Arhiva oznaka: maturanti

Provjereno i vjerodostojno

Posljedice lažnih informacija

Edukativne radionice za maturante: Dezinformacije – od lažnih informacija do stvarnih posljedica

Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama.

Naime, prema istraživanju Reuters Instituta (2023), Facebook je i dalje jedna od najkorištenijih društvenih mreža, no primat za mlade od 18. do 24. godine starosti ubrzano preuzima YouTube i Tik Tok. Potonji doseže do 44% osoba od 18. do 24. godine, te je praktički izvor informacija svake pete mlade osobe. Govoreći o vjerodostojnosti informacija i njihovu utjecaju na pratitelje, ne treba smetnuti s uma kako mlade privlače kraće i dinamične objave čiji su protagonisti često influenceri i poznate osobe, a iste nalazimo upravo na Tik Toku, Instagramu i Snapchatu. Spomenuto istraživanje upozorava kako unatoč svoj možebitnoj „ograničenosti“ objave na Tik Toku, navedene su mreže odigrale važnu ulogu u širenju informacija i dezinformacija tijekom posljednjih izbora u Keniji i Brazilu, a utjecaj je vidljiv i u dijelu Istočne Europe vezano uz rat u Ukrajini. Slijedom navedenoga, educiranje, u našem slučaju maturanata, dobiva veću težinu, tim više što će 2024. i 2025. veći dio njih po prvi puta imati priliku izlaska na izbore.

Voditeljica radionice doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša je u uvodnom dijelu edukativnih radionica osvijestila da iako danas dezinformacije nalazimo u tiskanim i elektroničkim medijima te na društvenim mrežama, kojima se u posljednje vrijeme kreiranjem sadržaja priključuje i AI, ne treba smesti s uma da dezinformiranje nije specifičnost samo našeg vremena. Gledajući u povijest dezinformacija ona seže do Rimske Republike. Gledajući kroz povijest, dezinformacije su pratile sve društvene i političke pojave.

Približavajući mladim polaznicima oblike informacijskog poremećaja, tj. pojmove misinformacija, malinformacije, dezinformiranje, Ciboci Perša je predstavila više zornih primjera. Potom je stavila naglasak na obilježja dezinformacija (emotivni učinak, korištenje poznatih ljudi, napadanje protivnika, manipuliranje slikama, iznošenje viđenja  jedne strane, ponavljanje jedne te iste ideje). U tom je vidu posebno približila značenje mamilica, te potaknula sudionike edukacije na prepoznavanje istih prema iznesenim primjerima.

U nastavku edukativne radionice, nastojala je maturante uputiti na prepoznavanje dezinformacija. U tom je vidu naglasila važnim proučiti impresum (informacije o vlasnicima, uredništvu, novinarima). Nadalje je upozorila kako je važno obratiti pozornost na domenu i izgled stranice jer prave medijske organizacije imaju vlastitu domenu. Pa iako ponekad lažne stranice izgledaju kao i prave, domena je druga. Također je potrebno znati razlikovati medijske organizacije od npr. osobnih blogova. Istinski sadržaj odlikuje se i činjenicom da će se o njemu informacija naći na više od jednog medija. Ako je suprotno, upitna je vjerodostojnost. Dakako, sama informacija treba biti popraćena i opremom (potpisi autora teksta i fotografije, navođenje izvora). Jasan znak dezinformacije su i brojne gramatičke greške, senzacionalističke fotografije i naslovi koji ne odgovaraju samom tekstu.

Iako to sve izgleda za pratitelja, a naročito za mladu osobu, zbunjujuće, u današnje vrijeme važna je medijska pismenost koja obuhvaća i ovo područje. No, nismo ostavljeni na vjetrometini. Na usluzi su nam mnogobrojni alati koji nam mogu pomoći razviti tehničke kompetencije, poticati kritičko promišljanje, te u konačnici i poticati na stvaranje vlastitih medijskih, dakako vjerodostojnih sadržaja, u svim medijima, pa tako i na društvenim mrežama.

Tekst: Marija Belošević

Foto: Arhiv Projekta

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Provjereno i vjerodostojno

Edukacije za maturante katoličkih gimnazija

U sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ održavaju se brojne edukacije za maturante katoličkih gimnazija s pravom javnosti u Hrvatskoj o prepoznavanju dezinformacija.

Edukacije su do sada održane u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci, Katoličkoj klasičnoj gimnaziji u Virovitici, Katoličkoj gimnaziji u Požegi, Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru, Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Osijeku, Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji don Frane Bulić u Splitu, Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Dubrovniku te Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.

Razgovor o dezinformacijama izazvao je interes učenika koji u svakodnevnome korištenju medija, osobito društvenih mreža nailaze na različite oblike pogrešnih informacija i dezinformacija. Na edukacijama se maturantima govorilo o informacijskom poremećaju u kojemu je publici teško razlikovati vjerodostojnu od obmanjujuće ili lažne informacije. Takvo okruženje potiče nepovjerenje u tradicionalne medije i druge institucije. Učenici su naučili razlikovati misinformacije (pogrešne informacije koje se prezentiraju kao činjenice, a koje nisu stvorene s namjerom nanošenja štete) i dezinformacije (lažne, netočne ili zavaravajuće informacije, koje su osmišljene, predstavljene i promovirane kako bi nanijele štetu javnosti ili radi stjecanja profita). Predavači s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta upoznali su maturante s obilježjima dezinformacija te naglasak stavili na uporabu digitalnih alata u stvaranju lažnih informacija: cheapfakes i deepfakes te na klikbejt varke, odnosno mamilice. Kako bi prepoznali dezinformacije, savjetovali su predavači, potrebno je proučiti impresum, domenu i izgled stranice, potom izvještavanje drugih medija o istom događaju i poštivanje temeljnih novinarskih pravila. Treba, također, pripaziti na fotografije i snimke jer veže li se fotografija uz različite teme, vjerojatno nije pouzdana, upozoreno je na edukacijama. Kroz edukacije se maturantima posebno posvijestila važnost medijske pismenosti, odnosno kritičkog promišljanja medijskih sadržaja.

Sa ciljem suzbijanja dezinformacija u hrvatskome medijskome prostoru, Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture financiraju provedbu projekata „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ u sklopu mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, a koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt je službeno počeo 1. rujna 2023. i traje do 28. veljače 2025. godine.

Tekst: Silvana Burilović Crnov

Foto: www.fra-gimnazija-sinj.com

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.