Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama – nova radionica za novinare
U ponedjeljak 15. travnja 2024. u zgradi HBK, u sklopu projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama, održana je još jedna edukacija za novinare.
O temi „Dezinformacije i politika“ izlagao je dr. sc. Jakov Žižić, o temi „Utjecaj dezinformacija na medijsku publiku“ dr. sc. Leali Osmančević, a o temi „Dezinformacije i algortimi“ doc. dr. sc. Luka Šikić, svi s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Laganje je strategija
„Dezinformacije shvaćamo kao informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekoj osobi, organizaciji, društvenoj skupini, državi ili cilju te ostvarile neki interes, ekonomski ili politički“, istaknuo je dr. sc. Žižić, pozivajući se na autorice Ivu Nenadić i Milicu Vučković.
Nastavio je kako su politički interesi, politička korist i politički utjecaj u osnovi stvaranja i širenja dezinformacija koje se najbrže šire kada su u pitanju političke vijesti i politički događaji, kao upravo izbori, gdje je izborna kampanja, s osobnim napadima, lišena politike, te u izvanrednim okolnostima kao što je bila bolest COVID-a ali i potresi. Dezinformacije se šire kako bi se ostvarili politički ciljevi kao što su diskreditiranje protivnika, remećenje javnopolitičkih rasprava, utjecanje na birače, zaoštravanje postojećih društvenih podjela ili stvaranje općeg konteksta konfuzije i informacijske paralize. Cilj dezinformacija nije nužno promijeniti mišljenje ljudi nego ih pretrpati informacijama i potaknuti relativiziranje. Ni laž nije strana, a koncept dezinformacija je izvorno povezan s obavještajnim službama u čemu su prednjačili Sovjetski savez i druge komunističke zemlje poput Jugoslavije. Tomu u prilog ide i citat: „Na bazi poluistina koje odgovaraju Službi, plasirali smo informacije i dezinformacije prema pojedincima, grupacijama, organizacijama i društvima i na nivou Republike zaveli akciju „Pismo” čija je realizacija još u toku“, naveo je dr. Žižić. Govoreći o četiri kategorije dezinformacija, pema O’Shaughnessyu iz 2020., predavač je istaknuo kako je svrha dezinformacija stvoriti, održati i pojačati podjele u protivničkoj stranci, Vladi, koaliciji. Dezinformacija je strategija političke kontrole, strateško sredstvo države za sabotiranje međunarodnog konsenzusa – oružje borbe protiv neprijateljske države ili saveza država. Svakako, rekao je dr. Žižić, cilj je zbuniti, da se više ne vjeruje nikome ili ničemu, što je preduvjet za političku paralizu. Laganje je strategija. Cilj nije utjecati na mišljenje nego stvoriti zbunjenost . Širenje sumnje je veoma učinkovita vrsta dezinformacija jer se vjerodostojnost teško može apsolutno dokazati. Dezinformacije uključuju široki spektar lažnih, krivotvorenih, netočnih i zavaravajućih informacija i priča koje se stvaraju, prezentiraju i proširuju s ciljem zbunjivanja primatelja informacija ili stvaranja javne štete.
Imajući pred sobom novinare, ali i studente, dr. Žižić je naveo neke medijski zabilježene primjere dezinformacija, a tiču se Crkve.
Na primjer, jedna je tiskovina u naslov stavila kako je sisački biskup na misi optužio kršćane da su prestali voljeti djecu i to pod naslovom „Djeca imaju pravo biti rođena“. Da je riječ o neistinitoj interpretaciji biskupovih riječi svjedoči objava u istoj tiskovini: “Kako je moguće da su kršćani izgubili ljubav prema djeci, zašto su se zatvorili u sebičnost i misle samo na sebe te se nisu spremni žrtvovati za djecu, za novi naraštaj. Svi koji rade sve protiv rođenja djece čine veliku nepravdu i veliko zlo sebi i ukupnoj zajednici. Djeca se imaju pravo roditi. Djecu treba prihvaćati sa zahvalnošću jer su djeca Božji dar zemlji”, rekao je biskup Košić, te dodao kako je upravo obitelj danas na meti i kako će hrvatski narod propasti ne obnovi li se ljubav prema djeci.
Trebamo razumjeti različite medijske generacije
Dr. sc. Osmančević je u svom izlaganju upitala moramo li redefinirati istinu, nešto što bi bilo prilično banalno i uopće nemoguće za promišljati. Ima li istina više definicija kad znamo što je istina? Dezinformacije su dovele do toga da neki propituju istinu i kada im je ona izložena najčešće posredstvom medija. Kada su podjele u društvu toliko vidljive svaka od njih počiva na nekom obliku nepovjerenja, bilo prema osobi, prema izvoru informacija, prema čitavoj medijskoj kući, medijskom djelatniku ili slično, čime se narušava društvena kohezija. Tako u društvima koja su podijeljena dolazi do nemogućnosti održavanja konstruktivnog dijaloga
Govorila je o odnosu dezinformacija i medijske publike u digitalno doba. Ističući kako trebamo razumjeti različite medijske generacije, posebno je istaknula proces raslojavanja publike prema medijima i prema interesima te je govorila o razlikama u korištenju medija i povjerenju koje u medije imaju pripadnici različitih generacija. Također je govorila o utjecaju dezinformacija koje se šire putem medija, posebno društvenim mrežama, na pojedinca i društvo. Zaključno je upozorila na važnost izgradnje otpornosti na dezinformacije promicanjem medijske pismenosti i provjere informacija, korištenjem više izvora te sustavnim eudukacijama o dezinformacijama i njihovu prepoznavanju.
Algoritmi u središtu društvenih medijskih platformi
Docent Šikić u svom je izlaganju naveo kako sve polazi od podataka.
„U ranim godinama 21. stoljeća, svijet je počeo veliku digitalnu preobrazbu. Njezin je utjecaj višestruk, odražavajući se na osobne odnose, poslovanje, političke kampanje i društvene pokrete širom svijeta. Internet, nekad početna tehnologija, brzo se razvio u globalni fenomen, otvarajući put pojavi društvenih medija. Digitalno doba na taj je način označilo dubinsku promjenu u međuljudskoj interakciji i širenju informacija. Platforme društvenih medija ne samo da su revolucionirale komunikaciju, već su postale integralni dio našeg svakodnevnog života. Te platforme, sa svojim mrežama i povezanošću u stvarnom vremenu, preobrazile su način na koji međusobno komuniciramo, dijelimo vijesti i sudjelujemo u globalnim događajima“. „U središtu društvenih medijskih platformi“, nastavio je doc. Šikić, „su upravo algoritmi, sofisticirani računalni procesi koji su redefinirali digitalne interakcije. Algoritmi su više od nizova računalnog koda, oni su dinamični sustavi koji analiziraju, predviđaju i utječu na ponašanje korisnika. Pretražujući ogromne količine podataka, algoritmi personaliziraju sadržaj s kojim se susrećemo na internetu, prilagođavajući naše društvene medijske feedove subjektivnim preferencijama i online ponašanjima. Oni određuju vijesti koje vidimo, informacije koje se pojavljuju na našim zaslonima, pa čak i koje reklame su najrelevantnije za naše interese te je stoga moguće reći da su oni nevidljivi arhitekti naših digitalnih iskustava, suptilno oblikujući i našu percepciju stvarnoga svijeta“. Predavač je pojasnio kako se utjecaj algoritama proteže dalje od samog pružanja sadržaja i imaju ključnu ulogu u širenju i kontroli informacija, posebno u kontekstu lažnih vijesti. U posljednjih nekoliko godina termin „lažne vijesti“ sve se češće koristi, označavajući jedan od izazova koje postavlja digitalno doba. Dezinformacije i lažne informacije koje se šire putem društvenih medijskih kanala mogu imati dalekosežne posljedice, od utjecaja na javno mišljenje do prevage u političkim procesima. Iako su algoritmi kritizirani zbog olakšavanja širenja lažnog sadržaja, dajući prednost angažmanu publike nad točnošću informacija, oni također služe kao alati za borbu protiv dezinformacija. Koristeći napredne tehnike obrade i analitike podataka, algoritmi mogu identificirati, označiti i smanjiti širenje lažnih vijesti, služeći tako kao čuvari istine u društvu, zaključio je doc. Šikić.
Autor teksta: Neno Kužina
Autorica fotografije: Marija Belošević
Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
