Edukacija za predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija
Projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ sastoji se od više dijelova. Uz istraživanje javnog mnijenja povjerenja u svjetovne i vjerske medije; stručne i publicističke tekstove o dezinformacijama koji se objavljuju u rubrici HKM-a „Glas istine“; prikupljanje materijala i rada na alatu za provjeru dezinformacija o vjerskim temama; unapređenje studija komunikologije i rad na izradi prvog sveučilišnog udžbenika iz ovog područja; objava tematskih brojeva studentskog časopisa „Kompas“, važan segment projekta su i edukacije. One se održavaju tijekom cijeloga projekta i namijenjene su ciljnim skupinama. Jedna takva dvodnevna edukacija za djelatnike i predstavnike Tiskovnih ureda (nad)biskupija održana je 13. i 14. svibnja 2024. Na Hrvatsko katoličko sveučilište pristiglo je tridesetak sudionika iz cijele Hrvatske.
U pozdravnim riječima važnost okupljanja onih koji „nisu same one koje informiraju, već evangeliziraju“ naglasili su pročelnik Sveučilišnog odjela za komunikologiju HKS-a, prof. dr. sc. Danijel Labaš i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj Hrvatskog katoličke mreže vlč. doc. dr. Krunoslav Novak.
Program dvodnevne edukacije osmislili su profesori Odjela za komunikologiju HKS-a pod vodstvom doc. dr. sc. Lane Ciboci Perša, koja je održala prvo predavanje „Od informacije do dezinformacije u medijima“. U uvodnom dijelu Ciboci Perša kratko je predstavila rezultate istraživanja koje je za potrebe projekta početkom 2024. godine online anketom provela Istraživačka agencija Hendal. Posebno je ukazala na činjenicu visokog postotka u nepovjerenje informacija koje o vjerskim temama dobivaju putem društvenih mreža, koje se ujedno prema odgovorima ispitanika nalaze na prvom mjestu po prijenosu netočnih informacija. Kad je riječ o najprepoznatljivijim vjerskim medijima prva mjesta zauzimaju Glas Koncila, HKR-HKM i Laudato TV.
U nastavku predavanja, Ciboci Perša je podsjetila na riječi Pape Franje, kako su „dezinformacije grijeh novinarstva“ (Usp. Papa Franjo, Susret s izaslanstvom Nagrade „To je novinarstvo”, 26.8.2023.). To je povezana i s Papinim mislima izrečenima u Poruci za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (Fake news i novinarstvo mira). Pojasnila je i pojmove poput misinformacija, malinformacija i dezinformacija, koje je potkrijepila primjerima. Ukazala je i na razne oblike širenja dezinformacija, lakoću širenja istih, te upozorila na posljedice. Unatoč činjenici, da je danas lako proizvesti dezinformaciju, Ciboci Perša je posvijestila, kako ona nije „izum“ našeg vremena, jer prve tragove nalazimo za Rimske republike (40.-30. pr. K.).
U zaključnom dijelu, je ključnim istaknula medijsku pismenost kao sredstvo borbe protiv dezinformacija, te je dala nekoliko savjeta za lakše prepoznavanje dezinformacija.
O temi „Dezinformacije o Katoličkoj Crkvi u medijima“ govorila je doc. dr. sc. Suzana Peran. Naglasila je, kako Papa Franjo ističe važnim ulogu katoličkih novinara u zaustavljanju širenja lažnih vijesti. Papa naglašava tragediju dezinformiranja, što dovodi do diskreditiranja i demoniziranja drugoga. U tom vidu borbe protiv lažnih vijesti, Papa poziva na promicanje novinarstva mira.
Peran je predstavila nekoliko uspješnih projekata kojima se mjesne Crkve diljem svijeta bore protiv dezinformiranja, odnosno raznim alatima pomažu vjernicima, ali i drugima da što lakše prepoznaju lažne vijesti. U završnom djelu predavanja podsjetila je na niz dezinformacija o vjerskim temama objavljenim u domaćim i inozemnim medijima.
Doc. dr. sc. Ivan Uldrijan je u predavanju „Manipulacija vizualnim sadržajima u medijima“ nastojao sudionike edukacije potaknuti na promišljanje o važnosti slike u suvremenim medijima, upozoriti na ključna etička pitanja u vizualnoj medijskoj komunikaciji, te im predstaviti temeljne pojmove vizualnih dezinformacija. Upozorio je, kako vizualna komponenta medijskih sadržaja postaje najvažnijim komunikacijskim sredstvom novih medija. „Slika pruža cjelovitost izvještaju i upotpunjuje prikaz zbivanja. Stoga je vjerodostojnost vizualnoga sadržaja u medijima ključna“. Iako današnja tehnologija omogućava puno jednostavnije stvaranje, ali i manipuliranje medijskim sadržajima, ima niz povijesnih manipulacija fotografijom o u namjerno obmanjujuće svrhe. Stoga je upozorio na etičnost, te je naglasio, kako „etičan fotograf ne mijenja fotografije izvan onoga što je potrebno za optimaliziranje tehničke kvalitete“.
Na početku predavanja „Dezinformacije u političkom okruženju“, dr. sc. Jakov Žižić je naglasio, kako je politika prirodni prostor dezinformacija, jer se „politički interes i politički utjecaj nalaze u osnovi stvaranja i širenja dezinformacija.“ U tom vidu je pojasnio četiri vrste dezinformacija s obzirom na njihove ciljeve: stvaranje pristanka, a ne mišljenja, stvaranje razdora, stvaranje pomutnje i stvaranje sumnje. Također je pojasnio i odnos dezinformacije i propagande, te je posebno upozorio na digitalne platforme koje omogućavaju usmjeravanje i širenje lažnih informacija na stotine milijuna ljudi koji mogu dalje širiti i replicirati obmane. Na taj način svaka osoba može potencijalno biti svjesni ili nesvjesni dezinformator. Dodao je, kako je nekad bilo potrebno više godina da se proširi neka dezinformacija, dok je danas dovoljno nekoliko sati da ona dopre do velikoga broja ljudi.
„Dezinformacije i digitalne medijske publike: utjecaj, izazovi i otpornost“ bila je tema predavanja dr. sc. Leali Osmančević. U predavanju je naglašeno kako dezinformacije dovode do propitkivanja istine koja se posreduje putem medija. Nepovjerenje se osobito javlja u društvima gdje vladaju podjele, jer tu nema konstruktivnog dijaloga. Govoreći o digitalnom dobu, Osmančević se osvrnula i na odnos dezinformacija i medijske publike, te posebno ukazala na opasnosti od širenja dezinformacija putem medija i društvenih mreža, te utjecaja istih na primatelje. U tom vidu je potrebnim naglasila važnost medijske pismenosti kao preventive u izgradnji otpornosti na dezinformacije.
Doc. dr. sc. Snježana Mališa je u predavanju „Put, istina i život između dezinformacije i cjeloživotne formacije“ naglasila važnost osobnog rasta u vjeri uz i kroz sve posebnosti koje osoba susreće vršeći službu djelatnika tiskovnog ureda jedne Mjesne Crkve. Istaknula je važnost osobnog angažmana, ali i nasušnu potrebu uspostavljanja pravilne ravnoteže između svih aspekata ljudskoga života, „Samo ako Bogu damo apsolutno prvenstvo u odnosu na sve ostale stvari (posao, međuljudski odnosi itd.) moći ćemo uspostaviti ispravan odnos prema stvarima, biti istinski angažirani ne gubeći potreban odmak, imati nutarnju slobodu i ujedinjen život. U protivnom ćemo postati neosjetljivi, nemarni ili navezani, obuzeti, rastreseni i nepotrebno zabrinuti. Veza s Bogom koja se stvara u molitvi bitan je element naše životne stabilnosti. Bog je stijena, njegova ljubav je nepokolebljiva. On je ‚Otac svjetlila u kome nema promjene ni sjene od mijene‘ (Jak 1, 17).“, citirala je između ostalog Mališa poznatog teologa o. Jacquesa Philippea.
Edukacija je imala i praktični dio u vidu dviju radionica „Razotkrivanje dezinformacija“ i „Medijski trening u borbi s dezinformacijama“ koje je osmislio i vodio dr. sc. Kristijan Sedak. Posebnu je pozornost usmjerio na potencijalne krizne situacije koje se mogu javiti u radu djelatnika Tiskovnih ureda, te ih uputio na komunikacijske alate.
U evaluaciji sudionici su ocijenili važnim i korisnim održavanje ovakvih oblika edukacija kako u vidu cjeloživotnog profesionalnog obrazovanja, tako i susreta s kolegama i razmjena iskustava. Stoga su izrazili želju, da se slični seminari održavaju češće, te da obuhvate teme iz područja komunikacijskih znanosti, ali i praktični dio u vidu novinarskih i i PR radionica.
Marija Belošević
Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
