno i istinsko življenje u skladu s Kristovim naukom.

Marko Puškarić

Izvor ilustracije: Pray Everyday
Izvor ilustracije: Father Jim Sichko

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Naši članovi, Novosti

Korizmena duhovna obnova za katoličke novinare

Korizmenu duhovnu obnovu za članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak 16. ožujka 2023. održao je hrvatski misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić, OFM Cap.

Uvodeći u temu „Kroz križ prožet Ljubavlju do Uskrsnuća“, fra Ivica je naglasio da korizmu ne bi trebalo shvaćati kao vrijeme žalosti, već vrijeme radosti, jer Crkva poziva na obraćenje. „Crkva nas ne poziva na patnju, nego onomu koji je po križu pobijedio smrt“, dodao je.

Iz konkretne stvarnosti života, u kojoj nastoji živjeti svoju vjeru, o. Vrbić je ukazao na nekoliko putova križa koji su bili prožeti Ljubavlju i kako se dođe do uskrsnuća.

Podsjetio je da ljude ne diraju isprazne riječi, već da je potrebno ići s drugima na njihov križni put koji treba biti prožet Ljubavlju da i oni mogu doživjeti jedno iskustvo uskrsnuća. Temelj trebaju biti redci iz Evanđelja po Mateju o prvom navještaju muke, te Isusov poziv: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“ Fra Ivica je naglasio da tim riječima Isus očituje što znači biti učenik.

Mi križ gledamo na vrlo težak način. Obilazimo svetišta i molimo da Bog makne naš križ. To je paradoks. Isus kaže: „Tko želi biti moj učenik, neka se odrekne samoga sebe“, a ne svoga križa. A mi bježimo od svojih križeva. Moramo biti svjesni, da je križ realizacija spasenja čovjeka. Stoga ga trebamo prihvatiti, da bi po njemu bili spašeni – rekao je o. Vrbić.

Potom je govorio o grijehu, te posvijestio da Božja ljubav ne ovisi o količini nečijih grijeha. „Svi smo podložni krivoj slici Boga. Đavao nam želi prikazati Boga u jednom ružnom smislu. Božja ljubav ne ovisi o tome koliko ću grijeha danas napraviti, Božja ljubav se ne mijenja. Najbolji dokaz je sv. Petar koji je na Posljednjoj večeri rekao Isusu: ‚Ako te svi ostave, ja te ostaviti neću.‘ Tim riječima Petar radi veliku ispovijest vjere, radi veliku gestu u svome životu, veliko obećanje. No, kad ga je Isus nakon zatajenja pogledao, taj Isusov pogled je bio toliko bitan, da Petar nije napravio istu stvar koju je napravio Juda, koji nije doživio taj pogled. Što je rekao taj pogled: ‚Nisam promijenio mišljenje o tebi.‘ Ta svijest, da Isus gleda Petra iz samilosti, želi mu pokazati da se nije ništa promijenilo. Prihvaćanje naših križeva znak je da smo od Boga ljubljeni u svakome trenutku našega života i da se zbog naših slabosti i grijeha ništa ne mijenja, da nas Bog i dalje jednako voli.“

Nadalje je naglasio da je važno znati koji su to osobni životni križevi, a zasigurno je pojedinac samomu sebi najveći križ. Napomenuo je da kod ljudi postoji veliki raskorak između slike koju imaju o sebi i slike o onomu kakvi bi trebali biti. „Mi sami sebe ne prihvaćamo, želimo druge mijenjati, a nismo sami sebe u stanju promijeniti. Moramo biti svjesni nas samih i dozvoliti Isusu da nas ljubi takve kakvi jesmo. Cijela povijest spasenja očituje se u tome da je Bog Ljubav i da me ljubi, i da ja prihvatim da budem ljubljen takav kakav jesam. Kada čovjek prihvati samoga sebe sa svim propustima, manama postaje biti onaj koji naviješta“, rekao je voditelj obnove.

Podsjećajući na Papine riječi: „Kršteni, poslani“, posvijestio je prisutnima da su svi poslani. „I vi ste poslani. Isus vas doživljava kao produžene ruke da i vi na konkretan način kroz svoja pera i tekstove, ali i kroz svoja djela bude vjesnici Radosne vijesti spasenja. To nije zanimanje, to je poslanje. Apostolima nije bilo zanimanje biti apostol, nego poslanje, vi niste samo novinari po zanimanju, vi ste poslani. Stoga vas molim kao novinare koji imate svoje poslanje, pišite o Božjoj ljubavi.“

Duhovni nagovor fra Ivica je potkrijepio nizom primjera iz misionarskoga rada, te je u tom vidu predstavio i korizmenu akciju „Kruh svoj s gladnim dijeli“ u koju se ove godine uključuju i katolički novinari.

Potporu akciji „Kruh svoj s gladnim dijeli“ može se uplatiti na račun: HR9623600003243404617, odnosno za uplate iz inozemstva: HR7423600003243404625, Swift: ZABAHR2X, Zagrebačka banka d. d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, vlasnik računa: Ivica Vrbić, Sv. Leopolda Mandića 41, Zagreb, opis plaćanja: „Kruh svoj s gladnim dijeli“.

Naši članovi, Novosti

Održana korizmena duhovna obnova

U organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak, 7. travnja 2022. na platformi ZOOM održana je korizmena duhovna obnova s temom „Smisao križa: duhovne i teološke perspektive“. Prigodni nagovor održao je  don Anton Šuljić, član Društva.

Duhovnu obnovu, don Šuljić je započeo „Molitvom za dobrotu“ Jakše Fiamenga.

Sam nagovor, don Šuljić je započeo pitanjem „koji je smisao Kristove patnje i smrti“. Podsjetio je, kako iz vjeronauka i teologije dobivamo djelomičnu jasnu sliku, a duh vremena to ne prepoznaje. Ako se na početku oslonimo na riječi apostola Pavla (1Kor 1,23) o Kristovoj patnji i smrti, on govori svjestan da taj govor neće naići na veliki odobrenje.

U apostolskim vremenima i prvim stoljećima dosta je s rezervom primljeno, da je Mesija, Učitelj Gospodin doživio najsramotniju smrt na križu. Tisuću godina se nije realistično prikazivala Kristova muka i križ. Postavlja se pitanje, koliko današnji čovjek ima senzibilitet da u Kristovoj patnji gleda samo to? Nema li u toj patnji nešto što je evanđelju bliže, odnosno što bi se moglo nazvati evanđeoska slika toga u Kristovoj patnji? Da li se shvatilo i prihvatilo zašto je Isus iz Nazareta morao umrijeti, mora se razumjeti kako je živio. Dakle, da bismo shvatiti zašto je umro na križu, moramo shvatiti nešto od onog vremena u kojem je živio. Ako ne bismo shvatiti političko-socijalno-religiozni kontekst i situaciju njegova vremena, jedva bismo mogli reći da razumijemo stvarne razloge Isusove patnje. Naime, on je patio jer je propovijedao oslobađajuću Riječ Božju, riječ Božju koja je oslobađala i one koji su se ogriješili o zakon, rekao je don Šuljić.

Podsjetio je na evanđelje prošle nedjelje i prispodobu u kojoj smo vidjeli da su doveli bludnicu. „Isus stavlja ženu u središte i na nju ne primjenjuje zakon, zato jer je on naviještao Boga ljubavi, Boga milosrđa, Boga praštanja, Boga nježnosti, Boga koji mijenja čovjeka iznutra. Zakon to nikada neće moći. Pretprošle nedjelje smo imali prispodobu o dobrom ocu i izgubljenom sinu. Ja sam to nazvao o slobodnom Bogu i slobodnom čovjeku, jer ta sloboda je nešto što košta, što je veliki rizik, ali Bog je poštuje. Otac poštuje slobodu mlađeg sina, ali i starijega, koji ne želi ući. Takvo poimanje Boga ljubavi, slobode i nježnosti, to je nešto što u kontekst religiozne pravednosti po zakonu, unosi neku vrstu prevrata kojeg ti ljudi nisu mogli podnijeti. Zato su patnje Krista koji naviješta Boga, koji je tu za svakog čovjeka kojemu je potrebna pomoć“.  Don Šuljić je u tom kontekstu naglasio, kako je Isusova muka proizašla iz vrijednosti za koje se on zauzimao.

Nadalje, je podsjetio što znači nositi svoj križ. Isus je rekao „tko ide za mnom mora nositi svoj križ“, to ne „znači savijati se pod teretom nekog usuda, to ne znači ne usuditi se proturječiti, jer i Isus je stalno proturječio. Nositi svoj križ prema Novom zavjetu ne znači prihvaćati nezrelost i malodobnost. Pozvani smo nositi ne Kristov križ, nego vlastiti. On želi da uzmemo naš život integralno. Bog će ti pomoći, Bog će ti dati snagu, Bog će ti dati smisao, unutarnje osvjedočenje da to što radiš ima smisla. Nositi svoj križ znači svoj vlastiti život, ne nečiji tuđi“, rekao je don Šuljić, te ukazao na riječi sv. Terezije Avilske „Bože me sačuvaj od toga da uređujem tuđe živote“.

Mistika križa najčešće prevladava u našem kršćanskom poimanju patnje i križa, ali uzeti svoj, baš takav križ, ono što proizlazi iz našeg pravednog zalaganja za dobru stvar na Isusov način, to nas dovodi u poziciju da preispitamo i svoje vlastite stavove. „Važan je stav i da iza toga stava stojim, i da sam za njega spreman pretrpjeti nešto. To je nešto što proizlazi iz Kristove patnje, iz Kristova načina, kako je on patio.

To nas dovodi do nečega što se zove vlastita usamljenost, to se ostvaruje ako čovjek živi za one vrijednosti za koje kako ih je živio i naviještao Krist. To je Isusov put. Njegova patnja je proizašla iz njegova angažmana. Da je šutio ne bi mu se ništa dogodilo. No, radi zauzimanja za one koji su bili rubni, dospio je na križ. To je evanđeoska strana Kristove patnje i njegova križa. To ima daleko veće reperkusije, osobito na naš novinarski posao, i posao kojeg imamo u javnosti, jer najlakše se sakriti i ne imati svoga mišljenja, najlakše je negdje nešto prešutjeti“, rekao je na kraju don Šuljić.

Naši članovi, Novosti

Korizmena duhovna obnova

Korizmena duhovna obnova za članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u subotu 6. travnja u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu. Prigodni nagovor s temom “Ozdravljajuća moć pokajanja i opraštanja” održao je fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije.

Kako prenosi IKA, nagovor je započeo recima iz poslanice Rimljanima (8,18-25). Nadalje je podsjetio na govor koji je papa Franjo održao 5. lipnja 2018. godine tijekom susreta s izaslanstvom Zaklade koja promiče međunarodnu novinarsku nagradu u kojem je pozvao: “Dajte prostora nadi. Zauzimajte se za komunikaciju koja zna staviti istinu ispred osobnih interesa ili interesa velikih korporacija”. Tom prigodom ukazao je na tri ključne riječi: periferija, istina, nada.

U središnjem dijelu nagovora provincijal Šarčević osvrnuo se na ovogodišnju Papinu poruku za korizmu. U prvom dijelu govori o otkupljenju svega stvorenoga, dok je središnji dio naslovljen “Razorna moć grijeha”. Papa naglašava kako je korijen svakoga zla grijeh, koji je od prvoga trenutka raskinuo naše odnose s Bogom, našu vezu s prirodom i na kraju s nama samima.

“Grijeh vodi čovjeka do toga da se on počinje smatrati Bogom svih stvorova, da se doživljava njihovim apsolutnim gospodarom i da ih ne koristi za onu svrhu za koju ih je htio sam Bog. Kad čovjek napusti Božji zakon, zakon ljubavi, tada prevlada zakon jačega.”

U trećem dijelu Papa govori o ozdravljujućoj moći pokajanja i opraštanja. “Mi, bili religiozni ili ne, priznavali grijeh ili ne, kad u nekom trenutku osjetimo potrebu da se oslobodimo toga, bivamo preporođeni, postajemo novi ljudi”, rekao je provincijal Šarčević, te podsjetio na Papine riječi, kako je prvotna zadaća nas vjernika “da okrenemo leđa grijehu, da se vratimo Bogu”, te preporuča tri stupa – post, molitvu i djela milosrđa.

Na kraju je provincijal kratko podsjetio kako se život sv. Leopolda Mandića može promatrati kao ozdravljenje, kao dijeljenje Božjeg milosrđa.

“U sobici u kojoj je svetac ispovijedao nalazi se knjiga od oko tisuću stranica u koju vjernici zapisuju svoje molitve, zahvale, zagovore. Do sad se sakupilo 540 takvih knjiga. U ovoj godini knjiga je već gotovo ispunjena. Time se potvrđuje kako sv. Leopolda ljudi osjećaju blizu.”

Ove korizme, Društvo na poseban način podržava akciju “Kruh svoj s gladnim dijeli”, koju je pokrenuo hrvatski kapucin-misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić. Svrha prikupljanja sredstava je pomoć u školovanju djece iz razorenih i siromašnih obitelji. Stoga, su prisutni dali svoj prilog, a ostali su pozvani prema vlastitim mogućnostima dar uplatiti na račun: Fra Ivica Vrbić, Sv. Leopolda Mandića 41, Zagreb, IBAN: HR9623600003243404617.

Novosti

Održana duhovna obnova za katoličke novinare

Voditelj fra Darko Tepert govorio je o otajstvu pobjede kroz trpljenje posebno ukazavši na važnost povjerenja

Korizmena duhovna obnova 2015. (foto: Marija Belošević)Korizmena duhovna obnova za članove Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u petak, 27. ožujka u prostorijama Napretkova kulturnog centra u Zagrebu.

Prigodni nagovor “O Velikom tjednu – otajstvu pobjede kroz trpljenje” održao je duhovnik Društva dr. sc. fra Darko Tepert.
Polazeći od činjenice da svi imamo neko iskustvo trpljenja, ili se susrećemo s iskustvima trpljenja duhovnik je to iskustvo nastojao uklopiti u Veliki tjedan.

Uvodeći u temu, pročitao je iz odlomak iz Matejeva evanđelje (26,26-30) iz kojeg je vidljivo kako Isus ide prema svojoj muci koju svjesno prihvaća, završava na križu, nakon čega slijedi uskrsnuće. O. Tepert je prema pročitanim recima posebno ukazao na značaj Posljednje večere. Kako bi se bolje razumjela sama Pashalna večera, pojasnio je kako je izgledalo slavlje Pashe kod Židova u 1. st.
Istaknuo je, kako Isus daje tumačenje toga što će se dogoditi i to je ključni trenutak da bismo razumjeli njegovo trpljenje, muku, smrt, i na kraju uskrsnuće.

Nadalje upućujući na Ivanovo evanđelje, istaknuo je kako je Isus znao da je došao njegov čas. Stoga, kako je Otac Njemu sve predao u ruke, on sebe predaje u ruke ljudima.

Tu se očituje povjerenje koje ima Otac u Sina, te Sina prema ljudima koje završava tako da on biva pribijen na križ. No, povjerenje znači predanost dokraja, naglasio je duhovnik.

U tom vidu je važnim istaknuo da, ako nasljedujemo Isusa potrebno je povjerenje da drugi ima dobre namjere, da nije u sebi zao, koliko god naša iskustva bila drugačija. To je izlazak iz naših strahova, nešto što liječi čovjeka iznutra, ali liječi i ovoga drugog kojemu pokazuješ povjerenje, jer čovjek postaje svjestan svoga dostojanstva i vrijednosti kad mu netko iskazuje povjerenje. Tako se društvo liječi, raste. Dakle, povjerenje i spremnost da zbog povjerenja budem ranjiv i povrijeđen i uvrijeđen, a ta spremnost dovodi do pobjede. To je nešto što može biti poruka Velikoga tjedna, zaključio je fra Darko Tepert.